Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

PASEFIKA

FINAGALO IA LE SUI O FAASALELEAGA 3 INA IA FA’AO’O ATU I LUMA O LE PALEMENE IA LE RIPOTI O SU’ESU’EGA I TALA O LE TUPE

Ina ua tatalaina aloaia ia taualumaga a le Palemene o Samoa i le taeao o le aso Lulu (aso Tofi i Amerika Samoa) na se’i mavae atu, na muamua ona saunoa le sui o le Palemene mai i le Faasaleleaga #3, le susuga ia Namulau’ulu Sami Leota, e faatatau i le Tala o le Tupe 2025-2026.

Ma sa ia talosagaina le fa’ao’oina atu o le ripoti o le faaiuga o le suesuega na faia i le tala o le tupe.

Na fesiligia e Namulau’ulu ia le Minisita o Tupe, le faletua ia Mulipola Anarosa Ale Molio’o, mo se ripoti lata mai e tusa ai ma le faaiuga o lenei su’esu’ega, lea sa fa’aagaga ai le $1.5 miliona ma fa’atinoina e se ofisa su’estusi mai i Niu Sila.

Sa saunoa Namulau’ulu, “E taua le tuuina mai o le lipoti sa poloaina e le Palemene, pe faaletonu, ia faaali mai i luma nei, ae a lelei, viia le Alii, ae tatau ona tuuina mai ai.”

A’o avea Mulipola ma Minisita o Tupe ina ua nofoia e le Faigamalo a le FAST ia le malo, ia Iulai 2021, sa faapea ona ia fa’atonuina ai le fa’ataunu’uina o lenei su’esu’ega.

Ma sa fa’alia ai e le Palemia i lena vaitaimi, le Afioga Fiame Naomi Mata’afa, i luma o le palemene, le taua o le faataunu’uina o lenei su’esu’ega, ona ua fai sina leva fa’ato’a iai se suiga i le faigamalo, ma e mana’omia ona taga’i i le tulaga o iai poloketi tetele a le malo.

Ae peitai, ina ua toe tula’i mai se suiga i le faigamalo, sa fa’alauiloa mai e le Minisita fou o Tupe, le fa’ao’oina mai i luma o le Kapeneta ia Oketopa 2024, o le faaiuga o lea su’esu’ega.

Ma sa maua e le kapeneta ua mavae atu, ia le avanoa, e latou te tagataga’i ai i lea ripoti ma saunia mo le iloiloina, ae peitai, sa le’i taunu’u lea tulaga, ina ua te’ena le paketi a le malo ma tapunia ai le malo.

I le lua vaiaso talu ai, sa toe fesiligia ai Mulipola, lea ua toe avea ma Minisita o Tupe, mo se ripoti lata mai e tusa ai ma le su’esu’ega o le tupe ma sa fa’alauiloa atu e Mulipola i sui o vaega fa’asalalau, le fai lava o sina mafiafia o le ripoti.  

O Namulauulu  ua suia le susuga ia Papalii, lea na avea ma Fofoga Fetalai ma o ia na muamua saunoa e faatatau i le tala o le tupe, i le taeao o le aso Lulu.

Ua faapea ona toe faaopoopoina e le palemene ia ona itula faigaluega, e aofia ai ma le po, ina ia mafai ona pasia le tala o le tupe ae e le’i o’o atu i le aso 29 o Oketopa, ona o lo’o faagaioia nei le malo i se tala o le tupe mo faalavelave faafuasei.

O le tala o le tupe mo le 2025-2026, e $1.24 piliona (tupe Samoa), o le a iloiloina e le palemene, o le a faatupeina ai gaioiga a le malo, se’ia o’o atu I lona paketi autu ia Iuni 2026.

LAGOLAGO OFISA A TAMAITAI I GUAM IA SE PILI E PUIPUIA AI TINA/TAMAITAI

Ua lagolagoina e le Ofisa o Mataupu mo Tamaitai/Tina a le malo o Guam, ia se pili e faasolitulafono ai le faia, fa’asoa atu po o le umia, o ni ata ponakalafi e le’i faatagaina.

E pei ona sa fa’aalia e le Faatonu o le Ofisa a Tamaitai/Tina, o Jayne Flores, i se iloiloga faalauaitele, o le a avea lenei tulafono ma auala e tu’uina atu ai i leoleo ma i latou o lo’o faamalosia le tulafono, le malosiaga e lagolago ma puipuia ai i latou e a’afia i nei ituaiga soligatulafono.

O lea mataupu sa ripotia e le vaega fa’asalalau a le Pacific Daily News.

Na saunoa Flores, e mafai foi ona agava’a lo latou ofisa, mo nisi vaegatupe faaopoopo mai i le malo feterale, e mafai ai ona faatupeina le toe faalautele o a latou auaunaga mo i latou na a’afia i sauaga fa’afeusua’i, faaponakalafi ma sauaga i totonu o aiga. 

O lenei tulafono (Nonconsensual Intimate Depictions Act 2025), na faaulufaleina e le Afioga i le Senatoa ia William Parkinson, lea sa galulue faatasi ma le Afioga i le Senatoa ia Shelly Calvo, i le tu’ufaatasia, ina ia fa’asalaina ai tagata e latou te fa’aaogaina sese ma faia ai uiga taufa’aleaga i isi, mai i ni ata ponakalafi.

Sa ta’ua e Parkinson ia le tele o fa’afitauli ua tula’i mai, ua tele ina a’afia ai tamaitai talavou, faapea ai se ma se lapata’iga mai i Ausetalia, i le avea o lenei mataupu ma fa’afitauli tele i totonu o a’oga.

Na ia fa’aalia e faapea, o lenei pili, o se la’asaga e puipuia ai Guam mai i sauaga mai tekonolosi, ua va’aia le mata’utia i atunu’u i fafo.

POLOKIKI I PAPUA NIU KINI

Ua finagalo ia Itu faapolokiki a Papua Niu Kini, ina ia faia ni tulafono sili atu ona mamafa, e lima ta’ita’iina ai Sui o le Palemene, o lo’o manatu e fesuia’i a latou itu.

Sa ta’ua e Emmanuel Pok, o lenei faiga, o le sui o itu e auai ai se sui o le palemene, e faaopoopo ai le le mautonu i totonu o faiga faapolokiki.

Na saunoa Pok, ua vaivai faiga faatemokarasi, ona e le o faamalosia ia Faipule e tali i o latou tagata.

Ma ua fa’ao’oina atu ai se pili e suia ai le tulafono, i luma o le Palemene.

MALILIU NI TAGATA I SE FALE NA MU I NIU SILA

O le amataga o lenei masina, sa mu ai se fale i Canterbury, i Niu Sila ma maliu ai se tamaloa mai i le atu Kuki.

O le aso 11 o Oketopa sa faapea ona faatopetope atu ai le vaega tineimu, leoleo ma le EMS i se fanua i le itu i Saute o Christchurch, ma maua atu ai, ua maliu le tamaloa, ae tulaga faaletonu se ‘alu’alutoto e lua tausaga.

O le aso na soso’o ai, na maliu ai ia lenei tamaititi e lua tausaga, i le falema’i.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all