Skip to main content

TALA MAI LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA SE ALII I LONA FA’ALALA O SE FANA I SE ULUGALII

Ua ta’ua i fa’amaumauga a le malo, le moliaina o se tama matua e suafa ia Setefano Foma’I i le Fa’ao’olima ma le Umia o se fana e leai se laisene, ona o se faalavelave na tupu i le afiafi o Novema 7, 2024, i  le va o Foma’i ma se ulugalii.

Na agai atu leoleo e tali le vala’au mai o le tina na a’afia ma ina ua taunu’u atu i le nofoaga sa tupu ai le faalavelave, na o latou va’aia ia Foma’i, o lo’o talatalanoa mai ma le ulugalii na a’afia i lenei faalavelave.

E tusa ai ma le ripoti a leoleo, i sa latou fa’alogologo i le talanoaga a le to’atolu lea, e foliga mai o lo’o taumafai le ua molia, e fofoina le faafitauli i le va o ia ma le ulugalii. 

Ina ua fesiligia e leoleo ia Fomai e tusa ai ma le la’au malosi na aofia i le ripoti na o’o atu i le ofisa a leoleo, sa fa’amaonia mai e le ua molia le iai o le fana i lona fale.  Ma i lalo o lana faatagana, sa faapea ona o la o atu ma se tasi o sui malu o le malo, i lona fale, ma aumai ai le fana sa i totonu o lona  potu moe.

Na faapea ona aveina atu loa le ua molia i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o su’esu’ega a leoleo.  Ma sa fautuaina foi le ulugalii ina ia malaga atu ma i la’ua i le ofisa a leoleo.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tina na a’afia sa ia faamatalaina le agai atu o le la taavale i luga o le auala e agai i lo la fale, i lea afiafi, ae o la va’aia se faga’au vai o faalava i luga o le auala, ma le ua molia, o lo’o fufulu mail ana taavale i leisi itu.  

Sa ta’ua e le tina le tu o le la taavale e faatali ai le ave’esea e le ua molia, o le faga’au vai mai luga o le auala.  Ae ina ua toso atu e le ua molia ia le faga’au, na mau i lalo o le la taavale.  O le mafua’aga lea sa palauvale mai ai le ua molia ma valaau mai i le ulugalii e vaai le faga’au.

Na ta’ua e le tina lona fesiligia o le ua molia, pe aisea ua faapea atu ai ia la’ua, ae le tali mai le ua molia.  Ona fa’aauau lea ona alu le la taavale.  Ma i sina taimi pu’upu’u, na o la toe agai mai ai foi i le la taavale, ae o la va’aia le ua molia, o savali atu agai atu i  le la taavale, ma fa’alala atu se fana.

Sa ta’ua e le tina le vala’au atu o le ua molia, e la te o mai i fafo ma le taavale, a leai, o le a ia fanaina i la’ua ma le la fanau.  Ma o le mea lea na o la vala’auina ai loa leoleo mo se fesoasoani.

I le fa’atalanoaga o le ua molia, sa ia faamatalaina ai le agai atu o le ulugalii i le la taavale, a’o fufulu lana taavale ma soli ai e le ulugalii lana faga’au vai.  Na ia valaau mai i le ulugalii pe la te le o iloa atu le faga’au ma ia palauvale mai i le ulugalii.  Ona fa’aauau lava lea ole taavale a le ulugalii, e aunoa ma se tala.

O le mafuaaga lea na le fiafia ai ma alu ai loa aumai lana fana mai lona fale.

Sa fa’amaonia e le ua molia ia le molimau a le tina, i lona savali atu ma lana fana a’o toe aga’i mai le taavale a le ulugalii.  Ma ia ‘e’e atu i le ulugalii, e o mai i fafo o le taavale, a leai, o le a ia fanaina i la’ua ma le la fanau ma le la ta’ifau.

Ae na ta’ua e le ua molia, o lona ita sa mafua ai ona ia faia ia tulaga.

Na fa’amaonia e leoleo, le le’i lesitalaina o le fana, ma e leai foi ni pulu o le fana.

Na molia ai loa fomai i le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘C’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

Ma leisi moliaga o le umia o se la’au malosi, e leai se laisene – o se vaega ‘A’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $3,000 le vaegatupe na faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia e faatalitali ai lona faamasinoga.

MOLIA SE TAMALOA 53 TAUSAGA I LONA FA’AO’OLIMA I FANAU TALAVOU

O le aso 8 o Novema, 2024, na ave faapagotaina ai e leoleo ia se tama matua Tuvalu, e 53 tausaga, ina ua tu’ua’ia i le fa’ao’olima i ni alii talavou se to’afa.

E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, na valaau atu se tina i le ofisa a leoleo e ripotia le sauaina e le tama a lona to’alua ia lana fanau tama e to’alua ma ona ‘nephews’ e toalua (e i lalo uma o le ta’i 13 tausaga le matutua).

[Ua le lomia igoa o i latou na a’afia ma le ua molia, aua le puipuiga o fanau talavou na a’afia i lenei mataupu.]

