Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

PASEFIKA

MOLIA SE ULUGALII SOLOMONA I LE FA’APA’U O SE PEPE 7 MASINA I LE MANAVA O LE TINA

Ua molia nei se ulugalii mai i le motu o Solomona, ma e ono faasala i la’ua e soloatoa i le falepuipui, ina ua o la faia se tulaga e fa’apa’u ai se pepe ua atoa le fitu masina.

O lo’o fa’aauau pea su’esu’ega a leoleo i le itumalo a Buala e tusa ai ma le fa’apa’u o le pepe faapea i se tasi a’ai, ae ave tanu i seisi a’ai.

Sa ta’ua e le alii leoleo su’esu’e ia Harry Vanosi le fesoasoani o le uo tama a le tina ma’itaga, i le fa’apa’uina po o le fasiotia o lana pepe e le’i fanau, ona e galue lana uo i le falemai ma sa mafai ona ia mauaina vailaau, masini ma tulaga uma e mana’omia e faapa’u ai se pepe.

Na ta’ua foi e Vanosi, le faia e i la’ua ua molia ia lenei tulaga, ae peitai, sa maua e aiga o le tina ua molia ia le tino maliu o le pepe, i le vaiaso na soso’o ai, ma o latou aveina e fai sona sauniga maliu.

Sa faapea loa ona logoina leoleo, ma aveina atu ai loa le tina ua molia i le falemai i Buala mo ni suesuega faapea ma le aveina o ia i le ‘Family Support Centre’ mo le faufautuaina.

Ua a’apa atu le ofisa a leoleo i tagata lautele, ma fautuaina i latou ina ia ripoti atu i lo latou ofisa, so’o se tulaga faapea e ono tula’i mai.

FAUTUAINA E SAMOA IA I LATOU UMA O LE A AUAI ATU I LE CHOGM – IA MALAGA ATU MA A LATOU VAILAAU

I se fa’aaliga mai i le Faatonusili o le Matagaluega ole Soifua Maloloina a Samoa, ua fautuaina ai ulu uma o malo o le a faapea ona auai atu i le Fonotele a Taitai o le Commonwealth (CHOGM), o iai ni gasegase faapitoa, ina ia malaga atu lava le taitai ma avatu ana vailaau ma mea uma e mana’omia mo le tausiga o lona soifua maloloina.

Na saunoa le afioga Aiono Dr. Alec Ekeroma i luga o le TV1 Samoa, o le a tele se fesoasoani i le faaitiitia i tau, aemaise ai lava le tau faatauina o vailaau faapitoa ma masini.

Na ta’ua e Aiono, e silia ma le $400,000WST (pe a ma le $148,000USD) ua fa’aaluina e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, mo le fa’atauina o masini aua tapenapenaga mo le CHOGM.

Ua mae’a foi ona fautuaina taitai mai i malo ese’ese o le a auai atu, ina ia fa’amautuina a latou tui puipuia mo le ‘smallpox’.

Sa ta’ua i se ripoti a le Samoa Observer, le iai o nisi o vaega EMS mai Niu Sila o le a faimalaga mai i Samoa e fesoasoani i le aufaigaluega a Samoa, e talimalo i le latou ulua’i fono pito sili ona tele.

E ono ta’avale falemai o le a auina mai mai i Niu Sila e tu tu faaleoleo i nofoaga eseese, a’o faagasolo le CHOGM.

Ua fa’ailoa mai e le sui Taitaifono o le Komiti o lo’o mataituina tausiga o le soifua maloloina faapea faalavelave fa’afuasei, le susuga ia Tanuvasa Petone Mauga, ua lava ma totoe ia taavale falemai mo nofoaga ese’ese a’o fa’agasolo le CHOGM, faatasi ai ma le taavale ua faapitoa mo le mamalu lautele.

Na ta’ua e Tanuvasa, e 16 taavale falemai lea ua iai, ma e 14 o le a faapea ona tu tu solo i nofoaga ‘ese’ese o le a faataunuuina ai faatasiga ma fono o le CHOGM, o leisi taavale afi o le a faimalaga ma taavale o le a faafeao atu ai taitai o malo eseese o le a auai mai.  

Faatasi ai ma fomai a Samoa, o le a malaga mai foi fomai ma tagata galulue i falemai a le Ami Faaleoleo a le Iunaite Setete, e fesoasoani i le mataituina o falemai autu ma falemai tua.

TAPA E LE IUNI LAKAPI FITI IA NI FAAMAONIGA O TU’UAIGA A SE TASI NA KAPETENI I LE ‘AU

Ua talosagaina e le Iuni Lakapi a Fiti (FRU) ia le alii o Waisea Nayacalevu, lea sa avea ma kapeteni o le ‘au lakapi a le atunu’u, ina ia fa’ao’oina atu fa’amaoniga po o molimau, o ana tu’uaiga ua faia e faasaga i le iuni, lea sa lomia e se nusipepa Egelani i le amataga o le vaiaso.

Sa fa’aalia e le taitaifono a le Komiti Le Tumau a le FRU, ia Peter Mazey, le agaga fa’anoanoa ae o se tulaga e nofo popole ai foi le latou komiti, ona o fa’amatalaga sa faia e Nayacalevu i le Daily Mail, lea o lo’o ia tu’uaia ai le FRU.

Na ta’ua e Mazey le le faia e le FRU o se fuafuaga o se solotete’e aemaise lava i ta’aloga o le ‘quarterfinal’ i le Taamilosaga o le Ipu o le Lalolagi lea na faia i le tausaga e 2023.  Ma na fa’aalia e Mazey, ana o latou faia lea tulaga, semanu e fa’asa ona toe ta’a’alo ia tama lakapi mai Fiti, po o le ‘au atoa a le atunu’u, i taamilosaga o le lalolagi.

Ma na ta’ua e Mazey, e ui ina sa nofo malamalama ai Nayacalevu, i lona tofiga faale kapeteni, ma nisi o tama ta’a’alo matutua, ae peitai, sa faia pea lo latou mana’o.

Ae o le tulaga ua atugalu ai tele le FRU, e pei ona sa fa’aleoina e Mazey i le aso Lua na se’i mavae atu nei, o tu’ua’iga tau soligatulafono o lo’o faia e le iuni.  Na saunoa Mazey, sa tatau ia te ia [Nayacalevu] ona fa’amanino mai le uiga o lana saunoaga lea.  Po o iai se mataupu ma’oti o ona silafia sa solia ai se tulafono.

Sa ta’ua e Nayacalevu le tele o soligatulafono i totonu o le ofisa lakapi ma sa saunia nisi o i latou ma nisi o tama ta’a’alo e fai sa latou solotete’e – o le le auai atu – i le ‘quarterfinal’ o le latou ta’aloga ma Egelani i ta’aloga mo le Ipu o le Lalolagi i le 2023.

Sa ia faamaonia ai nisi o talitonuga a le toatele o tagata Fiti ua leva ona nonofo ma i latou, e tusa ai ma le fa’afoeina o tupe ma le tausiga o alii ta’a’alo e le ofisa autu a le FRU i Suva.

Na faatusaina e Nayacalevu ia le sasao o soligatulafono i totonu o le FRU, e pei o se vairusi, e mana’omia ona tipi eseina, ina ia mafai ona toe fa’aleleia le iuni.  Sa taua e Nayacalevu le le tausisi o le FRU i a latou folafolaga sa faia, e pei o a latou ponesi.

Sa faamatala e Nayacalevu, a’o latou iai i Marseille sa ia tapenaina ai se fonotaga i luga o upega tafailagi (Zoom call), ina ia mafai ona talanoaina ai mea sa folafolaina atu e le FRU ia i latou.  Ma sa o latou faailoa atu i le ofisa autu, le aso e tatau ona maua ai a latou tupe e pei ona sa folafolaina atu, a leai, o le a latou le ta’a’alo i le ‘quarterfinal’.

