PASEFIKA
FAAMAUTUINA E LEOLEO SAMOA NOFOAGA AUTU A VAEGA SOLITULAFONO
Ua faamaonia mai e le Komesina a Leoleo, le susuga ia Auapa’aua Logoitino Filipo le lokaina o se tasi o alii talavou e iai lona so’otaga ma le tele o osofaiga o maota ma laoa faapea pisinisi, i Moto’otua.
Ma e ui ina avea le lokaina o lenei alii ma se la’asaga taua i taumafaiga a le ofisa a leoleo e taofi le tele o osofaiga ua faia i maota ma laoa o aiga faapea ma pisinisi, ae peitai, ua faamamafa mai e Auapa’aua, le le’i latalata o a latou su’esu’ega mai i se faaiuga.
Ua iai nei se vaega su’esu’e faapitoa ua gafa ma lenei mataupu, i le su’esu’eina ma le ave faapagotaina o i latou ia o lo’o faia nei amioga le alofa.
Na saunoa Auapa’au, o lo’o ua iai se talitonuga i lo latou ofisa, e ala i a latou su’esu’ega ua faia, o nei alii talavou, o lo’o fai ma latou le masani o le osofa’ia o maota ma laoa a aiga faapea ma pisinisi, e mai i le eria o Leone ma Leufisa.
Ma o lo’o ia se talitonuga, ua leva tele ona faia e nei alii ia lenei masani. E le gata i lea, e ui ina o nei alii talavou e malaga mai i ni isi nu’u ma afioaga, ae e foliga mai, ua o latou faamautu pe faapotopoto uma i Leone.
Sa faamanino mai e le Komesina a Leoleo e faapea, o le toatele o i latou ia, sa galulue i le faatauina o oloa i luga o le alatele, ma na amata mai la latou amio i le gaoia o ato tupe po o tupe foi, a tagata i luga o le alatele i Apia.
Ae o lea, ua fa’aauau lava ina o’o atu la latou soligatulafono i le osofaia o maota ma laoa a aiga, faapea nofoaga o iai pisinisi. Ma o se tulaga ua faapopoleina ai tele lo latou ofisa.
O lo’o ua galulue faatasi nei le ofisa a leoleo ma taitai o nu’u ma afioaga ua a’afia i nei osofaiga faapea foi pulenu’u o Apia ma Leone, ina ia mafai ona saili nei alii ma molia i latou e tusa ai ma ala o le tulafono.
FEILOAIGA A SE TAITAI MAI LE MALO O SAINA MA LE PALEMIA O VANUATU
Ua lipotia mai le faia o se feiloaiga i le va o se ta’ita’i maualuga o vaega faaKomunisi a Saina, o Liu Jianchao, ma le palemia a Vanuatu, mo le faamautuina o se aso e mafai ona asiasi atu ai Liu i le motu o Vanuatu.
O le alii Saina lenei o Liu e mataituina feutagaiga i le va o le itu Komunisi a Saina ma malo mai fafo.
Ua lipotia mai e le vaega faasalalau a le Reuters, le faia o se maliliega i le va o Saina ma Vanuatu, mo le galulue faatasi aua le atina’eina o feso’otaiga i le va o malo e lua.
FUAFUAGA MO LE LUMANAI A LE MALO O FITI
Ua fa’ata’atia nei e le malo a Fiti ia se fuafuaga tau atina’e e talifuaitau ai fa’afitauli ua loa ona a’afia ai lo latou atunu’u, e pei o tulaga i le soifua maloloina faapea ma le faaleleiga o le lotoifale.
O lenei fuafuaga fa’ata’atia, o le a aofia ai le tolu, lima ma le 20 tausaga o i luma ma o le a fa’alauiloa fa’alaua’itele mai i se taimi lata mai.
Sa fa’ailoa atu e le Minisita o Tupe, le susuga i le alii Polofesa ia Biman Prasad, i le Fiji Times, le tele o galuega toe fia faaleleia o lo’o manaomia ona faia.
E pei ona sa ia ta’ua, le toe fa’aleleia o le falema’i i Nausori lea e tautuaina le lata i le to’a 70,000 tagata o le atunu’u.
SIITIA FUAINUMERA TAGATA ASIASI ATU I LE ATU SOLOMONA I LE KUATA MUAMUA O LE TAUSAGA
Ua fa’alauiloa mai e le Ofisa Turisi a le atu Solomona, le si’itia o le fuainumera o tagata na asia le atunu’u, pe a faatusatusa i fuainumera o le tausaga ua tuanai.
I ripoti mai i le Ofisa o Faamaumauga a le malo, ua fa’aalia ai le to’a 4903 o tagata na asia le atunuu, o se siitaga e 24% mai i le vaitaimi lava lea e tasi i le tausaga e 2023.
E ui ina lipotia mai e le SIBC le pa’u o fuainumera o le 6042 lea na ausia i le uluai kuata o le 2019, ae peitai, ua saunoa le sui faatonusili a le Ofisa o Turisi i Solomona, o Dagnal Dereveke, ua manuia taumafaiga o lo’o latou galulue so’otau’au ai ma le ofisa vaalele a le Solomon Ea.
TE’ENA TALOSAGA MO LE TATALAINA I TUA O BAINIMARAMA
Ua te’ena e le Faamasinoga Maualuga i Fiti, ia se talosaga, mo le totogia o se tupe e mafai ona tatalaina ai i tua le palemia malolo, ia Frank Bainimarama.
O le aso Tofi na se’i mavae atu nei, na tutulai ai i luma o le faamasinoga ia Bainimarama ma le na avea ma komesina o leoleo, o Sitiveni Qiliho.
E tusa ai ma se lipoti a le FBC, ua apili e loia a Bainamarama ma Qiliho ia a la faasalaga lea na lauina i le amataga o le masina.
O le aso 9 o Me na lokaina ai i la’ua nei, ona o tu’uaiga i lo la polokaina o su’esu’ega a leoleo e faasaga i le Iunivesite o le Pasefika.
O Bainimarama e 69 tausaga o lona soifua ma ua fa’amaonia ona moliaga, ae o Qiliho ua fa’amaonia foi ona moliaga i lona fa’aaoga sese o lona tofi i totonu o le malo.
MALAGA ATU LEOLEO PNG E FA’AAUAU A’OA’OGA I AUSETALIA
E silia ma le 60 ni leoleo mai i Papua Niu Kini, ua aga’i atu nei i Ausetalia mo ni a’oa’oga e atina’eina ai lo latou atamai i le faatinoina o la latou galuega.
Na saunoa Dr. Philip Mitna, le sui Komesina PNG, e fa ni vaega o le a faapea ona malaga mai i le ofisa leoleo i Queensland, Ausetalia, i le va o le masina o Me ma Aukuso mo le auai i nei aoaoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus