Skip to main content

TALA MAI SAMOA

Apia - SAMOA

TAULIMAINA E LE OFISA LOIA SILI TU’UA’IGA FA’ASAGA I LE PALEMIA

Ua iai nei i a’ao o le Ofisa a le Loia Sili o Samoa, ia le mataupu i tu’ua’iga na faia e Lise Marie Schmidt, e fa’asaga i le tamaitai Palemia, le afioga ia Fiame Naomi Mata’afa, e tusa ai ma le maliu fasia o Dr. Caroline Sinavaiana Gabbard, ia Me 2024.

O le tamaitai loia ia Tanya Toailoa sa faapea ona tula’i mo Schmidt, i luma o le Fa’amasinoga Fa’aleitumalo ma le afioga i le alii faamasino ia Talasa Saaga i le vaiaso ua tuanai.

Ae ua ripotia mai e vaega fa’asalalau a Samoa le filifilia e le Ofisa a le malo ia le susuga ia Magele Leone Su’a Mailo e tula’i mo le malo, ona o le feso’ota’iga i le va o nisi o molimau ma leoleo.

Ma ua tolopoina e le alii faamasino ia lenei mataupu mo Iuni 3, ina ia tu’uina se taimi I le itu a le malo e fa’amautu ai moliaga e faasaga ia Schmidt, lea e le’i fa’auluina sana tali.

O le masina o Mati na molia ai e leoleo ia Schmidt, ona o se tusi sa ia tusia ma fa’ao’oina atu i le ofisa a le Loia Sili, ma se kopi sa aveina i le Minisita ma le Komesina o Leoleo, e tu’ua’ia ai le tamaitai Palemia e tusa ai ma lana vaega i totonu o le maliu o Dr. Gabbard.

Sa ta’ua e Schmidt le iai o ni fonotaga ma talanoaga i lo la va ma Fiame ma sa faatonuina o ia e alu e aumai ni fa’amaoniga (evidence) o le fa’alavelave na tupu.

Ina ua le mafai e le ofisa a leoleo ona fa’amaonia nei tu’ua’iga, sa faapea loa ona molia o ia i le Tulafono.  Ae peitai, o lo’o taofi Schmidt, e le’i faia e leoleo se su’esu’ega e tusa ai ma ana tu’ua’iga.

Ae peitai, i se feiloaiga lata mai a le Palemia ma sui o vaega fa’asalalau, na fa’alauiloa atu ai e Fiame le mae’a o se su’esu’ega a leoleo ma e le moni tuua’iga ua faia faasaga ia te ia, ma o le a ia le fa’aaluina sona taimi e sailiili ai lea mataupu.

FINAGALO ASOSI TUSITALA INA IA AVE’ESEA SE TULAFONO

Ua fa’aalia le tutu malosi o totino o le Asosi Tustala a Samoa (JAWS) ma le latou peresetene, ia Lagi Keresoma, lea ua molia i le tulafono ona o se fa’asea i se tala tusia sa faapea ona lomia ma fa’asalalauina i luga o upega tafa’ilagi, e fa’atatau i se leoleo na tagi i le Ao o le Malo ina ia togi i fafo moliaga sa faia e faasaga ia te ia.

I se fa’amatalaga mai i le Komiti Fa’afoe a le JAWS, ua fa’aalia ai e le asosi ni o latou popolega faapea ai ma faiga taufa’amata’u e faasaga i aia tatau a tusitala, ona o le vaega 117A o le tulafono (Crimes Act) lea na pasia i le 2013.

Ua ta’ua e le asosi ia le faapopoleina o le loto ona o se tusitala e pei ona iai Keresoma, ua afaina ona o se tulafono ua leva ona faitioina i le fa’asagatau i saolotoga o vaega fa’asalalau, e aofia ai tusitala. 

Ma ua faapea ona u’una’ia e le JAWS ia le ave’esea o lea tulafono, lea e taumafai e fa’afilemuina ia tusitala po o le taofia o le faatinoina o a latou galuega i le su’esu’eina o mataupu e latou te ripotia.

O Keresoma, o se tusitala sinia a le ofisa fa’asalalau a le Talamua Media, lea e tele ina fa’asalalau a latou tala i luga o upega tafailagi.

Ua mafua tu’ua’iga faasaga ia Keresoma ona o se tala sa lomia e le latou vaega fa’asalalau, e a’afia ai se tasi na avea ma leoleo, lea ua molia i moliaga e lua i lona sainia sese o se igoa i luga o se pepa talosaga mo se nonoga tupe.

O lo’o ua i luma nei o le Faamasinoga Maualuga lea mataupu.

E tusa ai ma se fa’aaliga mai i le Komesina a Leoleo, ia Auapaau Logoitino Filipo, ua fa’auluina e lea alii sa avea ma leoleo ia sana tagi e faasaga ia Keresoma ona i sona talitonuga, e le moni ia faamatalaga na lomia ma ua fa’aleagaina ai lona igoa.

SU’ESU’EGA A FOMA’I I SE TINA NA MAUA LONA TINO MALIU I TULAELE

O lo’o fa’aauau pea su’esu’ega a leoleo i le maliu o se tina sa maua lona tino i le vaitafe Fuluasou i Tulaele i le aoauli o le aso Sa. 

E tusa ai ma se ripoti mai i le Komesina a Leoleo, le susuga ia Auapa’au Logoitino Filipo, i le Samoa Observer, i faamatalaga mai i aiga o lenei tina, sa nonofo i la’ua ma lona to’alua i Aleisa ma o lo’o masalomia lenei ulugalii i vaega o fualaau fa’asaina (Aisa).

I se faamatalaga a le to’alua a le tina ua maliu, i leoleo, na alu e su’e mea’ai, a’o moe lona toalua, ae e toe fo’i mai, ua maliu.

Sa le mafai ona fa’amaonia e le alii komesina pe iai se tulafono ua solia i lenei fa’alavelave ma o lo’o fa’aauau pea a latou su’esu’ega, pe na fa’apefea ona o’o mai le tino maliu o se tina mai i Aleisa, i le vaitafe i Tulaele.

Ma o lo’o iai se talitonuga o le a faia ni su’esu’ega a foma’i (coroner) e fa’amaonia ai le mafua’aga na maliu ai lenei tina.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all