FUAFUA SE ASIASIGA A LE TUPU SALESA MA LE MASIOFO O CAMILLA
Ua ripotia mai le iai o se fuafuaga mo se asiasiga a le tupu fou o Egelani, ia Salesa ma lana masiofo o Camilla, i Ausetalia. Ma o lana uluai asiasiga lea i Ausetalia talu mai le 2024.
E tusa ai ma ripoti a nisi o vaega fa’asalalau, o lo o ua fuafuaina le asiasi atu o le aiga Tupu i Ausetalia ma Niu Sila ia Oketopa.
Ma ua fa’alauiloa mai le o gatasi o lenei fuafuaga ma le Fono Tele a Taitai o Malo o le Pasefika, i Samoa,i le aso 21 o Oketopa.
LAPATAI MAI LE OFISA VAALELE A FITI I LE FAAITIITIA O PASESE
I se fa’aaliga mai i le ofisa vaalele a Fiti, ua fa’alauiloa mai ai i le mamalu o tagata femalagai, le limiti o le mamafa o pasese feaveai, talu ai tulaga o le tau i totonu o le atu Pasefika.
Ona o lenei tulaga, o le ono ave’esea ai nisi o pasese mai i faimalaga a vaalele o le Fiji Ea, e tusa lava pe ua mae’a ona totogi tupe a tagata femalagai.
O lenei fuafuaga o le a a’afia ai ma faimalaga mo malaevaalele autu i Tuvalu, Vanuatu faapea ma malae vaalele i Vava’u ma Fua’amotu i Tonga.
Ua taofia foi le toe iai o ni uta faaopoopo i luga o faigamalaga i vaalele a Fiti, seia toe maua mai seisi fa’aaliga. Ua limiti foi ia uta e la’u e le vaalele, i na o oloa manaomia tau i le soifua maloloina ma oloa mo le lavea’iina o soifua o tagata.
O lenei fuafuaga o le a fa’aauauina seia o’o ia Ianuari ma o le a iai nisi o faigamalaga o le a suia taimi faimalaga, e aunoa ma le toe totogia e le pasese o se tupe faaopoopo.
Na fa’aalia e se tasi o pasese a lenei ofisa vaalele, lona faanoanoa tele ona o nei suiga fou ua faamalosia e le ofisa vaalele mai Fiti. Na ia ta’ua e faapea, ua 2 vaiaso talu ona ia faatalitali mo lana faimalaga ua maea ona totogi, ae o lea ua nofonofo i Nadi e faatalitali se tala mai i le pulega a le ofisa vaalele.
TUPE PEPA FOU A LE MALO O TONGA
Ua iai nei i totonu o le Faletupe a le malo o Tonga, ia ni tupe pepa fou, e faamanatuina ai le ao soifua a le afioga i le tupu Tupou I.
O le afioga i le Perenise Ata sa na ia tatalaina aloaia le fa’aaogaina o nei tupe pepa fou.
O lo o ua lomia i luga o nei tupe pepa fou ia se ata o se tafola ua pa’ulia i luga o le oneone, ma le fale ale malo o le Sagato Siaosi.
TAGI E FAASAGA I LE IUNIVESITE O GUAM
Ua feagai nei le Iunivesite o Guam ma se tagi ua faauluina, i moliaga o le faailoga tagata.
E tusa ai ma se ripoti mai i le vaega faasalalau a le Pacific Daily News, ua ta’ua ai le faauluina e se tina o sana tagi e faasaga i le Iunivesite ona ua le faafaigaluegaina o ia, ona o lona nu’u, faasinomaga ma lona tausaga.
Ua ta’ua i totonu o le tagi a lenei tamaitai e faapea, sa fa’aalia e le pulega a le Iunivesite ni amioga ua le talafeagai ai ma o latou tofi faaletaitai ma le le talafeagai, i le taimi sa faia ai lona faatalanoaga mo le galuega, ma le filifiliga o le latou tagata faigaluega fou.
Ua taofi lenei tina, na filifilia e le Iunivesite se tasi e talavou, ae le agava’a mo le galuega, ma o se tagata nu’u ese.
O lo o ua faapea ona tete’e le pule o le ofisa o fesootaiga a le Iunivesite i nei mau tuuaiga.
Sa faia muamua se tagi a lenei tina e faasaga i le Iunivesite, tauala atu i le Komisi o tagata faigaluega (Equal Employment Opportunity) ma sa mafai ona faia se maliliega, ae peitai, ua taofi le tina, ua solia e le iunivesite aiaiga o lea maliliega.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus