Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TOE SAUNIGA LOTU MO LE TUSITALA NA MALIU FASIA, I SAMOA

O le aso Tofi o le vaiaso ua mavae (aso Lulu i Amerika Samoa), na faataunuuina ai toe sauniga mo le tina matua Polofesa ia Dr. Caroline Sinavaiana Gabbard, i Samoa, e aloaia ai lona soifua.

O Dr. Gabbard, o se tagatanu’u o Amerika Samoa ma i le 77 tausaga o lona soifua, na maliu fasia ai o ia i Vaivase-Uta, i le masina ua tuana’i.

O le ulua’i Samoa lenei sa avea ma polofesa i totonu o Amerika ma o le vaiaso nei, e atoa ai lona 78 tausaga, pe ana soifua mai.

O Dr. Gabbard o se tina i se fanau to’alua ma se fanau a fanau e to’afa.

Sa faasaina ona auai vaega fa’asalalau i le sauniga maliu o lenei tina, lea sa faataunu’uina i le fale maliu a Sefo, Tafaigata, Samoa.

SULUFA’I TAGATA PAPUA NIU KINI, I FALESA

Ua toatele nisi o tagatanu’u o Papua i Sisifo, ua faapea ona sulufa’i atu i malumalu tapua’i, ona o vevesiga o lo’o fa’aauau pea ona tula’i mai i le va o fitafita ma vaega fa’atu’i’ese, lea na i’u ina maliliu ai se fitafita ma tagatanu’u Papua.

E tusa ai ma se lipoti mai i le ‘Benar News’, o lo’o ta’ua ai le fa’ateteleina o fetauaiga i le va o militeri Initonenisia ma vaega a Paniai, i le ogatotonu o Papua, ina ua susunuina e vaega fa’atu’i’ese a Papua i Sisifo ia se ta’avale lea na maliu ai ma le aveta’avale.

Ae o lo’o te’ena e le so’oupu a le Ami Sa’oloto, o Sebby Sambom, ia le solia e le latou vaega o ni tulafono i Bibida lea na mafua ai ona sulufa’i solo tagata o lea nu’u.

FA’AAUAU PEA ONA LOKA TAGATA FITI MOLIA I FUALAAU FA’ASAINA

Ua lipotia mai e leoleo le fa’aauau pea ona tele ni fa’alavelave e a’afia ai fualaau faasaina, o lo’o faapea ona tutupu mai.

E tusa ai ma se fa’aaliga fa’alauaitele mai i le ofisa a leoleo i le vaiaso ua mavae, sa ta’ua ai e le sui komesina o leoleo, le lokaina o ni tagata se to’a 15, ina ua maua ai ni vaega o fualaau faasaina.

O i latou e to’aono, na loka mai i a’ai ogatotonu, ma sa mauaina ia i latou ia Mariuana ma se vaega o fuala’au faasaina, e talitonu, o Aisa.

E to’atolu nisi na lokaina foi i le aso Lua o le vaiaso ua mavae, sa maua ai foi se vaega o fualaau faasaina, o le Aisa.

MANATUAINA OLA TAUTUA A LOLANI KOKO I ONA TOE SAUNIGA

O le aso Sa (aso Toanai i Amerika Samoa) sa faataunu’uina ai toe sauniga o se alo o Samoa, na lauiloa i le fa’agatama o le lakapi, le susuga ia Misa Lolani Koko, i Tuaefu.

O lenei sauniga sa tu’ufa’atasia ma ta’ita’ia e le Asosi o Tama Tuai a Avele.

O le aso 18 o Iuni, i le 60 o ona tausaga, na o’o mai ai le valaau pa’ia a le Atua i lenei lupe fa’alele a le Kolisi a Avele.

O le susuga ia Lolani, e pei ona silafia ai o ia e le lalolagi, ona o lona saoasaoa ma lona malosi, i taimi o ta’amilosaga lakapi.  

O le va o le 1983 ma le 1994 sa ta’alo ai lenei alo o Samoa, lea sa i’u ai ina filifilia o ia e ta’alo i le ‘au a le malo o Samoa, le Manu Samoa.  Ma na ta’alo foi o ia i le ‘au lakapi a Moata’a, ae e le’i malaga atu ma faamautu i Niu Sila.

E ui ina sa maua sona avanoa i le ‘au lakapi ta’uta’ua a Niu Sila, le All Blacks, ae peitai, sa tumau pea le agaga o Lolani i lana Manu Samoa, lea na ta’alo ai i le ta’ito’a 7 ma le ta’ito’a 15.  

O le fa’atumutumuga o le ta’alo a lenei alo o Samoa, o le latou ta’aloga i le 1993, lea na manumalo ai le ‘au a Samoa i le ta’amilosaga Ta’ito’a 7 i Hong Kong, ma faapaleina ai o ia o le ‘Man of Honour”.

I se molimau a se tasi o ona uso mai i le Kolisi a Avele, sa ia fa’amatalaina ai le taimi na ta’alo ai Lolani i le ‘au lakapi 15 a le a’oga, i le va o le 1982 ma le 1983.

E le gata i ta’aloga ae sa faapea foi ona manatuaina le susuga ia Lolani, i ana foa’i, e le gata mo le atunu’u ae faapea foi le a’oga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all