Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

TO’A 12 MATAI MA TAULELE’A UA MOLIA I LE FAALAVELAVE NA TULAI MAI I LEFAGAOALII, SAMOA

E to’a 12 ni matai ma taulele’a o le afioaga o Lefagaoalii i Savaii, Samoa ua molia nei i le tulafono, talu ai le faalavelave na tulai mai i lo latou afioaga i le masina ua mavae, lea sa o latou amoina ai se tama matua.

O le to’atasi o i latou nei e to’a 12, ua faamaonia moliaga e tolu ua faasaga ia te ia.  Ae ua taoto nei a latou mataupu uma, i luma o le faamasinoga maualuga.

O le vaiaso fou ua faamoemoe e toe iloiloina ai lenei mataupu.

SAOGALEMU TAGATA SAMOA SA I ISARAELU

I se ripoti mai i le Ofisa o le Minisita Faavaomalo ma Fefaatauaiga a Samoa, ua ta’ua ai le saogalemu o tagata Samoa uma sa i totonu o Isaraelu, ma o tagata Samoa na totoe i Isaraelu, ua taunuu nei ma le saogalemu mai Ierusalema mo Dubai i le aso Lulu na sei mavae atu nei.

E to’a 13 tagata Samoa sa mafai ona faimalaga ese mai Isaraelu i luga o se vaalele a Ausetalia, faaopoopo ai ma nisi e to’avalu lea sa malaga mai Ierusalema, na aofia ai ma se pepe ma se tamaititi aoga e toatasi.

Ua fa’aalia le agaga fa’afetai a le malo o Samoa mo le fesoasoani mai i le malo o Ausetalia, faapea ma Niu Sila.

O le aso ananafi (aso Faraile i Samoa), na faamoemoe e taunu’u ai lenei faigamalaga i Samoa.

Ae i se ripoti mai i le vaega fa’asalalau a le ‘Sunday Isles’ ua ta’ua ai le fesoasoani foi o Ausetalia i tagata o le atu Solomona e to’a 65, mai i Tel Aviv mo Dubai faatasi ai ma ni tagata Ausetalia ma ni isi tagata o le Pasefika.

TONGA MA A LATOU A’UPEGA MALOLOSI

O aso Sa taitasi, o aso filemu lea i totonu o le motu o Tonga.  O le susuga ia Tevita Sanft, se alii faifaatoaga, e le misi lava lona auai atu i tapuaiga faalelotu i aso Sa taitasi.  E 10 minute, e faimalaga ai lenei tama e 56 tausaga ma lona aiga, mai lo latou fale, i le falesa.  

E ui ina e puupuu le faigamalaga, ae malaga lava le susuga Sanft ma lana a’upega malosi.  Sa masani ona fa’aaoga e lenei alii faifaatoaga lana a’upega malosi i lana faatoaga, ae peitai, e pei ona ia ta’ua, ua alu lava ma feavea’i i so’o se mea e malaga ai, ina ia puipuia ai o ia ma lona aiga.

Na ta’ua e Sanft, ua tele tagata ua fai ma latou le osofaia ma le gaoia o a latou fale ma mea totino.  Ma o le mea lea e moe ai lava ma lana fana i ona autafa.

E le na o Sanft o lo o faia lea tulaga.

I totonu o le motu o Tonga, e pei foi o isi motu o le Pasefika, sa le masani ona va’aia so’o nei a’upega malolosi.  Ae peitai, ua tele se suiga ua vaaia, ma o le toatele o tagata Tonga sa mafai ona fa’atalanoaina e sui o le vaega fa’asalalau a le ABC, ua suia o latou mafaufau e tusa ai ma lenei mataupu.

Ua loa ona iai se fesootaiga i le va o le motu o Tonga ma le Iunaite Setete, i le silia ma le 65,000 tagata Toga ua faamautu nei i totonu o le malo tele.  Ua ta’ua e le toatele le agai i luga o le fuainumera o tagata ua tagofia fualaau faasaina i totonu o le latou motu, ma soligatulafono sa le i masani ona vaaia i tausaga ua tuanai.

O lea ua o latou faia foi e pei ona faia e tagata Amerika.  O le fa’a a’upegaina o a latou tagata.

Na saunoa le Komesina o Leoleo i Tonga ia Tevita Vailea e faapea, e latou te le o manao e a’afia lo latou motu i faafitauli tau i a’upega e pei ona tulai mai i isi atunu’u tetele.

Ae peitai, ona o le le saogalemu o tagata o Tonga, ua mafua ai ona o latou tapa i a’upega malolosi.

Sa ta’ua e Vailea, e latou te le lagolagoina tagata ua tapa i a’upega malolosi.  Ua tele ni faalavelave ua tutupu mai i nei fana i totonu o aiga.  I son talitonuga, o le tele o fana, o le tele foi lena o fa’alavelave tutupu mai.

E ui lava la i taumafaiga ma tulafono faatulagaina e mafai ai ona umia se fana, ae peitai, ua molimauina le tele o a’upega malolosi ua vaaia i totonu o lenei motu o Tonga.

E o’o lava i le aloalii o le malo, le afioga Tu’ipelehake, sa ia saunoa i le toatele o tagata o lo o aumaia faanana ia a’upega malolosi i totonu o lona malo.  Na saunoa le aloalii, ua toatele ni tagata o lona malo, ua le lava le onosai i tulafono a le malo, ma o le mafuaaga lea ua o latou aumaia ai fana, ae faatalitali se maua mai laisene mai i le malo.

I tausaga e lima na se’i mavae atu, ua silia ma le 2,000 a’upega malolosi ua aoina e le ofisa a leoleo i Nukualofa, o a’upega nei e leai ni laisene faatulafonoina.  Ae e na o le 106,000 tagata o lo o nonofo i Tonga.

Na saunoa le afioga i le aloalii, o se tasi o faafitauli ua mafua ai ona tele a’upega malolosi ua o’o mai i totonu o lona malo, ona o le faaletonu o puipuiga o tuaoi.  I se ripoti lata mai a le ‘Lowy Institute’, o lo o ta’ua ai e faapea, o le tele o malo o le Pasefika, ua fa’aaoga e fa’alapotopotoga lea e fa’atauina atu fualaau faasaina, la’u ai a latou fualaau faasina i totonu o Niu Sila ma Ausetalia.  

Ae o a’upega malolosi, o se vaega o ia fefaatauaiga, e pei ona fa’alauiloa mai e le ofisa a le Loia Sili i Tonga, o le 70 pasene o a latou osofaiga faafuasei e faia i fualaau faasaina, e maua ai lava ma a’upega malolosi.

Na ta’ua e le pule o le Ofisa o Tiute i Tonga, le susuga Michael Cokanasiga, e mama lava le latou va’a, ona o tagata lava i totonu o Tonga.  I le masina ua mavae, na lokaina ai se tagata faigaluega mai i le Ofisa o Tiute ina ua taumafai e ave atu faanana ni a’upega malolosi ma pulufana, i totonu o le latou atunu’uu.  

Ae na mafai ona maua nei a’upega ona o masini fou ia o lo o fa’aaoga nei i uafu ma malae va’alele.

Ae ui i lea, o le taofi a le alii faifaatoaga ia Sanft, e tatau ona tu’u le faitalia i tagata o Tonga, e umia ai nei a’upega malolosi ina ia mafai ona puipuia ai i latou lava ma o latou aiga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all