SAMOA
TOE A’AFIA TAGATA FAIGALUEGA FA’AVAITAIMI A SAMOA I SE FAALAVELAVE TAU TAAVALE I NIU SILA – MALILIU LE TO’ATOLU
O le amataga o le vaiaso sa toe tupu ai seisi faalavelave tau ta’avale i Niu Sila, na toe maliliu ai nisi o alii mai i Samoa sa galulue i galuega fa’avaitaimi. E to’aono i latou sa a’afia i le faalavelave, e to’atolu na maliliu ae to’atolu sa taofia i le falemai mo togafitiga o manu’a.
I se feiloaiga ma vaega fa’asalalau i le aso Lua na se’i mavae atu nei, sa fa’aalia ai e le alii leoleo su’esu’e i Niu Sila, ia Tony Wakelin, o i latou ia ua maliliu, e 47 tausaga le matua o leisi, 37 leisi ae 32 leisi.
Sa fa’amaonia e Wakelin, o i latou uma e to’atolu ia ua maliliu, o ni alii mai Samoa na galulue i galuega faavaitaimi.
Na faamatalaina foi e Wakelin, na tula’i mai lenei faalavelave ina ua pa le pa’u o se loli na aga’i i le itu i saute ma oso atu ai i le itu auala o lo’o agai mai ai le taavale sa malaga mai ai i latou ua maliliu ma lavevea ai le latou ‘van’ ma ni isi taavale se lua.
Sa taumafai le Samoa Observer e saili mai se faamatalaga mai i le Minisita o Tupe, le susuga ia Lautimuia Uelese Vaai lea o lo’o mataituina le polokalama o le LEEP (Labour and Employment Export Program).
O le masina foi o Iuni o lenei tausaga, sa tupu ai foi seisi fa’alavelave tau taavale i Victoria, Ausetalia, lea na maliliu ai ni alii mai Samoa, na galulue i galuega faavaitaimi i Ausetalia.
O Novema o le tausaga ua mavae, e to’afa ni alii mai Samoa sa galulue i galuega faavaitaimi i Melbourne, Ausetalia na maliliu ona o se faalavelave tau taavale foi.
20 TAUSAGA I LE FA’AMALOSIA O LONA LAVA AFAFINE
E 20 tausaga le umi o le fa’asalaga a se tamaloa e 15 tausaga le matua, ua faasalaina ai o ia e le Faamasinoga Maualuga, ona o lona fa’amalosia o sona alo tamaitai ma i’u ai lava ina maliu lenei tamaitai talavou ona o a’afiaga i lona soifua maloloina.
Na fa’amaonia e le faamasinoga maualuga ia le faia e lenei tamaloa o lenei amio i si ona afafine, i le va o Tesema 2014 ma Ianuari 2018.
Sa ta’ua le a’afia o le soifua maloloina o le tamaitai talavou ona o ona ma’itaga, ma i’u ai lava ina maliu o ia. Sa tausia lenei tamaitai e le Faalapotopotoga o le ‘Samoa Victim Support Group’, se’ia o’o ina maliu o ia.
Na fa’aalia e le afioga i le Faamasino Sili ia Satiu Simativa Perese le pa’u o le faasalaga o lle na molia, i le vaega 4, lea e mafai ona faasalaina ai o ia i le falepuipui, e amata atu i le 19 tausaga po o le soloatoa
Sa folasia e loia a le malo le tuga o moliaga, ona o se tagata lava o le aiga lea na a’afia ai le tamaitai talavou, e le gata i lea, o le tupu so’o ma sa faataunu’uina lenei solitulafono, e ala i faiga taufa’amata’u ma sauaga, ma e na o le 15 tausaga o le tamaitai na a’afia, ae o le na molia, e 41 tausaga o lona soifua.
