PASEFIKA
TOE 4 ASO ONA TAPUNIA LEA O LESITALA MO PALOTA A SAMOA
O se tala lata mai i le Ofisa o Palotaga, i Samoa, e pe a ma le to’a 20,000 tagata palota, e le’i lesitala, ae o lea ua toe tolu aso o totoe, ona tapunia lea o lesitala mo le palota i le masina fou.
E tusa ai ma se ripoti mai a le Talamua Online, e o’o mai i le aso Toonai na se’i mavae atu, e pe a ma le 24,909 tagata nu’u o Samoa, pe a ma le 21%, e le’i lesitala e palota.
Ma e ui ina fa’aalia e le Komesina o Palota ma le aufaigaluega, le agaga fiafia ona ua to’atele o le mamalu o le atunu’u, ua faapea ona agai atu e lesitala, ae peitai, o lo’o tumau pea le maualuga o le fuainumera o i latou e le’i lesitala.
O le taimi nei, o le fuainumera o i latou ua mae’a ona lesitala e 92,316 ae o le fuainumera o tagata ua mae’a ona fa’amaumauina, e mafai ona palota i le masina fou, e to’a 117,225.
O le itumalo pito sili ona maualuga ona tagata e le’i lesitala, o itumalo Faleata ma Vaimauga, ma o lo’o iai se faamoemoega a le ofisa palota, o le a mafai ona o’o atu i le fa’ai’uga o lenei vaiaso, lea o le a tapunia ai lesitala, ua mafai ona lesitala i latou.
Na faapea ona faimalaga atu le aufaigaluega a le OEC i tua i nu’u ma afioaga, e le gata i le fa’alauiloa atu o la latou polokalama, ae faapea foi le lesitalaina o tagata o itumalo, ma se faamoemoega, o le a mafai ona ausia la latou fuainumera, ae e le’i o’o i le palota, lea sa fa’atulagaina mo le tausaga fou.
Ae peitai, ona o fa’afitauli ua faapea ona tutula’i mai i totonu o le faigamalo, ua faapea ona toe tu’u mai ai i luma, i le aso 29 o Aukuso, ia le palota a Samoa. Ma o le toatele o i latou o lo’o fa’atopetope atu nei, ina ia lesitala ae e le’i tapunia ia lesitala, o lo’o taumafai ina ia le sala i latou, i le ta’i $2,000.
Ua fa’alauiloa mai foi e le OEC, le amataina o vaitaimi o kemupeni i le aso 14 o Iulai 2025 ae tapua i le aoauli o le aso 24 o Aukuso, 2025.
O le filifiliga o sui tauva, e amata mai ia Iulai 7-12, 2025 i le 8:00 i le taeao, se’ia o’o i le 12 i le aoauli.
O avanoa lesitala i luga o upega tafa’ilagi, e tapunia I le aso Lulu (i Samoa) Iulai 2, 2025 i le 4:00 i le afiafi.
PAKETI A NIUE
Ua fa’amanuiaina le paketi a le malo o Niue, mo auaunaga faalesoifua maloloina, a’oa’oga, o uelefea lautele ma totogi o tagata faigaluega a le malo, ona o le latou paketi fou, e $12.5 miliona (tupe Niu Sila) po o le $7.6 miliona, tupe Amerika.
O le vaiaso ua tuanai, sa fa’alauiloa ai e le minisita o tupe, le vaega tele o tupe fa’aalu a le malo, e mo le totogia o ana tagata faigaluega faapea ma tautua lautele.
I se ripoti mai i le TV Niue, o le ofisa o le soifua maloloina lea e sili ona maualuga le latou paketi faaopoopo, i le silia ma le $880,000, pe a ma le 26% le fa’aopoopoga.
TAU LE FA’ATAUINA E TAGATA PAPUA IA MOA
Sa fa’aleoina e le alii Kovana o Sepik i Sasa’e, le susuga ia Allan Bird, ia le agaga faapopoleina, ona o le pa’u o le fuainumera, o moa fa’atau atu, i le malo atoa.
Na saunoa Bird, sa fa’asaina e le malo le toe aumaia o moe fulisa mai Ausetalia ma Niu Sila, aua le puipuiga o kamupani a le atunuu mai i fa’ama’i faapea kamupani mai fafo.
Ae peitai, i se talitonuga a Bird, o se fa’ai’uga le lelei lea faai’uga, ma i le fa’aauau ona tau leai ni moa i faleoloa, ua faapea ona a’afia ai le to’atele o le atunu’u.
O moa e aumai mai fafo, e pei ona ta’ua e Bird, lea o lo’o fa’atau i faleoloa, e 22 kina (po o le $5.33 tupe Amerika) i le kilo, ae o moa lotoifale, e pe a ma le 40 kina.
LE TAUNU’U IA LE TEUILA A SAMOA
Ua fa’asalalauina mai le tolopoina o le Teuila a le malo o Samoa, i le fa’ai’uga o le tausaga (Oketopa 27-Novema 9), ona o lea ua alo atu Samoa i lana faiga palota i le masina fou.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus