Pago Pago - AMERIKA SAMOA
MOLIA SE ALII I LE SAUAINA O NI TAMAITI I SE AGAESE
O le po o Mati 1, 2025 na vala’au atu ai se tama matua i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, na masalomia i lona fa’afefeina ma sauaina ni tamaititi se to’atolu, na aofia ai ma sona alo, i se agaese.
[Ua le lomia e le Samoa News suafa o i latou na a’afia ma le na molia, aua le puipuiga o le fanau talavou.]
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le po o Mati 1 na fa’atupuina ai e le na molia, ia se vevesi i totonu o le nu’u.
Ma sa fa’aalia i su’esu’ega na faia, le ‘e’e ma palauvale, o le na molia, faapea lona lu’iina o se tamaititi e 16 tausaga, e la te fufusu. Na faapea foi ona togi e le na molia, ia seisi alii talavou, i se agaese ma fa’amata’u i le tipi ai o lona ulu (se’i tulou), faapea ma le tuliloaina o le alii talavou, a’o tamo’e agai i le latou fale.
Ona toe alu atu lea o le na molia i le fale o se alii talavou lona tolu ma le agaese, ma fa’afefeina o ia, i luma o le tama matua ma tei a le alii talavou. Ae e le’i alu atu le na molia i le fale o le alii talavou lona tolu, sa ia tau’aia le alii talavou lona tolu, i ni ma’a.
Na taunu’u leoleo i lea afiafi ma fa’atalanoaina le tama matua lea na valaau atu i le ofisa a leoleo. Ma sa faamatala e le tama matua, le alu atu o le na molia, i le latou fale, ae o lo’o tapena le latou mea’ai ma fanau a lana fanau.
Sa ta’ua e le tama matua le alu atu o le na molia, ma ‘e’e ma palauvale ma valaau i le ‘grandson’ a le tama matua, ae o le taimi lea o lo’o ia (le na molia) u’uina se agaese ma fa’alala aga’i i le alii talavou. O iina na savali mai loa iai le tama matua ma tuli ‘ese le na molia, mai lo latou fale.
Na faamatalaina foi e le tama matua lea na vala’auina leoleo e faapea, o se vaitaimi o lea afiafi, sa ia fa’alogo atu ai o fa’aumu se tagata ma palauvale, ma lu’iina tagata e latou te fufusu, ae e le’i ano tele iai.
E le gata i lea, sa ta’ua e le tama matua le fa’asea o tagata o le nu’u, faatasi ai ma lona popole i le saogalemu o tagata, atoa ai ma lana ‘grandson’, na ia vala’au ai loa i le ofisa a leoleo. Ma sa ta’ua e le tama matua e faapea, e le o se taimi muamua lea ua fa’atupu vevesi ai lena molia, i totonu o le nu’u ma ua sili ona ave’ese atu o ia.
Na faamatalaina e nisi o tamaiti i leoleo le agai atu o le na molia, i le nofoaga o lo’o latou iai. Ma sa faapea ona o atu leoleo ma fa’afetaui le na molia, ma lokaina mai loa o ia ma aveina atu i le ofisa a leoleo i Tafuna mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega.
A’o agai atu leoleo ma le na molia, sa lagonaina e leoleo ia le malosi o le ‘ava malosi mai i le na molia.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le ‘grandson’ o le tama matua na valaau atu i le ofisa a leoleo, sa ia faamatalaina e faapea, na uma mai le latou fa’aafu i lea afiafi ma ia savali atu i le latou fale, ae ona va’aia le na molia, o savali mai ia te ia, ma o lo’o fa’aumu ma ia u’uina se agaese. Ina ua togi o ia e le na molia i se ma’a, sa ia tamo’e loa agai i le alatele, e tau i le latou fale.
Sa ta’ua e le alii talavou le fa’ate’ia o ia, i le alu atu o le na molia, i le latou fale, ma le agaese ma palauvale atu ia te ia ma taumafai e sasa o ia i le agaese ma lafo atu ni tala tau fa’amata’u ia te ia.
Na faamatalaina foi e seisi alii talavou lona savali atu agai i se faleoloa, ae amata ona palauvale mai le na molia, ia te ia, ae o lo’o ia u’uina se agaese. Ma o lea na ia toe liliu ai ma tamo’e ese, ae na togi o ia e le na molia, i le agaese ma tuliloaina o ia (alii talavou) i le latou fale.