Ua a’apa atu nei le FRU i le alii palemia ia Sitiveni Rabuka mo sana fesoasoani.  Ma na ia ta’ua foi le tuai ona maua o totogi ona o faafitauli i faletupe, ae ua mae’a ona totogia uma tupe sa tatau ona totogi i tama ta’a’alo ma le aumalaga.

Sa faamatala e Mazey, i le zoom lea sa faia i le va o le taitai o le ‘au, kapeteni, nisi o tama ta’a’alo faapea ma taitai o le Iuni sa iai i lena vaitaimi, sa tapa mai ai ia tama ta’a’alo i a latou ponesi ma faamatalaga tau fa’amata’u, o le a le ta’a’alo pe a le totogi atu a latou ponesi.  O le mafuaaga lea na o latou a’apa atu ai i se fesoasoani mai i le palemia.

Sa folafola atu e le ofisa a le Palemia i tama ta’a’alo, o le a totogi atu a latou ponesi pe a mae’a le latou ta’aloga.  Ma na ta’ua e Mazey, na maua ponesi ia e pei ona sa folafolaina, e ta’i $105,000 (tupe Fiti) a le tama ta’alo e to’atasi, lea na aofia ai le ‘sign on fee’ e $30,000 ma alauni e ta’i $500 i le aso.

Sa ta’ua foi e Mazey ina ua pulea e ‘Trustees’ ia le iuni lakapi a Fiti ia Me 2023, 4 masina ae e amata ta’aloga o le Ipu o le Lalolagi, o le matafaioi autu lava o le sailiga o se tupe e ave atu ai le ‘au ta’alo i toleniga ma ta’a’alo i le Ipu o le Lalolagi, ma toe fa’afo’i i latou i kalapu ese’ese lea o lo’o latou ta’a’alo ai.

Na faia ni feutagaiga ma faia ai se maliliega, o le a tofutofusia tama ta’a’alo (e 33) ma le ta’i $30,000 e tu’ua ai a latou kalapu ae ta’a’alo mo Fiti, ma alauni e ta’i $500 a le tagata i le aso, mo aso e 91 (Iulai 16-Oketopa 15, 2023).

Ona toe ofoina atu lea e le malo o ponesi e $30,000 ina ua manumalo i le ‘quarterfinal’, $40,000 ina ua manumalo i le semi-final ma le $50,000 ina ua siamupani i le ipu o le lalolagi.

O nei ponesi sa faavae i luga o tulaga na ausia e le ‘au.

Ma sa ta’ua foi e Mazey le totogia e le Fiji Rugby ma le World Rugby o tulaga uma mo tapenapenaga aua ta’aloga mo le Ipu o le lalolagi i le 2023 na aofia ai femalagaiga, o nofoaga sa faamautu ai, taumafataga, o toniga ma mea uma mo ta’aloga ma toleniga ma isi tulaga faaopoopo.

Ae na fa’amaonia foi e Mazey le iai o ni taimi sa tuai ai ona maua e tama ta’a’alo a latou tupe ona o le to’atele o i latou e mai i atunu’u i fafo, ma le fa’atuai ona fa’amaonia mai o faamaumauga o a latou faletupe i atunu’u i fafo.

E ui i lea, ua fa’amaonia mai e le Minisitia o Autalavou ma Ta’aloga, le le’i totogia o ni ponesi sa folafolaina mo le ‘au lakapi ta’ito’afitu a Fiti, lea na malo i ta’aloga o le Olimipeka.  Ma na tu’ua’ia e le susuga ia Jese Saukuru ia se ‘system’ fou a le Minisita o Tupe i le tuai ona maua o tupe a ali’i ta’a’alo.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all