PASEFIKA
FAāAGATA LESITALA PALOTA A SAMOA IA IULAI 4
O tagatanuāu o le malo Tutoatasi a Samoa, o loāo faāamautu i atunuāu i fafo, e faāagataina a latou lesitala mo le palotaga ia Setema, i le aso 4 o Iulai.
Sa taāua e le Komesina o Palota a Samoa, le susuga ia Toleafoa Tuiafelolo John Stanley, e ui o loāo avanoa ia luga o upega tafaāilagi e lesitala ai tama fanau a le atunuu o loāo aumau i atunuāu i fafo, ae peitai, mo le faāamaeāaina o le lesitala, e manaāomia ona o latou malaga atu i Samoa e faāamaeāaina ai a latou lesitala, e ala i le puāeina o ata o a latou tamatamaāilima (fingerprints) ma o latou foliga.
Ae ua maeāa ona nofo tapenpena lo latou ofisa, mo lea tulaga.
Sa taāua e Toleafoa e faapea, ae e leāi faāataāapeina le palemene, sa naāo le 48% tagata palota ua maeāa ona lesitala. Ae e oāo mai i le aso 10 o Iuni, ua 60% tagata ua maeāa ona lesitala. Ma o le fuainumera o tagata palota ua maeāa ona lesitala, ua 70,395,
Ma o le aso 4 o Iulai, o le a tapunia aloaāia ai faāamaumauga o lesitala. Ae o le aso 29 o Aukuso, o le aso palota lea.
Na faāamaonia foi e Toleafoa le leāi pasia o se pili, ae e leāi tapunia le Palemene, sa ono mafai ai ona palota atu tagata Samoa i atunuāu i fafo, mai nofoaga o loāo latou faāamautu ai (overseas voting).
O lea ua faāamalosia ai pea le tulafono tau palota 2019, lea e faāamalosia ai le faāatinoina o palotaga, i totonu o Samoa.
Sa faāauluina e le Ofisa Palota ia se talosaga i le Faamasinoga Maualuga mo le toe tuāuina atu i tua o le aso palota, e mafai ona o latou tapenapena, ae peitai, sa teāena lea talosaga.
AUSETALIA ā GALUEGA FAāA VAITAIMI
O loāo iai nei se faāalapotopotoga (NGO) i Ausetalia, o loāo fesoasoani malosi i tagata faigaluega faāavaitaimi o le Pasefika, ua leai ni nofoaga pe faāamautu ai, ina ua maeāa a latou konakarate.
Sa faāaalia e le peresetene o le faāalapotopotoga a le Australian South Sea Islanders, ia Eemelda Davis, i le Fiji Times, o loāo latou fesoasoani i ni tagata faigaluega sa tuāu tiaāi e kamupani na galulue ai, i le āCentral Station i Sydney.
Sa taāua e Davis le toatele o tagata faigaluega o loāo fefefe ma le mautonu, i le tulaga e tupu, pe a maeāa a latou konakarate. Aua o le toatele o i latou, e le malamalama i tulaga o a latou VISA ma konakarate, ma auala e mafai ona faafouina ai.
E le gata i lea, sa ia taāua foi le toāatele o pule o kamupani, e latou te le malamalama i a latou tiutetauave. Ma e manaāomia ona toe aāoaāoina i latou, i tulafono e faāatatau i VISA. Ae le gata i lea, o le manaāomia o se lagolago malosi mai i tagatanuāu, ina ia taofia ai aāafiaga o tagata faigaluega a le Pasefika, lea ua tuāu tiaāi faapea.
FINAGALO PURINISESE O TOGA IA IAI NI AIA TATAU O TAFOLA
Ua talitonu le Purinisese o Tonga, le Afioga ia Angelika LÄtÅ«fuipeka TukuŹ»aho, ua tatau ona iai ni aia tatau o tafola. E pei ona sa ia faāalauiloa atu i le Konekerese o le āOne Ocean Scienceā i Falani, o nei iāa, ua le gata ina o ni alagamanuia, ae o ni Iāa, e iai lagona ma e tatau ona iai ni o latou aia tatau.
Ma e pei ona sa ripotia mai e le Talanoa Tonga, o loāo ua talosagaina e totino se kemupeni ua taāua o le āIām a Person Too (O aāu foi o se tagata)ā, ia talosagaina ia malo ina ia pasia tulafono e tuāuina atu ai aia tatau i tafola.
Ua silia ma le 367,000 tagata o le lalolagi, ua o latou lagolagoina lea tulaga.
I le malo o Tonga, e iai so latou soāotaga mautu ma tafoa. I le tausaga e 1978, sa faāasaina ai e le Tupu o Tonga, na soifua i lena vaitaimi, le Afioga Taufaāahau Tupou IV, ia le toe fagotaina o tafola, i totonu o ogasami a Tonga, ma na avea ai ogasami o Tonga ma uluaāi nofoaga puipuia mo tafola.
O le tausaga ua tuanai, sa sainia ai e Kiingi Tuheitia mai Aotearoa ma Kaumaiti Nui Tou Ariki o le Atu Kuki, ia se maliliega, sa taāua o le āHe Whakaputanga Moanaā i Rarotonga, e faāamalosia ai le puipuiga o Tafola, o loāo aloaāia nei faāavaomalo.
O lea puipuiga, ua faapea ona mafai ai ona feoaāi tafola, e aunoa ma le fagotaina.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus