Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

PASEFIKA

FA’ASALA  SE TAMALOA MAI SAMOA I LE ONO MASINA I LE MALIU O SE ALII TALAVOU

Ua faasalaina nei e le Faamasinoga Maualuga ia se tamaloa mai Patamea, i Savaii, i le ono masina i le falepuipui, ona o se faalavelave na tupu ia Me 2024, lea na maliu ai se tamaititi 17 tausaga, sa taumafai e kolosi le auala, mai tua o se pasi.

Na ioe le susuga ia Mamona Taliuo Samoala o Patamea, i le moliaga o le avetaavale le fa’autauta lea na maliu ai ia Heti Manase.

E tusa ai ma fa’amaumauga o lenei faalavelave, sa faafoeina e Samoala ia se taavale e aunoa ma se laisene avetaavale.  Ma sa agai atu lana taavale i se faleoloa i Sapapali’i, ma ia va’aia se pasi o agai atu i Salelologa.

Ma sa paka le pasi i autafa o le alatele e fesaga’i ma le faleoloa, ae ina ua taumafai Samoala e pasi atu ma le pasi, ae ona so’aina ai Manase sa taumafai e kolosi le auala mai i tua o le pasi.

Na aveina atu Manase i le falema’i i Tuasivi ae ona o le tuga o ona manu’a, e taunu’u atu, ua maliu o ia.

Sa ta’ua e le afioga i le Faamasino Sili ia Leiataualesa Daryl Clarke le le usita’ia e le ua molia, ia le lapataiga a lona uso, ina ia fa’alemu le alu o lana taavale.

Na faataunu’uina e le aiga o le na molia ia se ifoga ma o latou foa’iina ai se vaegatupe e $10,000 e fesoasoani i le aiga o Manase, aua lona maliu.

TIPOTI (DEPORT) E VANUATU NI TAGATA SAINA

Sa ripotia e le RNZ ia le toe fa’afo’i fa’amalosi e le malo o Vanuatu ia ni tagata mai Vietnam sa maua o faatau tapoleni i totonu o le atunu’u, ae sa malaga mai i ni VISA turisi.

Na ta’ua i ripoti lotoifale le solia e nei tagata ia aiaiga o a latou visa.  Ma sa fa’afoeina e le malo le ave’esea o i latou mai totonu o le atunu’u, a’o latou feagai ai ma le fa’amalosia o a latou tulafono tau femalagaiga.

Ua toe fautuaina e taitai o le malo ia i latou o lo’o ulufale atu i visa turisi, ina ia o latou tausisi i aiaiga o lo’o ta’ita’ia ai nei ituaiga visa ma lapata’iina i latou e tusa ai ma le ave’esea o i latou mai totonu o le atunu’u, pe afai e latou te le usitaia aiaiga o a latou visa.

FUAFUA LE TOGI O LE PULOU A LE TAITAI O LE LEIPA I LE PALOTA A FITI I LE TAUSAGA FOU

Ua fa’aalia e le taitai o le itu o le Leipa, ia Mahendra Chaudhry, le iai o sona faamoemoega, e avea ma sui tauva i le palota lautele a Fiti, i le tausaga fou.

E 10 ni pati ua fa’aalia lo latou fia auai i lenei palota, e ui ina e le’i fa’atulagaina se aso e faataunu’uina ai.

Ua saunoa Chaudhry, o lo’o i le latou itu (Labor Party) ia se tiute i le atunu’u ma afai e mafai, o le a avea o ia ma se tasi o sui tauva.

Sa le’i mafai ona auai Chaudhry i le palota i le 2018 ina ua faasalaina o ia ona o le tulafono e mataituina fefaatauaiga.

$150 MILIONA MAI I LE MALO AUSETALIA MO LE ATU SOLOMONA

Ua ‘aufaatasi nei ia le malo o Solomona ma Ausetalia, ina ia galulue faatasi aua le si’itia o auaunaga o le soifua maloloina i totonu o le atu Solomona.

O lo’o fa’atupeina lenei polokalama e Ausetalia, e $150 miliona ma o le umi o lenei polokalama, e o’o atu i le tausaga 2028.

SILIA MA LE 200 TAGATA TONGA GASEGASE I LE DENGUE

O le aso Lua na se’i mavae atu nei, sa fa’alauiloa mai ai e le Minisita o le Soifua Maloloina a Tonga, le o’o atu o le fuainumera o a latou tagata gasegase i le Dengue, i le 215.  E to’a 12 i latou, ua taofia i le falemai.

Silia ma le afa o i latou (113) e mai le motu o Vava’u, e to’a 71 mai i le motu o Tongatapu ae to’a 31 mai i le motu o ‘Eua.

O le ui’i o i latou ua a’afia i lenei fa’ama’i, o se pepe e fitu masina.  

Ae e leai se tasi ua maliu.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all