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa faamatalaina e le tina na valaau i le ofisa a leoleo le fa’asuaava o le tama a lona to’alua, ma sa le gata i lona palauvale atu i lana fanau ma ona ‘nephews’ e to’alua, ae na ia fa’aaogaina foi se tama’i ‘speaker’ e ta ai o latou ulu.

Ma fa’ai’u i lona fa’asaina o i latou ona toe o atu i totonu o le fale.

Sa ta’ua e le tina na valaau i le ofisa a leoleo, e tupu lenei faalavelave, ae o lo’o faia se latou nofonofoga ma lana fanau ma ona ‘nephews’ i luga o tu’ugamau.  Ona o le fefefe o alii talavou, sa faapea ai ona sosola ese.

Na faamatala foi e le tina lona alu i totonu o le fale, ae ina ua toe fo’i mai i fafo, sa faapea ona palauvale atu le ua molia ia te ia, ma faamata’u le fasiotia o ia ma le tina o lona to’alua (le to’alua a le ua molia).

Sa siaki e leoleo ia ulu o alii talavou na a’afia i lenei faalavelave, ae e le’i va’aia ni manu’a se’ia vagana le mumu o tua o le ulu o se tasi o i latou.

Na faapea loa ona agai atu leoleo i le fale o le ua molia ma na fiu leoleo e tu’itu’i le faitoto’a ae leai seisi e tatalaina mai.  O se taimi mulimuli ane, na tatala mai ai e le ua molia ma fesiligia leoleo pe aisea ua o’o atu ai i lona fale.

Sa fa’ailoa atu iai e leoleo ia tu’ua’iga ua faia faasaga ia te ia, ma na faapea loa ona ia tu’ua lona fale ma leoleo.

Na lagonaina e leoleo le manogi pia o le ua molia, ina o tu’uina o ia i totonu o le taavale.

O moliaga ua faasaga i le ua molia, na aofia ai le Faatupu Faalavelave i totonu o le aiga faapea ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolua.  O vaega uma o sauaga i totonu o le aiga, ma vaega ‘C’ o solitulafono mama, lea e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i aso e 15 aso, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E $5,000 le vaegatupe faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

MISA AIGA E LUA I FANUA, LOKA LE 4, AE MOLIA NA’O LE 1 I LE TULAFONO

O le afiafi o Novema 5, 2024, na o’o mai ai se valaau i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e faatatau i se misa i le va o ni aiga se lua, ona o se fanua. 

E fa ni tamaitai – na aofia ai ma se tamaitai talavou – na loka e leoleo ae na o le toatasi sa molia, o le tamaitai o Tufi Misipeka, lea na molia i le Faatupu Vevesi i totonu o aiga faapea ma le Fa’ao’olima.

E tusa ai ma faamaumauga a le malo, ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga sa tupu ai le faalavelave, sa faalogoina le tamaitai o Amuia Te’o o ‘e’e i seisi tamaitai e suafa ia Rhonda Leota ma lona aiga, a’o taofiofi e Te’o ia Misipeka o lo’o tagi.

Ina ua latalata atu leoleo ia Te’o, sa ia faasino lona lima ia Leota ma sona uso talavou ma faapea mai, sa o la fasia lona (Te’o) uso.

Ina ua mae’a ona talanoa leoleo ma Leota ma lona uso talavou, na faapea loa ona tu’uina i la’ua i totonu o le taavale a leoleo.

Ae ina ua fesiligia e leoleo ia Misipeka e tusa ai ma le faalavelave na tupu, sa ‘e’e mai Misipeka i leoleo ma palauvale mai iai, ma fai i leoleo e o ese.  Sa faapea loa ona lokaina mai o ia e leoleo ma tu’uina foi i totonu o le taavale a leoleo.

Ma na fa’atonuina e leoleo ia i latou na molimauina le faalavelave, ina ia faapea foi ona o latou o’o atu i le Ofisa a Leoleo mo le faatalanoaina o i latou.

Ina ua taunu’u leoleo ma tamaitai sa tu’uina atu e Leota ma le tina o lona uso talavou, ia ni ata vitio o le taimi na toso ai i lalo e Misipeka lona ofuvae pu’upu’e ae sigo (tulou) mai i le aiga o Leota.

Na faamatalaina e se alii na iai i le taimi na amata ai le misa, sa ia taumafai e taofi le fusuaga a Misipeka ma Leota, ma na taumafai foi le tuagane laititi a Leota e fesoasoani i le taofiga o le fusuaga i le va o Leota ma Misipeka.

Ae na ta’ua e se tasi o molimau, na mafua ona amata le fusuaga, ona o Te’o, i lona palauvale ma lafo mai ni faamatalaga le lelei, i le aiga o Leota.

E le gata i lea, na faamatala e le molimau, o le va o nei aiga e lua, e mafua mai i se pa sa fau e matua o Te’o ma Misipeka.  Ae peitai, ua fa’ateteleina ma i’u ai lava ina pa’i lima aiga e lua, ona ua faatonuina e le matai o le aiga, ia le tatalaina o le pa.

Sa faamatala e seisi molimau, lona agai atu i Malaeimi ae ona va’aia ua matala le auala ina ua fa’aavanoa se vaega o le pa ma’a, e mafai ona sopoia atu ai se auala.  