Ae i le folasaga a le itu tete’e, sa ta’ua ai e le loia a le ua molia, le susuga ia Fuimaono Sarona Ponifasio ni vaega se tolu e faatatau i le ua molia. E aofia ai le avea o ia ma se tagata lelei ma sa fa’ate’a o ia mai i le nu’u o lona to’alua i Fasito’o-uta ma o ia sa tausia lona aiga ma lana fanau.
Sa ta’ua i le ripoti a le ‘Probation Service’ e faapea, o le ua molia, e sau mai i se aiga e fa’alagolago i tupe maua mai i le faatauina o popo mago ma koko. Sa ia tu’ua le a’oga i lana Tausaga 10 ma amata ona galue i fa’ato’aga a lona aiga. Ae o se taimi lata mai na galue ai i se fale maliu.
Na fa’aalia e le Faamasino Sili, le mana’omia ona si’i teisi le fuainumera e amata atu ai le faitauga o tausaga mo le faasalaga, i le 21 tausaga, pe a faatusatusa i mataupu a leoleo ma Faatauvaa.
Sa saunoa foi Perese, ona o le taimi muamua lenei ua molia ai o ia, e tatau ona to’esea ni tausaga mo lona amio lelei (good behavior), ma o le a ia to’esea ai ni masina se ono. Ae peitai, e gata ai iina, ona o lo’o fa’aauau pea ona te’ena e le ua molia ia ona moliaga ma e le o fa’aalia foi sona agaga salamo.
Ina ua ta’ua e le itu tete’e le fa’ate’aina o le ua molia mai i le nu’u o lona to’alua, na saunoa le Faamasino Sili, o le o latou tagataga’i ai i lea fa’asalaga, ae peitai, e leai se faamaoniga maumaututu e mafai ona faamaonia ai le lagolagoina o lea tulaga.
Saunoa le alii faamasino, sa fa’auluina mai e le ua molia ia faamaoniga e le’i fa’ate’a o ia mai i le nu’u, ae sa ia tu’ua le nu’u i lona lava loto faitalia, ma o lea, e le agavaa ai o ia mo le fa’aitiitia o lona faasalaga.
Sa le gata ina fa’asala le ua molia i le 20 tausaga (to’esea ai le ono masina lea na loka ai) ae ua faapea foi ona fa’atonuina le ua molia ina ia fa’aopoopo lona suafa i le lisi o ‘Sex Offender Registry’.
MANAOMIA SE VAALELE A LE MALO O SAMOA – AKIEPIKOPO VITOLIO TUI
E ui i le malie o le saunoaga a le afioga i le Akiepikopo fou a le Ekalesia Katoliko, le susuga ia Mosese Vitolio Tui, ae peitai, sa manino le manaoga na fa’ao’o mai ai. O lo’o mana’omia se vaalele a Samoa mo faigamalaga i atunu’u i fafo.
I le tautalaga a le afioga i le Akiepikopo Mosese Vitolio Tui i lana ulua’i Misasa, sa ia u’una’ia ai e le tamaitai Palemia, le afioga Fiame Naomi Mata’afa, ina ia faatau se vaalele mo Samoa, ona ua taugata tele le Air New Zealand. Ma sa ia ta’ua ai foi e faapea, sa masani ona taugofie le Fiji Airways, ae o lea ua foi ua si’i a latou pasese.
Sa saunoa foi le afioga i le Akiepikopo, i le fa’aopoopoina o faigamalaga a le Air New Zealand ma le Fiji Airways, mo Apia. Ma ua fa’aalia mai ai le tele o le polofiti e maua mai ai, pe afai e iai se vaalele a le malo.
Sa ta’ua e le Samoa Observer e faapea, o le mafuaaga muamua lava e manaomia ai le iai o se vaalele lava ia a Samoa, ona o tulaga i tau o pasese. O le a avea le iai o se vaalele a Samoa e faimalaga i le va o Samoa ma Niu Sila, e toe fa’apa’u ai i lalo tau o pasese lea ua tafili saoloto ai le Air New Zealand.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus