Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

PASEFIKA

TO’ALIMA ALI’I FAIFAIVA NA FA’ASAOINA I LE ATOA O LE 55 ASO O TAFEFEA

O le amataga o lenei masina na fa’asaoina ai e se va’a fagota tuna mai Ecuador, e ta’ua o le ‘Aldo’ ia ni alii faifaiva se to’alima, na leiloloa talu mai le ogatotonu o Mati i le sami o le Pasefika, ma sa mafai ona faatumaina o latou ola, e ala i le taumafaina o vai timu ma vai sami.

O nei alii faifaiva, na aofia ai ni alii Peru se to’atolu ma ni alii  Colombia se to’alua.  O le aso 7 o Me sa faasaoina ai i latou.

E tusa ai ma se faamatalaga mai i le Fuava’a a Ecuador, na fa’amatalaina e alii faifaiva le fa’aletonu o le ‘alternator’ a le vaa, i le aso lona lua talu ona o latou tu’ua ia Pucusana, lea e i le itu I Saute, o le a’ai tutotonu o Peru, o Lima.

Sa fa’asoa atu foi le tamaitai Kapeteni a le Fuava’a a Ecuador, o Maria Fares, i l e vaega fa’asalalau a le Associated Press e faapea, o le leaga o masini o le va’a na mafua ai ona le maua se feso’ota’iga.  Na saunoa Fares, na leai se ‘starter’, o moli ma tulaga e mafai ona fa’aola ai le ma’a o le va’a.

Ma sa mafai ona feola le auva’a e ala i le fagotaina o i’a e taumamafa ai faapea ma vai sami ma vai timu.

Ua ripotia mai le tulaga lelei o le soifua maloloina o nei alii faifaiva ma o lo’o galulue faatasi ma taitai o malo o nei alii faifaiva, mo le toe fa’afo’iina atu o i latu.

FA’AAUAU ONA LAGOLAGO E LE TAITAI LEOLEO NIU SILA IA FITI MA SAMOA

A’o fa’aauau pea ona tuputupu tele ia le fa’afitauli i tulaga o fuala’au fa’asaina, ua faapea ona folafola atu e le taitai leoleo a Niu Sila i taitai o le malo o Fiti ma Samoa, le nofo sauna o Niu Sila e fesoasoani mai i nei malo e lua.

O le vaiaso ua mavae, sa faapea ona asia e le alii Komesina o Richard Chambers, ia Fiti ma Samoa aua le soalaupuleina o auala e mafai ona fa’asagatau atu ai i la’uina mai fa’anana o fuala’au faasaina, i totonu o atunu’u taitasi, o galuega a le vaega o Tiute, o le fefa’asoaa’iina o ripoti atoa ai ma tagata faigaluega po o taitai o malo, o lo’o solia tulafono.

Sa ta’ua e Chambers le ave o lana fa’amuamua i le polokalama lea o lo’o fa’aaogaina ai ta’ifau faapitoa (Pacific Detector Dog Programme – PDDP), e mafai ai ona fa’aauauina le fa’aaogaina o nei taifau faapitoa i totonu o motu o le Pasefika.

Ma ua fa’ailoa mai e le alii komesina le mae’a ona fa’au’uina o nisi e to’aiva, e latou te taulimaina ia nei ta’ifau faapitoa, mai i le tele o motu o le Pasefika.

Sa saunoa Chambers, o lenei polokalama a Niu Sila lea o lo’o fa’aaogaina ai ta’ifau faapitoa, o se tasi o polokalama sili ona maoa’e, i le lalolagi.  Ma ua fa’atupeia e le PDDP ia Fiti, Samoa, Tonga ma le atu Kuki talu mai le 2018.  Ua pe a ma le $3.5 miliona (tupe Niu Sila) ua fa’aaluina i lenei polokalama.

Ae peitai, o le amataga o le masina ne isa tatau ona fa’amae’aina ai le vaegatupe mo lenei poloketi.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all