Skip to main content

TALA O LE LOTOIFALE

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FA’ASAOINA E LE ‘MARINE PATROL’ IA SE TAMALOA NA TAFETA I GATAI O FA’ILOLO

O le aso Tofi o le vaiaso ua tuanai, sa fa’asaoina ai e leoleo o le sami, mai i le Matagaluega o Sailiga ma Fa’asao, ia se tamaloa na tafea i gatai o le afioaga o Fa’ilolo.

E to’afa ni alii leoleo o le sami, i lalo o le ta’ita’iga a le susuga ia Ina Ulberg, sa faatinoina lenei galuega lototele ma le alofa.

E tusa ai ma le fa’asoa a Ulberg i le KVZK-TV, sa alu atu se tamaloa e fa’asao mai sona atalii na tafea i le ‘a’ave o le sami, ae peitai, na i’u ina tafea atu ai ma le tamaloa.  Sa mafai ona fa’asaoina mai e le tamaloa lona atalii ma toe o’o mai lona atalii i le matafaga, ae a’o taumafai le tamaloa, e toe ‘a’au mai i uta, sa ta ai o ia e ni galu agai i tai, ma fa’atopetope atu ai loa lona aiga, e vala’au le 911 mo se fesoasoani.

FINAU IA AMATA MO VAEGATUPE A LE TERITORI – E AOFIA AI TUPE MO LE FEMA MA POLOKALAMA MO LE SAPALAI O SUAVAI

I le vaiaso ua tuanai, sa auai ai le Afioga i le sui Faipule a Amerika Samoa, ia Uifa’atali Amata, i se taumafaiga a se faalapotopotoga ua ta’ua o Totino o le Konekeresi, e ala i le sainia o lona suafa i se tusi tu’ufaatasi, o lo’o taumafai e faasao ia vaegatupe mo le FEMA, mo setete ma teritori a Amerika, e aofia ai Amerika Samoa.  E le gata i lea, ae faapea foi seisi tusi mo seisi foi mataupu tau tupe, faatasi ai ma le sui Faipule mai i CNMI, o Kimberly King-Hinds.

O lenei tusi mai i Totino o le Konekeresi, i le vaiaso ua tuanai, o lo’o faapea ona lagolagoina e vaega fa’aupufai uma e lua, i totonu o le Konekeresi, ma o lo’o talosagaina ai le Faigamalo, ina ia fa’asoa mai i le Konekeresi, e pei ona masani ona faia i tausaga ua tuanai, ia le lisi o vaegatupe o le a tufatufaina i itumalo ‘ese’ese, ina ia mafai e i latou ua agavaa, ona fa’aulu a latou talosaga pito sili ona lelei, ae e le’i tapunia aso faatulagaina.

E pei o Amata, e toatele nisi o Totino o le Konekeresi, o lo’o u’una’ia le toe tatalaina o vaegatupe i setete ma teritori, lea o lo’o tauala atu i le vaega ale FEMA, lea o loo’o lagolagoina fuafua fa’alotoifale ma taumafai e tapenapena aua taimi o fa’alavelave fa’afuasei faalenatura, e aofia ai afa tetele ma galulolo.

Sa saunoa le Afioga Uifa’atali, e ui i lona malamalama le iai o ni suiga i auala o le a fa’aaoga ai vaega tupe, po o le suiga i le vaevaeina o tupe mo setete ma teritori, ae peitai, e le ‘auai lona taofi i le fa’aitiitia o vaegatupe  mo setete ma teritori, ma o le a ia galue malosi ina ia maua mai vaegatupe mo Amerika Samoa, e pei ona ia faia i tausaga uma.

I seisi mataupu atia’e, ua fa’atonuina e le faamasinoga, le taofia o le faigamalo, mai faia o suiga i le polokalama a le FEMA, o le BRIC (Building Resilient Infrastructure and Communities), lea sa amataina i le taimi na mua’i avea ai Donald Trump, ma peresetene.  O lea polokalama, e fesoasoani ai i malo i totonu o setete ma teritori, faapea tagata initia ina ia atina’eina fuafuaga ma fa’amausali ia le fa’aleleia o tulaga fa’alotoifale, ina ia mafai ona fa’amautuina lo latou lava tapena e tali atu i fa’alavelave fa’afuasei.

