Skip to main content

Tala otooto mai le Fa’amasinoga

LOKA E LEOLEO ALI’I TURISI MAI SAMOA I LE FIA ULAVALE

 

O le ali’i mai Samoa lea na malaga mai o se tagata tafao asiasi mai i le teritori i lalo o le pemita e 30 aso le umi, na taofia e Leoleo i le fa’aiuga o le vaiaso na tea nei, ina ua ia faia ni uiga le tau tamali’i i totonu o se faleoloa i Nu’uuli, ma fa’aali solo ai lona malo vale fia ulavale.

 

I luma o le fa’amasinoga fa’aitumalo i le taeao ananafi, a o nofo punou le ali’i o Faataualofa Fa’afeutalo i luga o le nofoa, e pei e fefe e pupula sa’o i luma i le afioga i le ali’i fa’amasino ia Fiti Sunia, sa fa’ailoa sa’o i ai e le ali’i fa’amasino e fa’apea, e le avea le avanoa ua ia maua e ulufale mai ai i Amerika Samoa na te faia ai uiga le taupulea e alai lona tauanau o le fa’atauoloa e talia le fa’atauina o ana fagupia, i le tuana’i ai lea o le taimi o lo o fa’atulafono e le malo e fa’ataga ai ona toe fa’atau le ‘ava malosi.

 

“Ia e iloa ma malamalama, o le avanoa ua e maua e te ulufale mai ai i Amerika Samoa, o se avanoa fa’aauro ae le o se aia e tatau ona e mauaina, ae le avea le avanoa ua e maua ma auala e te tafili saunoa ai i tulafono a le malo, po o lou taumafai fo’i e talosaga i le Ofisa o Femalagaaiga ina ia toe fa’aopoopo nisi aso e te nofo ai i le atunu’u, ona o loo fa’agasolo lau mataupu i luma o le fa’amasinoga”, o le saunoaga tu’u sa’o lea a le ali’i fa’amasino ia Fa’afeutalo, lea ua tatala i tua e aunoa ma se tupe e totogi, e fa’atali ai le isi iloiloga o lana mataupu, lea ua fa’atulaga e faia i le aso 26 Oketopa.

 

O Fa’afeutalo na ulufale mai i le atunu’u i le aso 29 Setema 2016 i se pemita e 30 aso, fa’atoa silia laititi ma le 2 vaiaso talu ona i ai o ia i le atunu’u, ae tu’uaia loa e le malo i le moliaga o le fa’atupu vevesi i nofoaga faitele, e mafua mai i le fa’alavelave lea na tula’i mai i Nuuuli i le po o le aso To’ona’i na te’a nei, ina ua ia taumafai e fa’atupu se vevesi i totonu o se faleoloa.

 

Na taua e le ali’i Asia e ana le faleoloa na tula’i mai ai le fa’alavelave e fa’apea, ina ua alu atu le ua molia e fa’atau pia, sa ia fa’ailoa i ai ua le toe fa’atagaina ona fa’atau se ‘ava malosi ona ua te’a le itula e 10:00 o lo o fa’atulaga mai e le tulafono e fa’asa ai ona toe fa’atau atu le ‘ava malosi i fafo, ae na avea lea ma itu na amata ai loa ona fia ulavale le ali’i mai Samoa ma taumafai loa e lu’i le fa’atauoloa.

 

Na taumafai uo a le ua molia e fa’ato’afilemu o ia ae na atili ai ona fa’aali lona vaivai, ma fa’asaga atu ai ua ta lu’i ma nai ana uo, ma vili ai loa e le fa’atauoloa ia Leoleo mo se fesoasoani.

 

O le aso 28 Oketopa lea e mae’a ai le aoga o le pemita na ulufale mai ai le ua molia, ma ua fautuaina e le Fa’amasinoga le sui o le Ofisa o Femalagaaiga sa i ai i le taimi o le iloiloga, ina ia aua ne’i avea le mataupu a le ua molia lea ua fa’agasolo i luma o le fa’amasinoga ma auala e talia ai se talosaga ina ia toe fa’aopoopo ni isi aso o le pemita e nofo ai i le atunu’u.

 

JOE TOGITOGI

 

O le taeao nei lea ua fa’atulaga e le Fa’amasinoga Fa’aitumalo e toe valaau ai le mataupu a le ali’i o Joe Togitogi, ina ua i ai se fa’aletonu laititi i tulaga o pepa o tagi na faila e le malo fa’asaga ia te ia i le fa’aiuga o le vaiaso, peita’i e oo atu ananafi e le o mafai ona maua i fa’amaumauga a le fa’amasinoga.

 

O le ali’i o Togitogi, lea o lo o fa’aigoaina o se tasi o “ali’i tuai o le mae’a”, ua toe saisaitia fo’i o ia i lalo o le tulafono i le taimi nei, e mafua mai i le fa’alavelave lea na alia’e mai i le masina o Aperila o le tausaga nei, lea fo’i o lo o tu’uaia ai o ia i lona sola i tua mai le toese i Tafuna o lo o tuli ai lana fa’asalaga.

 

E ui e lei  mafai ona fa’ailoa fa’amaumauga o le pepa o le tagi ua faia fa’asaga ia Togitogi i luma o le fa’amasinoga i le taeao ananafi, ae na mafai ona fa’amaonia mai e Loia a itu e lua i le Samoa News, le moliaga mamafa e tasi o le sola ese mai le toese ua molia ai le ali’i o Togitogi.

 

E le o se taimi muamua lenei ua sola ese ai Togitogi mai le toese a o taofia fa’apagota ai o ia e le malo.

 

O le tausaga e 2013 a o taofia ai Togitogi i le toese ona o tu’uaiga i le faomea, fa’ao’olima, atoa ai ma le fa’aaoga o se a’upega mata’utia e fa’afefe ai se isi tagata, na sola ese ai o ia mai le toese, e ala i lona fa’aaogaina o le faitoto’a tele o le toese sa matala e lei lokaina.

 

E lei leva ona magalo Togitogi mai tua i le toese ae toe a’afia o i ai le isi fo’i solitulafono o le fa’ao’olima i le tulaga muamua, e mafua mai i le fa’alavelave lea na latou fa’ao’olima ai ma ni isi o tupulaga o Nu’uuli i se ali’i ma manu’a tigaina ai, ina ua gau lona auvae e mafua mai ina ua tu’i o ia e Togitogi.

 

O lo o taofia pea Togitogi i le toese e fa’atali ai taualumaga o le mataupu fou lea ua faila e le malo fa’asaga ia te ia.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all