Apia - SAMOA
FA’ATAOTOLIA I LE FALEMA’I AVETA’AVALE O LE TAAVALE NA LAVEA I VAIPUA
O le aoauli o le aso Lulu (i Samoa) o le vaiaso nei, sa tula’i mai ai se fa’alavelave tau taavale, ina ua oso ai se taavale pikiapu, i totonu o se maota o se aiga, i le afioaga o Vaipua i Savaii.
Na vaamaonia mai e le Komesina o Leoleo, le afioga ia Auapaau Logoitino Filipo le taofia o le aveta’avale i le falema’i ona o manu’a mai i lenei faalavelave, ae e le’i failaina ni moliaga, i le ogatotonu o le vaiaso.
O le tulaga na fa’afetaia ai le tula’i mai o lenei fa’alavelave, ae e leai seisi sa i totonu o le fale o lea aiga ma e le i mautinoa foi le mafuaaga o le faalavelave, e ui ina sa salalau ata i luga o le upega tafa’ilagi ina ua tupu le faalavelave, ma lolofi atu tagata o le nu’u.
I le taimi o lenei ripoti a le Samoa Observer i le ogatotonu, o lo’o fa’ataotolia le aveta’avale i le maota gasegase i Moto’otua ma e le’i te’i lava i luga le aveta’avale, ona o manu’a tuga. O lea tama e pe a ma le 50 i le 55 tausaga le matua ma sa talosagaina e le Minisita o le Soifua Maloloina ia le fesoasoani a le mamalu lautele, mo le sailiga o le aiga o le aveta’avale.
TUANA’I ATU TAIMI O LE PEPESI O LE ‘DENGUE’
E tusa ai ma se ripoti mai i le Minisita o le Soifua Maloloina i Samoa, ua fa’ailoa mai ai le tuana’i atu o le pepesi o le fa’ama’i le ‘Dengue Fever’, talu mai ona amataina ia Oketopa 2023, ina ua silia ma le lua vaiaso, le va’aia o le aga’i i lalo o le fuainumera o i latou na faataotolia i le falemai ona o lenei faama’i, ma le leai o nisi na maliliu mai i le falema’i i le taimi atoa.
O le to’atele o i latou sa a’afia i lenei faama’i, o i latou sa i le va o le 20 ma le 29 tausaga le matutua ae sa matele lava i tagata mai i afioaga i le itu i Sisifo i Matu o Upolu faapea ma afioaga tulata i Apia.
I gaioiga a le Minisita o le Soifua Maloloina e tineia ai lenei faama’i, na aofia ai lo latou galulue faatasi ma Fono Fa’avae a itumalo ta’itasi mo le faamamaina o nuu ma afioaga faapea le fa’aasuina o totonu o falea’oga, faletalimalo, falema’i ma nisi nofoaga autu.
E ui i lea o lo’o galulue ma nofo mataala pea le Minisita o le Soifua Maloloina ma isi a latou pa’aga i le mataituina o lenei fa’ama’i ma isi faama’i, aua le puipuiga o Samoa ma ona tagata, faapea ma i latou e asiasi atu.
TAUNU’U LE FAILAUTUSI A MALO ‘AUFAATASI I SAMOA
O le po o le aso Lulu na se’i mavae atu nei (i Samoa), na to’ai taunu’u ai le Failautusi Sinia a le faalapotopotoga o Malo ‘Aufaatasi (UN) i fanua ma lau’ele’ele o Samoa, aua fonotaga ma le Palemia o Samoa, le afioga Fiame Naomi Mata’afa.
Na fa’afeiloa’ia aloaia le susuga ia Antonio Guterres, i se ‘ava o feiloaiga ma amataina ai loa ananafi a latou fonotaga ma Fiame, i mataupu e aofia ai suiga i le tau, ta’ita’Iga faavaomalo ma nisi o mataupu e a’afia ai Samoa.
O lo’o faapea foi ona talanoaina ai tapenapenaga a le malo ma le atunu’u i le Fonotele lea o lo’o loma nei ia Oketopa.
Sa fa’aleoina e Guterres, lona agaga fa’afetai i le ‘ava o feiloaiga, i le malo o Samoa ae le gata i lea na aloaia e Guterres ia taitai o le malo o Samoa ma la lato utu malosi i mataupu e aofia ai le suiga o le tau.
O le afioga ia Toeolesulusulu Cedric Schuster, le Minisita o Alagamanuia Faalenatura ma le Siosiomaga sa avea ma tootoo i le feiloaiga ma Guterres ma sa ia fa’aleoina le agaga fa’afetai i le sui o le UN mo lona asiasi mai i Samoa faapea ai ma le fa’amamafaina o le taua o lea feiloaiga.
O le asiasi mai o Gueterres i Samoa, ua o se vaega o ana asiasiga i motu o le Pasefika a’o sauni atu mo le Fonotele a Taitai o motu o le Pasefika, i Tonga, i le vaiaso fou.
Sa mafai foi ona asiasi atu Gueterres’ i le itumalo o Aleipata, o se eria na fa’aleagaina i le galulolo o le 2009 faapea ai ma le fa’aauau pea ona si’isi’i o tulaga o le sami.
FA’ATA’OTOLIA I LE FALEMAI IA NI SUI SE TO’ALUA O LE VAEGA TINEIMU
O se fa’alavelave na tupu mai i le afioaga o Lepea i aoauli o le aso Gafua i le amataga o le vaiaso (i Samoa) na fa’ataotolia ai nisi e to’alua o le aufaigaluega a le vaega tinei mu ma sa mafai ona te’a vave i tua le to’atasi ae na taofia pea leisi, ona o mu i lona tino ma le tele o le asu sa ia manavaina.
Na fa’amaonia mai e le Komesina o le Vaega Tinei Mu ia Tanuvasa Petone Mauga ia le fa’amaonia o le mafua’aga na mu ai le fale i Lepea, ona o se lapisi na susunuina i autafa o le fale.
A’o fa’aauauina pea su’esu’ega sa faapea ona taula’i ai le suesuega i le saogalemu o vaega tinei mu sa malaga atu e tineia le mu i lea aso.
E tusa ai ma ripoti a le Komesina, e to’alua nisi o le vaega tinei mu sa mu se vaega o lona tino. E le’i fa’alauiloa mai suafa o nei alii tinei mu.
Na ta’ua e Tanuvasa, e le’i iloa e nei alii ua afaina o la tino i le mu, se’ia o’o i le taimi na fesuia’i ai ma isi alii tinei mu. Ma o se tulaga e masani ona tupu i taimi o faalavelave faapenei. Ua alu le malosi ma le mafaufau o alii tinei mu i le faatinoga o le latou tiute, e galo ai ia latou o lo’o a’afia o latou tino i le a’asa o le afi faapea ma le vaivai o le tino.
Sa ta’ua e le alii Komesina le avea o lenei fa’alavelave na tupu i lenei vaiaso ma tulaga ua faamamafaina mai ai le taua o le fofoina o nei fa’afitauli ina ia aua ai ne’i toe tutupu mai.
Ina ua aga’i atu le asiasiga a le aufaigaluega a le Samoa Observer, i le fale na mu, i le aso Lulu (i Samoa) sa va’aia le galulue o le aufaigaluega ina ia toe faamamaina le fale ae e le’i o’o i le aso Faraile.
Ua avea foi lenei faalavelave ma tulaga ua faamamafaina mai ai le taua tele o le fa’aeteete i taimi e susunuina ai lapisi, i autafa o fale aemaise lava i lenei vaitaimi o le vevela ma le mago o le tau.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus