Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

PASEFIKA

FAAMANATUINA LE 83 TAUSAGA TALU ONA OSOFAIA E IAPANI IA HAWAII (PEARL HARBOR)

O le aso Toonai na se’i mavae atu nei, sa faia ai se sauniga faapitoa i Honolulu, Hawaii, mo le fa’amanatuina o le 83 tausaga talu ona osofa’ia e Iapani ia Pearl Harbor.

O lenei sauniga sa amataina i se minute o le filemu, i le 7:55 i le taeao, o le taimi tonu lava lena sa amata ai osofaiga a Iapani, ona soso’o mai ai lea ma se fa’aaliga vaatau e fa’ailo ai se fitafita ua maliu.

O Tesema 7, 1941, e 350 va’alele tau a Iapani sa osofa’ia ia le laumua a le Fuava’a a Amerika, sa faamautu i Pearl Harbor, i Honolulu, Hawaii, ma maliliu ai ni tagatanu’u a Amerika e 2,403 faapea le faaleagaina ai o se vaega tele o le Fuava’a a le malo tele.

O le manulauti o le sauniga faamanatu i lenei tausaga, ua le gata ina faamamata ai le taua o lenei talafaasolopito ae faapea foi le taua o le tiute o fanau talavou i le faasaoina ma le aloaiana o lenei faasinomaga.

O Nikki Stratton sa avea ma lauga autu o le aso, o si ona tama matua ia Donald Stratton sa faasaoina mai i lea osofaiga, a’o iai o ia i luga o le USS Arizona.  Ae na fa’ato’a maliu o ia i le tausaga e 2020, i le 97 o tausaga o lona soifua.

Sa faamatala e Stratton e uiga i lona tama matua e faapea, e ui i le mu o lona tino, ma le magoto o le va’a sa ia tautua ai, ae sa mafai ona ia fa’aaogaina le malosi na totoe ia te ia, e tosoina atu ai lona tino i luga o le USS Vestal.

Na saunoa Stratton, o le fa’asaoina mai o ia o se molimau i le lototele, o le loto alofa ma lona tu’uto i fitafita sa o latou tau faatasi faapea ma le tu’uina atu o lona soifua e faasaoina ai isi.

E to’alua ni isi sa mafai ona faasaoina mai i lea aso tele, sa mafai ona auai atu i lenei sauniga, e pei ona ripotia mai e le ‘Pacific Historic Parks’.

E aofia ai le susuga ia Ira “Ike” Schab Jr., ma na’o ia sa mafai ona fa’asaoina mai i le va’a o le USS Dobbin.

Ma sa ia fa’amatalaina e faapea, o se tulaga faigata ia te ia, ona tomanatunatu i mea na tutupu i lea aso, ona o se aso mata’utia tele, sa lilo i ona manatu o le a mafai ona faasaoina mai o ia.

Sa malaga mai o ia mai i Portland ina ia mafai ona auai i lenei sauniga faapitoa, e avea ma sui o i latou uma, ua le mafai ona auai.  Ua 104 nei tausaga o lona soifua.

O leisi sa mafai ona faasaoina lona soifua, o le susuga ia Ken Stevens, lea ua 102 nei tausaga o lona soifua ma sa tautua o ia i luga o le USS Whitney.

O le aso muamua o Aperila o le tausaga nei, na maliu ai i le 102 tausaga o lona soifua, le toe fitafita na faasaoina mai i luga o le USS Arizona, le susuga ia Lou Conter.

VALAAULIA E LE PERESETENE O PALAU IA DONALD TRUMP E ASIASI MAI I LE PASEFIKA

Ua fa’ao’oina atu nei e le peresetene o Palau, le susuga ia Surangel Whipps Jr., ia se valaaulia faapitoa mo le peresetene filifilia a le Iunaite Setete, o Donald J. Trump, ina ia asiasi mai i le Pasefika, se’i ona taga’i le a’afiaga o motu o le Pasefika, i suiga i tulaga o le tau.

O le 2026 lea ua nofo sauni atu ai le malo o Palau e talimalo i le fonotaga fa’aletausaga, i taitai uma o le Pasefika ma sa ia saunoa mai, lona naunau ina ia mafai ona auai mai ai Trump.

Ma afai ae taunu’u ona faamoemoega, e na te fia aveina le taitai o Amerika, lea o lo’o ta’ua, o se tagata e le talitonu i suiga o le tau, e maulu i ogasami o Palau.

Sa ta’ua e Whipps se taimi lata mai na maulu ai i ogasami o le atunu’u, ma sa ia va’aia ai le tele o amu ua pe pe, ma o se tulaga faanoanoa ua va’aia tele i totonu o ogasami o le atunu’u.

ILOILOINA FAAMASINOGA APILI A KIRIBATI APILI A LE ALII FAAMASINO LAMBOURNE

O le aso Faraile o le vaiaso ua tuanai, na iloiloina ai e le Faamasinoga Apili a Kiribati ia le apili a le alii faamasino i faamasinoga maualuga, ia David Lambourne, lea sa fa’ate’a mai i totonu o le atunu’u, i le amataga o le tausaga, talu ai se fe’ese’esea’iga ma le malo.

O le masina o Me lea na tu’ua ai e Lambourne ia Kiribati ae e le’i aloa’ia le faatula’ieseina o ia.

Ua lua tausaga talu ona le toe gaioi le Faamasinoga o Apili, talu ona fa’amalolo e le malo ia ni faamasino Niu Sila se to’atolu.

Ae o i latou sa iloiloina lenei mataupu i le aso Faraile, na aofia ai nisi o faamasino sili mai i isi motu o le Pasefika, e pei o le faamasino sili mai i Papua Niu Kini, le susuga ia Sir Gibbs Salika, o le afioga ia Vui Clarence Nelson mai i le faamasinoga maualuga a Samoa faapea ma Mohammed Khan mai Fiti.

O le apili a Lambourne, e faasaga i se faaiuga a le faamasinoga maualuga, e faamautu ai le filifilia e Peresetene Taneti Maamau o se komiti e latou te su’esu’eina Lambourne, ma i’u ai ina faamaloloina mai o ia mai i le faamasinoga.

Sa faapea foi ona iloiloina ai ma le tete’e a le faamasinoga maualuga, e toe iloilo le talosaga a le alii faamasino, ina ia fa’aleaogaina le ripoti a le komiti filifilia.

FA’AMAVAE PALEMIA A TONGA

Ua ripotia mai nei le fa’amavae o le Palemia a le malo o Tonga, le afioga Hu’akavameiliku Siaosi Sovaleni mai i lona tofiga.

I le amataga o tauaofiaga a le Palemene a le malo, sa faapea ona talosagaina ai e le alii Palemia sona avanoa, mai i le Fofoga Fetalai.  

Sa ia fa’aleoina lona fa’amavae mai lona tofiga, e tusa ai ma tulaga o le Faavae.

I se faatalanoaga ma le RNZ Pasefika, i se taimi mulimuli ane, sa saunoa a Hu’akavameiliku, ua sili ai ona ou tula’i ese. Na ai fa’aalia lona agaga fa’afetai ia i latou uma sa lagolagoina o ia ma lona faamoemoega o le a tula’i mai seisi e ta’ita’ia le malo mo leisi 10 masina o totoe, ae e le’i toe o’o atu i le taimi e faia ai le palota lautele.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all