Skip to main content

TALA O LE LOTOIFALE

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FA’AITIITIA LE PAKETI FUAFUAINA MO LE TAUSAGA TUPE 2026 I LE MAE’A ONA FAIA O SUIGA I TOTOGI MO FAATONU FAAOLIOLI

I le mae’a ai ona tu’ufa’atasia e le Maota o Sui o le paketi mo le Tausaga Tupe 2026 a le malo o Amerika Samoa, na faapea ona fa’amaonia ai le pa’u i lalo o le fuainumera o le paketi mo le Tausaga Tupe 2026, nai lo le fuainumera na mua’i fa’ao’oina atu i luma o le Maota o Sui.

E $815,392,069 ia le paketi na mua’i fa’aulu e le malo, o se faasiliga 11% mai i le paketi o le Tausaga Tupe 2025 na iai, e $733,683,167.  Ae peitai i le fa’agasologa o iloiloga a sui faitulafono, sa o latou ‘aufa’atasi ai, ina ia faia se suiga i totogi o ni isi o faatonu fa’aolioli, e le’i fa’ataunu’uina a latou iloiloga.

Ma o le mafuaaga lea ua toe tu’u mai ai i lalo le paketi mo le Tausaga Tupe 2026, i le $807,555,113 – o se pa’u e $7 miliona mai i le aofaiga na mua’i fa’aulufaleina.  O le aso ananafi sa faataunu’uina ai lona faitauga mulimuli, o le paketi, i totonu o le 

I iloiloga a sui faitulafono i le vaiaso ua mavae, sa faapea ona o latou soalaupleina ai le toe fa’aititia o totogi mo faatonu faaolioli, e le’i o’o mai o latou suafa i luma o le Fono mo a latou iloiloga.  Ma o le aso Tofi o le vaiaso ua mavae, sa faapea ona toe suia ai le tele o totogi, i totonu o le paketi.

O faatonu faailoilo sa toe aveesea e le Maota o Sui o latou totogi mai totonu o le paketi, na aofia ai le faatonu mo le Ofisa e mataituina meatotino a le malo, o le ofisa a le Arts Council, o le Ofisa e mataituina le puipuiga o le siosiomaga (ASEPA), o le ofisa a le ODAPM (ofisa o fesoasoani mo faalavelave faafuasei faapea le puleaina o le suau’u), o le vaega  a le CJPA (Criminal Justice), Ofisa o loia mo le mamalu lautele faapea le ofisa o le faamasino mo tagata faigaluega a le malo (ALJ). 

Ae o totogi mo faatonu a le Ofisa o Vetereni ma mataupu tau militeri, ofisa o taaloga,  ASRO (Resilience Office), ofisa a le malo i Hawaii, ofisa e mataituina auaunaga mo i latou e iai mana’oga faapitoa (Voc Rehab) ma le ofisa o le Komesina o Inisiua, sa faapea ona toe fa’aitiitia mai i le $80,000, i le $70,000 i le tausaga.

O le totogi mo le Faatonu o le ofisa a le Medicaid, sa faaitiitia mai i le $85,000 i le $75,000 ina ia faamautu ai le faasili atu o le totogi a le faatonu, i lo le sui faatonu, e $71,000.

E le gata i lea, sa faapea ona fa’aitiitia ia le totogi o le Faatonu o le Ofisa o Tekonolosi, mai i le $84,000 i le $70,000.

O ia suiga sa fa’apea foi ona a’afia ai ma sui Faatonu o ia ofisa, mo i latou sa masani ona mauaina totogi e $70,000, ua toe pa’u mai nei i lalo i le $65,000.  Ae peitai, ua filifili le Maota o Sui, e faatumau pea totogi mo isi ofisa ma matagaluega, o lo’o i lalo o le ofisa a le Kovana, e aofia ai le ofisa a le EEO (Equal Employment Opportunity), o le Komsi  o le Gagana Samoa, o le ofisa o lo’o tausia ma faasaoina tala faasolopito a le atunu’u, faapea ma nisi o ofisa.

Sa faapea foi ona toe tu’uina i lalo e le Maota o Sui ia le fuainumera o le paketi mo Polokalama Faapitoa; lea ua maua ai e le Ofisa o auaunaga a le faigamalo i le $215,000; o nisi o gaioiga faalemalo i le $700,000, o le alauni a kovana ua tuanai atu, i le $144,000.  E $1,072,000 lea ua pasia, e si’itia ai le tupe mo le Kolisi Tu’ufa’atasi a Amerika Samoa, i le $2.5 miliona, toe faaopoopo le $300,000 i palota, o tupe mo nu’u ma afioaga, ua si’itia i le $162,000, ae o lo’o tumau pea isi poloketi, e le’i faia iai ni suiga.

FILIFILIA E LE KOVANA NISI TOTINO FOU E TO’ALUA I LE KOMITI FA’AFOE O LE RITAEA

Ua fa’alauiloa mai e le Afioga i le Kovana Pulaalii Nikolao Pula  nisi o suiga i lana filifiliga mo totino o le Komiti Faafoe a le Teugatupe mo tagata faigaluega a le malo o Amerika Samoa (ASGERF), e fa’amautu ai le tu’uto i le fa’aleleia atili o le mataituina o lenei ofisa taua.

Sa mua’i filifilia e le afioga i le kovana ia le afioga Faoa Aitofele Sunia, Dr. Jean Hollister-Mareko ma le alii faipisinisi ia Peter Crispin.  Ae peitai, i sana tusi lata mai na fa’ao’oina atu i taitai o le Maota o Fono, sa ia fa’aalia ai le faamamafaina o le fa’aauauina o le auaunaga faapea ma le agava’a, i totonu o le komiti faafoe.

O le susuga ia Faoa Aitofele Sunia, na filifilia e tautua se’ia o’o atu ia Iulai 22, 2030 ma ua sui tulaga o ia ia Ueligitone Tonumaipea.  O Sunia, ua lata i le 60 tausaga o lana auauga mo le mamalu lautele ma o se tasi ua iloga lona naunau e auaunaina le atunu’u.  O nisi o ona tofiga sa ia umia, na aofia ai le avea  ma sui Loia Sili, o se faamasino i totonu o le Faamasinoga Faaleitumalo, Faatonu o le ofisa loia a le Maota Fono, Tausitupe a le malo, atoa ai ma le avea o ia ma Lutena Kovana o le malo mai i le 2003 se’ia o’o atu i le 2012.  

Ua iloga lana tautua fa’aleloia, e le gata i totonu o le o le Ofisa a le ASGERF, ae faapea le ofisa o palota, aemaise i totonu o le ofisa a leoleo.  O lo’o avea nei o ia ma loia faufautua a le Afioga i le Lutena Kovana Pulumalataala Ae Ae Jr.

O le faletua ia Dr. Jean Hollister-Mareko, ua lauiloa lona agava’a i totonu o a’oa’oga ma ua filifilia o ia e sui tulaga ia malemo Tausaga, ma o lana tautua e o’o atu ia Iulai 22, 2028.  I le silia ma le 30 tausaga sa ia auauna ai i totonu o ofisa tau aoaoga, e aofia ai ma lona galue i totonu o le Ofisa o Aoga ma le Kolisi Tu’ufaatasi a Amerika Samoa (ASCC).

Faatasi ai i totonu o le Komiti Faafoe a le ASGERF ia le Afioga i le Taitaifono ia Tuaolo Manaia Fruean, le peresetene o le senate, o susuga ia Toloai Ho Ching, Tony Togiai ma Loa Tuimavave Laupola.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all