Skip to main content

TALA O LE VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

ALOA’IA LE MASINA O SETEMA E AVEA MA MASINA E FA’ATAUA AI TAPENAGA MO FA’ALAVELAVE FA’AFUASE’I

E tusa ai ma se Poloa’iga Fa’alauaitele, ua sainia e le Afioga i le Kovana Tofia, ia Pulumataala Ae Ae, Jr., ua ia poloa’iina ai le avea o lenei masina, o Setema 2025, ma Masina ua Fa’atauaina ai Tapenaga mo Fa’akavelave Tupu-Fa’afuase’i.

Ma e tusa ai ma fa’aupuga o lenei poloa’iga fa’alaua’itele, ua ta’ua ai le mauaina e tagata uma o Amerika Samoa le avanoa, i lenei masina, e tapenapena ai Aiga, Pisinisi, A’oga ma Nu’u, mo so’o se fa’alavelave fa’alenatura po o fa’alavelave tupu-fa’afuase’i, e ‘faatupu e tagata’, e fa’apea ai foi ma le soliina o le tulafono e tagata fa’atupu vevesi.

E le gata i lea, “ina ia maua pea le agaga fesoasoani i o tatou Tagata, Aiga Pisinisi ma Nu’u, e fa’aitiitia ai tagata maliliu faapea le pagatia o le tamaoaiga o tagata ma le malo.”

Ua fa’alauiloa mai ai i le poloaiga fa’alaua’itele e faapea, e talu ai “o le matagaluega o le Feterale, o lo’o gafa ma fa’alavelave fa’afuase’i po o le FEMA ma le latou polokalame o le fa’asauni atu, isi ofisa o le feterale, sitete, malo lotoifale, nu’u, teritori ma sosaiete, e ofo fua atu lo latou tautua ua galulue faatasi ina ia iloa ai gaioiga, sauniuniga uma o fa’alavelave fa’afuase’i, ma a’oa’o atu tagata uma ina ia silafia ma iloa le gaioiga e tatau ona fai.”

E le gata i lea, ua ta’ua i totonu o le poloa’iga fa’alauaitele, le “tatau ona matua fa’amalosia tagata o Amerika Samoa, e auai i sauniuniga tu’u fa’atasi, i mea e fai, ma ia asiasi i sauniuniga fa’atosina i e initeneti, Ready.gov, ma isi a’oa’oga ina ia fa’amautu ai sauniuniga a tagata.”

Ua talosagaina ai e le Afioga i le Sui Kovana ia “tagata uma o Amerika Samoa ma pisinisi uma, ina ia faifai pea ma fau lelei ni ta’iala, e saunisauni ai mo fa’alavelave tupu fa’afuase’i ma ia galulue fa’atasi ina ia avea tatou ma nofoaga mautu.”

FILIFILIA E LE KOVANA IA SE FA’ATONU FOU MO LE MATAGALUEGA O PAKA MA MALAE TA’ALO A LE MALO

Ua filifilia nei e le Afioga i le Kovana, ia Pulaali’i Nikolao Pula, ia le susuga ia Andrew Pelesasa, e avea ma Faatonusili o le Matagaluega o Paka ma Malaeta’alo a le malo, ma ua fa’ao’oina atu lenei tofiga fou i le Maota Fono, mo a latou iloiloga e pei ona faatulafonoina.

O le lona lua a’i lea o sui ua filifilia e le Kovana mo lenei tofiga, ina ua te’ena e le Maota Fono ia le susuga ia Tapusalaia Maneafaiga, lea na filifilia e le Kovana ia Ianuari.  Ae i le latou iloiloga ia Fepuari, na te’ena ai e le Senate ia Tapusalaia ma faapea ona avea ai o ia ma sui Faatonu, se’ia o’o mai i le fa’ai’uga o Fepuari.

Ia Iulai, ina ua toe fa’aulu le suafa o Tapusalaia, sa pasia ai o ia e le Senate, ae peitai, sa le’i pasiaina mai o ia e le Maota o Sui.

O le susuga ia Pelesasa, na avea ma se tasi o Sui Faufautua i le ofisa mo le fa’agaioiga o le Ofisa a le Kovana.

Ma o ia o se tasi o lupe fa’alele a le atunu’u, ua toe taliu mai i laufanua ma ‘ele’ele, i le lata i le 23 tausaga o lana tautua i totonu o Vaega’au a le Ami, a le Malo Tele.  O ia o se alo e fa’asaga i le tina o Lusia Grohse Salanoa Aumoeualogo faapea le susuga ia Anetele’a Pelesasa Jr., lea ua fa’ilagi le soifua, mai i Aua, Nu’uuli Leone, Lauli’i, Amouli ma Leloaloa.

Ua fa’amanuiaina o ia i se fanau e to’alima ma e umia foi e ia, ni fa’ailoga po o tusi pasi mai i le Iunivesite o Excelsior, mai le setete o Niu Ioka.

TALIAINA E LE AO O LE MALO O SAMOA IA FAAIUGA O LE PALOTA 2025

O le vaiaso ua mavae, i le mae’a ai o le faitauga fa’amautu a le Ofisa o Palota a Samoa, na faapea ona talia aloaia ai e le Ao o le Malo, le Afioga ia Tuimalealiifano Va’aletoa Sualauvi II, ia le fa’ai’uga o le Palota Lautele a Samoa 2025.

Ma ua fa’amaonia ai suafa uma o sui tauva, na manumalo mai i itumalo e 51, a le atunu’u ma aloaia ai i latou, e avea ma sui o le Palemene o le Malo Tuto’atasi, e pei ona fa’amaonia i lalo o le Vaega 84(2) o Tulafono faa Palota 2019.

O le vaiaso nei, ua fa’amoemoe, e faataunu’uina ai le fa’atautoga o sui o le Palemene.  O le afiafi o le aso Tofi o le vaiaso ua mavae (i Samoa), na faamae’aina ai le faitauga aloaia o le palota, ma fa’apea ona fa’ao’oina atu ai le fa’ai’uga e le Komesina o Palota, i le Ao o le Malo, i le aso Faraile na soso’o ai.

O le aoauli o le aso Faraile, sa faapea ona fa’amaonia ai e le Ao o le malo, ia sui tauva uma sa manumalo ma ua avea nei ma totino o le Palemene.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all