O lenei polokalama, ua o’o atu i le 2,000 poloketi, na fa’agaioia i se vaegatupe e $4.5 piliona.  E le o ma’oti mai i le taimi nei, ia tulaga o ia tupe fa’asoasoa.

O le vaiaso ua tuanai, sa faapea ona sainia ai e Amata, faatasi ma le sui Faipule o le CNMI, ia King-Hinds, ia se tusi, e u’una’ia ai le Ofisa o le Initeria (DOI), e fa’ao’o mai se ripoti i le tulaga ua iai le polokalama mo le fa’aleleia atili o suavai taumafa i totonu o teritori a Amerika.

O lea polokalama, sa faavaeina i le tausaga e 2022, e lagolago ai poloketi eseese mo suavai taumafa, mo le atu Mariana, Amerika Samoa, Guam ma motu taupou a le Iunaite Setete (U.S. Virgin Islands), aua nu’u, afioaga ma aiga e le o’o atu iai le suavai taumafa.  E $11 miliona se vaegatupe mo nei polokalama, ua mae’a ona faasaoina e le Konekeresi mo teritori e fa.

TATALAINA ALOA’IA LE FONOTELE A LE CEPAC I FATU-O-AIGA

O le aso Lulu o le vaiaso  ua tuanai, ia Aukuso 6, 2025, sa tatalaina aloaia ai le fa’amanatuga o le ‘Holy f a le CEPAC, lea sa faataunu’uina i le laumua o le Ekalesia Katoliko i Fatuoaiga.

O lana Afioga i le Epikopo Kolio T. Etuale, D.D. na pule faamalumalu i lenei polokalama faaleagaga, lea sa auai uma atu ai ma Afioga i Epikopo uma na faimalaga mai mo le fonotele a le CEPAC.

O le Afioga i le AkiEpikopo Mosese Vitolio Tui, mai i le Matagaluega a Apia Samoa, sa faapea ona faaleoina se mafaufauga faaleagaga mo i latou uma na auai.

O le polokalama mo le sauniga amata sa faapea ona tu’ufa’atasia e le susuga i le Patele Rev. Fr. Kelemete L. Pua’auli ma Patele Rev. Fr. Ralph Solomona.

Sa fa’afeiloa’ia aloa’ia e le Taitaifono o le Ekalesia i Pago Pago, le Afioga Fai’ivae Iuli Godinet, ia i latou uma sa aofia potopoto faatasi, i le tatalaina aloaia o lenei faamoemoe, ma ia faaleoina ai le taua o lenei fa’atasiga.

O susuga i Tiakono Shaira Uiagaleleli ma Michael Iosefo, sa gafa ma le fesoasoani i malo fa’aaloalogia, i le taimi o le sauniga, faatasi ai ma i latou mai i le Matagaluega a Fatuoaiga atoa ai ma le Komiti ma taitai o le Autalavou.

O ‘aufaipese o le aso, sa tu’ufa’atasia ai ia aufaipese a autalavou mai i sone eseese, na aofia ai le Sone Tutotonu (Matagaluega mai Nu’uuli, Tafuna, Iliili, Aoloau, Pavaiai, ma Futiga), Sone Sasa’e (Lauli’i, Sailele, Masefau, Fagaitua, Aoa, Amouli, ma Alao), Sone o le Fagaloa (Afono, Aua, Leloaloa, Pago Pago, Fagasa, Fagatogo, Utulei, ma Faga’alu), a le Sone mai i Sisifo (Malaeloa, Vailoa, Leone, Asili, Afao, ma Amanave).

Sa auai atu ai i lenei sauniga faapitoa, ia le Afioga i le Kovana Pula’ali’i Nikolao Pula ma le Afioga i le Lutena Kovana Pulumataala Ae Ae Jr., ma le Afioga i le Peresetene o le Senate, le Tofa ia Tuaolo M. Fruean.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all