Skip to main content

TALA O LE LALOLAGI

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

Fa’ailoa i fa’asalalauga a le Leitio i Niu Sila (Radio New Zealand - RNZ Pacific) le anoanoai o i latou o fia iloa poo a mai o tatou uso i Tonga, ae maise o aiga talu mai le Galu Lolo sa aafia ai le malo o le pasefika i le fa’aiuga o le vaiaso ua te’a. 

 

Ua fa’asalalauina “Ua toe fa’aleleia le eletise i nisi o nofoaga mautu i Tonga, peita’i o lo’o ua motusia pea ala o feso’ota’iga tau telefoni ma nisi lava ituaiga o fa’asalalauga. Peita’i ua fa’aaogaina fo’i satelite ina ia tau mita’i ai, se tulaga o i ai le atumotu atoa o le Malo o Tonga.”

 

I le taimi nei ua fa’asaga le malo o Tonga ina ia auina atu latou va’a e vaaia le tele o motu laiti e i le latou malo, ina ia fa’amaumau mai le a’afiaga o lo’o feagai ai ma nisi o alaala tumau ai.

 

O le pa ai o le maugamu o Hunga Tonga-Hunga Ha’apai ua iloga ai ona oo atu le maualuluga o galulolo i Samoana lua, Niu SIla, Ausetalia ua oo lava i le Iunaite Setete o Amerika, Amerika i Saute ma Iapani ua fa’aiteite mai ai fa’asalalauga o galu maualuluga ma lapata’iga. 

 

Ua auina atu e le malo o Niu Sila va’alele e vaaia le tulaga o mea fa’aleagaina i Tonga ona o le Galu Lolo. 

 

Ua fa’ailoa i le lipoti a Niu Sila, “E tusa ma le 80% o le eletise na toe mafai ona fa’atula’ia i le Laumua i Tongatapu, peita’i e matua leai lava se aoga o le so’otaga fa’ainitenti i lenei vaitau, e le mautinoa fo’i se taimi e mafai ai ona toe fa’aaogaina lena so’otaga.”

 

O le mea muamua lava o le a fa’amautu muamua ua lelei atoatoa, o le sapalai lea o le suavai mama mo le fofoga taumafa i le atumotu atoa, e mautinoa o se taimi o le taeao ananafi, o le a mafai ai ona saunoa aloa’ia mai le ta’ita’i o le Malo o Tonga mo se fesoasoani atu mai malo eseese o le lalolagi, ona o le pagatia ua latou i ai nei.

 

O lo ua fa’atulaga fo’i nisi o vaega au a Niu Sila ina ia latou o atu i Tonga mo le fesoasoani lava ia fa’ao’o atu ia vave ona toe tau fa’atula’ia mai le soifuaga o tagata lautele i le mea sa i ai muamua a’o le’i lutia i latou i lenei fa’afitauli fa’anatura.

 

O se tasi o sui i le Palemene a Niu SIla, Jenny Salesa, sa mafai ona ia feso’ota’i e ala i le Zoom i le afiafi o le aso Sa lea sa mafai ai ona talanoa mai ma le Faife’au Ekalesia Metotisi i Tonga ma le Faife’au fo’i i Ha’apai, lea sa fa’ailoa manino, “E leai se tasi ua maumau le soifua i Tongatapu, e pau le mea ua i ai nei, ua matua tele le tauasuasu ua i ai ma le efuefu ma ua fa’aleagaina le tele o le suavai taumafa a le atunuu ma nisi o fale ua faaleagaina ae maise lava i fale e tu lata i le sami.”

 

“O nisi o aiga o lo’o lelei lava le sapalai o le suavai taumafa, aua o lo’o i ai a latou tanevai sa fa’atalia mai timuga, peita’i o isi uma ua faaleagaina i le ea ua tele na’ua le efuefu o lo’o ua aofia ai ai.”

 

Ua faailoa mai e le Red Cross i Tonga, ua mafai e i latou ona sapalaia na’o le 1200 aiga i totonu o le atunuu i le taimi nei i a latou sapalai o i ai, peita’i e le’i fa’ailoa maia poo a mea nei o aofia i le latou sapalai.

 

Ua auina atu foi e le malo o Ausetali a latou va’alele i Tonga e fesoasoani tele i le suesuega o mea uma ua fa’aleagaina i lea malo ona o le Maugamu ma le Tsunami ua a’afia ai. 

 

Ua leai lava ni lipoti mai o nisi ua maliliu ona o le galulolo ma ua va’aia i nisi o ata muamua lava o le Tsunami le i ai o fanau talavou sa manatu latou te fa’afeiloa’ia le Tsunami i le matafaga ma ua va’aia le tafea mai o i latou i gauta a’o faia o latou ofu fa’aola.

 

O le tauasuasu lea ma ua fa’atumulia i le pefu poo le efuefu o le maugamu, ua oo mai i Samoa ma ua fa’apena ona punitia ai le masina ma fetu o le lagi i Amerika Samoa i le po o le aso Toona’i, peita’i e toe malama ane le taeao fou o le aso Sa, ua toe oso a’e le la ua matafi uma fo’i fa’aletonu o le aso na muamua atu.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all