Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

PASEFIKA

TALOSAGA A LE ASOSI TUSITALA I LE PALEMIA 

Ua o’o atu nei se talosaga mai i le Asosi o Tusitala Faavaomalo a Samoa (JAWS) i le Afioga ia Laaulialemalietoa Polataivao Leuatea Fosi Schimdt, le Palemia o Samoa, ina ia “toe sasa’a le fafao ma silasila mamao i tupulaga lalovaoa o Samoa o le a avea lenei auaunaga ma galuega e tautua ai le Malo ma le atunu’u i le lumana’I”, e pei ona ripoti mai e le vaega fa’asalalau a le Talamua.

Ua afua lenei talosaga, ona o le fa’ai’uga a le Palemia sa fa’aleoina i le aso Gafua na se’i mavae atu nei, lea ua fa’asaina ai le vaega fa’asalalau a le Samoa Observer, mai i feiloaiga a le Palemia ma sui fa’asalalau, po o le faatalanoaina o so’o se tasi o le Kapeneta ma ta’ita’i o le malo.

Ma ua fa’ailoa atu e le JAWS i le afioga i le Palemia, lo latou maua’a i le lagolagoina o le saolotoga o vaega fa’asalalau ma le fa’aauau pea ona tatalaina o ripoti ma faamatalaga, lea e taua i le fa’agasologa o so’o se malo temokarasi.

Ae sa ta’ua foi e le JAWS, o lo’o iai ni tulafono ma aiaiga, o lo’o ua lima ta’ita’iina ai foi le latou pito la’au, ma e ao ona mulimulita’i iai so’o se Tusitala.  Peitai, e latou te le ‘auai i le sauaina po o le faia o uiga tau fa’amata’u, e faasaga i Tusitala.

Sa ta’ua foi e le JAWS le iai o auala e ao ona uia, pe afai o iai se fa’asea, e faasaga i so’o se Tusitala, e pei ona fa’atulafonoina i le ‘Media Council Act’ i le 2015.  Ma ua talitonu le JAWS, o ala ia sa tatau ona mulimulita’i ai le alii Palemia.

I lana saunoaga i le aso ananafi i lana feiloaiga ma Tusitala, sa saunoa ai le Afioga i le Palemia e faapea, “E manino lava mea uma i la’u polokama na avatu.  Tasi lava lo’u faamoemoe, o le ta’ita’i o le atunu’u, ia sa’o, sagatonu ma malu le malo, i a outou tusitusiga.   E amana’ia e le malo la outou auaunaga faatusitala.  Pau a o lea, ia outou silasila i le tulaga e paleni ai ma maua ai le tatou agaga o le galulue faatasi.  E tatala le avanoa i taimi uma e tatou te faasoa ai.  Ae le mafai na alu le tatou galuega i luma, pe afai e sese ma le sa’o tulaga e faatino ai tusitusiga.”

FEUTAGAIGA A LE MALO O VANUATU MA FALANI

Ua sauniuni atu nei ia le malo o Vanuatu, mo le latou ulua’i feutaga’iga ma le malo o Falani, i le puleaina o motu o Umaenupne ma Umaeneg (Matthew ma Hunter).

E le gata i lea, o le tusia faamautu o tuaoi o ogasami, i le va o Vanuatu ma Niu Kaletonia.

E tusa ai ma ripoti a vaega fa’asalalau lotoifale, ua filifilia e le Palemia o Vanuatu, le susuga ia Jotham Napat, ia le sui Palemia ia Johnny Koanapo Rasou, e avea ma sui o le malo, i nei feutagaiga.

O le aso Lulu na se’i mavae atunu’u, sa taunu’u ai i Port Vila ia se aumalaga mai i Falani, na ta’ita’ia e le Faatonusili ia Benoît Guidée.

O le masina o Iulai sa faapea ona faimalaga atu ai le alii Palemia o Jotham Napat, i Falani ma feiloai ai ma le alii Peresetene o Emmanuel Macron.

SAINIA SE MALILIEGA I LE VA O TUVALU MA TAIWAN

Ua mae’a nei ona sainia se maliliega i le va o le malo o Taiwan ma le motu o Tuvalu, e si’itia ai nisi o vaega i itu e lua.

Ae ua fa’aalia e nisi o vaega fa’asalalau lotoifale, o lenei maliliega – ua ta’ua o le Kaitasi – o le a avea ma tulaga e fa’afaigata ai ona tu’ua e se itu ia le maliliega.

I lana ulua’i asiasiga i Tuvalu, sa ta’ua ai e le Palemia a Tuvalu, ia Feleti Te’o, ia le taua o lenei taimi i talafaasolopito.

E pei ona sa ia saunoa ai, o se ulua’i taimi lenei, ua faamautuina ai se mafutaga o le galulue faatasi, i le va o Tuvalu ma Taiwan. 

E lua nisi maliliega ua sainia e Tuvalu ma Taiwan, aua se taumafaiga e si’itia ai tulaga o taaloga ma faigafaiva.

MAINA O OGASAMI A LE ATU MARIANA

Ua fa’aauau pea soalaupulega o le mataupu i le ‘eliina (maina) o ogasami o le atu Mariana.

Ma ua u’una’ia e le kovana a le malo ia tagata o le atunu’u, ina ia fa’aleoina o latou manatu, a’o fa’aauau pea ona faagasolo fuafuaga a le Iunaite Setete, i ogasami o le Pasefika.

I se fa’aaliga mai i le Kovana a le atu Mariana, ia David Apatang, ua ia valaaulia ai tagata o le atunu’u, ina ia tali atu ma le taua o le auai lautele, a’o feagai Uasigitone ma le sailiilia o se auala e fofoina ai lenei mataupu.

TOE TATALA LE OFISA A LE AMEPASA A LE ATU SOLOMONA

Ua toe tatalaina e le malo a le atu Solomona ia lana amepasa i Geneva, lea sa tapunia talu mai le 2014, ina ua ‘uti’uti le tala o le tupe e fa’agaioi ai.

Ua mae’a ona sainia e le Minisita i le va i Fafo, ia Peter Shanel Agovaka, ia se maliliega ma le malo o Suitiselani, e amata ai le galuega o le misiona, a’o aga’i atu motu o Solomona, e saili seisi feutagaiga sili atu ma le UN faapea le Faapotopotoga o Fefaatauaiga a le lalolagi.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all