I  le faamatalaga a Misipeka i leoleo, o le afiafi lea na o la agai atu ai ma lona uso i le latou fanua, ae o la va’aia ai le aiga lea e nonofo i leisi itu o le pa ma’a, ua fa’aleagaina le pa ma faia ai se auala e agai atu ai i le latou fale.

Na ta’ua e Misipeka, i le lua vaiaso talu ai, sa faapea foi ona ave’esea e le aiga lava lea e tasi ia le pa ma’a, ma valaau ai loa e lona uso o Te’o ia le ofisa a leoleo.  Ma na o latou talanoa ma se tasi o lea aiga, lea na faato’ese mai ma fautuaina i la’ua e poloka le auala.  O lea na totogi ai e le latou aiga ia se masani e suaina le auala ma tapunia ai loa.

Ae na toe maua atu le auala ua toe matala foi, ae ua fai mai se taaloga volipolo a le aiga (na aofia ai ma fanau) i le fanua a le latou aiga.  O lea na o la atu ai ma fesiligia le aiga, po o fea matua.

Sa faamatala e Misipeka le vaaia foi o se taavale a le aiga, o lo’o paka mai i le latou fanua, ae ua mae’a ona o la talosagaina le aiga, e aua le paka le latou taavale i le latou fanua.  Ina ua o mai matua ma le la tama teine e ana le taavale, sa faapea mai le tamaitai e ana le taavale, e iai le latou aia e paka ai le latou taavale i luga o le fanua.

A’o faia finauga a aiga e lua, na ta’ua e Misipeka le po ina e Leota o le itu tauagavale o lona ulu.  Ae ina ua ia liliu atu, ua tu mai ma seisi tamaitai, o le mea lea sa ia taumafai ai loa e puipui o ia.  Na fa’aauau le fusuaga, seia o’o ina tulei e se tamaititi o ia i lalo ma fai atu e tu’u lona tuafafine.

E le’i umi ae o’o atu ma nisi o le aiga ma fasi o ia a’o ta’atia i lalo.  Sa ta’ua e Misipeka le iai o se taimi na matapogia ai.  

I le faatalanoaga a leoleo ma Leta, sa ia faamatalaina ai lo latou iai i totonu o le fale ma ona matua, ae valaau atu nai ona tei mai fafo o le fale, e fa’ailoa atu le toe fo’i atu o le fafine lea na alu atu muamua.

Na ta’ua e Leota lona le ano mai ai ae ina ua faalogo mai i le vala’au a nai ona tei, o le a tau’ai e le fafine lana taavale, sa faapea loa ona ia tamo’e mai fafo, a’o mulimuli atu ma ona matua.

Sa faamatalain foi e Leota le palauvale o Te’o i ona matua ma lafoina ia i la’ua ni faamatalaga taufa’amata’u.  Ma na ia ta’ua le ‘eu o lona tau’au e se fafine, ae sa na’o ona ia tago i le ‘eu ese le lima o le fafine, ona o lo’o ma’itaga, ae oso atu lona uso laititi.

Na fa’atalanoa foi e leoleo ia le uso laititi lea a Leota ma sa ia faamatalaina le faia o se latou ta’aloga volipolo i lena afiafi, ae taunu’u atu Te’o ma lona aiga ma tuli ‘ese latou mai i le fanua.  Ma sa palauvale atu Te’o ma Misipeka ia latou.  Ma na ta’ua foi e le uso laititi le tau’ai e Misipeka o le taavale a lona uso matua.

I le molimau a le uso laititi, o Misipeka na una’ia lona uso lea o lo’o ma’itaga, lea na oso atu ai lona tuagane e fesoasoani ia te ia.  Ma sa ia taumafai e taofi le fusuaga ae liliu atu Misipeka ia te ia ma futi lona ulu.

I le faamatalaga a Te’o, sa o latou o atu ma lona uso ma lona ‘aunty’ ma lona ‘uncle’ i le fale a sa latou uo, ae ina ua o latou taunu’u atu i le latou fanua, na o latou va’aia ni tamaiti o ta’a’alo volipolo mai i le latou fanua.

Sa ta’ua e Te’o, le lua vaiaso ua tuanai, na ave’ese ai e le aiga tuaoi ia le latou pa ma’a, ma o lea foi ua toe fai.  Ma na ia ta’ua e faapea, pe ua faatolu ai lea ona tupu lenei tulaga, e ui ina o latou o’o so’o atu i le ofisa a leoleo e tusa ai ma lenei mataupu.

Sa lokaina uma Misipeka, Leota ma Te’o i lea afiafi.  Ae o le uso la’ititi a Leota na toe tatalaina i lalo o le vaavaaiga a lona tina.

O se taimi mulimuli ane, na molia ai na’o Misipeka i moliaga o le Fa’atupu Vevesi i totonu o aiga, o se vaega ‘C’ ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘C’ foi, i solitulafono mama.

O nei moliaga e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E $300 se vaegatupe faatulagaina na mafai ona tatalaina ai Misipeka, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all