Sa ta’ua e le alii talavou lona lua, lona le iloa le mafua’aga na faia ai e le na molia ia tulaga uma.
I le fa’amatalaga a seisi foi alii talavou, na ia ta’ua ai le mulimuli atu o le na molia, ia te ia, a’o ia savali atu i luga o le alatele. Ma na fa’ate’ia o ia, ina ua valaau atu le na molia, ma lu’i o ia, e la te fufusu, ae o lo’o u’u e le na molia ia se agaese i lona lima. Sa ta’ua e lea alii talavou, ia lona le amana’iaina o le na molia, ae na fa’aauau pea ona savali agai i le latou fale.
Ae ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le na molia, sa ia ta’ua e faapea, na fai se la inuga ma lona tua’a ae tau’ai atu e se tagata le la fale. O le mea lea na sau ai i le lafi i tua o se vao i luma o le fale ma va’ava’ai po o ai o lo’o tau’aia le fale. O iina na ia va’aia ai ni tamaiti o savavali atu i luga o le auala.
Sa faapea ona ia togiina se tasi o nei tamaiti, i le agaese ma tuliloa o ia i le latou fale. Na ia alu foi i le fale o le aiga a leisi tamaititi ma le agaese, ona sa ia iloa, o i latou ia na tau’aia le la fale.
Sa molia lenei alii i Faitauga e 1 & 3 o le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele, Faitauga 2, 4 & 6 i le Fa’ao’olima I lona tulaga e tolu, faapea ma le Faitauga e 5 o le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga.
O le moliaga o le faatupu vevesi i nofoaga faitele, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
Ae o moliaga o le fa’ao’olima ma le faatupu vevesi i totonu o le aiga, o ni moliaga i le vaega ‘C’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e sefululima, po o se sala tupe e ta’i $300 i le moliaga; po o faasalaga uma e lua.
E $5,000 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ai ona tatalaina le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona fa’amasinoga.
SOLA MAI LEOLEO AE TOE MAUA ATU I LE FALE FAAMASINO
Na lokaina i le aso 26 o Fepuari, 2025 ia le susuga ia Lotonu’u Seagai, ina ua fiu leoleo e fa’atu lana ta’avale (flatbed) i Pago Pago ae toe maua e leoleo o tu lana taavale i tua o le fale fa’amasino, a’o iai Seagai i totonu o le fale faamasino. Ma o i’ina na ave faapagota ai o ia e leoleo.
O lenei fa’alavelave na tula’i mai a’o faia se poloka a leoleo i Pago Pago, mo le su’esu’eina o ta’avale la’u pasese, ta’alave la’u uta ma ta’avale la’u koneteina. Ina ua o’o atu iai le ta’avale (flatbed) a Seagai, sa talotalo mai iai leoleo, ina ia afe i tua lana taavale. Sa lue atu iai le ulu a Seagai, ma fai mai, o le a toe liliu atu lana taavale i le pamu kesi, ae peitai, na fiu leoleo e fa’atali mai Seagai, ua le toe fo’i atu.
Sa taumafai leoleo e saili Seagai ma lana taavale i tua o le pamu kesi, ae ua leai seisi. Ma na ta’amilo fa’afia leoleo i le eria ae peitai, ua le maua Seagai.
Ae o le agai atu o leoleo i Fagatoo, sa va’aia ai le ta’avale a Seagai, o tu i tua o le fale faamasino faaleitumalo. Ina ua o’ o atu iai leoleo i le nofoaga o lo’o tu ai le ta’avale, e le o iai Seagai ma agai atu ai leoleo i totonu o le fale fa’amasino ma maua atu ai Seagai, ma lokaina mai ai loa o ia, ma aveina atu i le ofisa a leoleo i Fagatogo mo le faia o a latou su’esu’ega.
Sa faamatalaina e Seagai i leoleo, na alu i le fale faamasino e totogi sana sala ma na iai sona faamoemoe, e toe fo’i atu i le nofoaga na faia ai le poloka a leoleo.
Ina ua tapaina e leoleo ia le laisene aveta’avale a Seagai, e aofia ai ma lana laisene e mafai ai ona fa’afoeina ta’avale tetele, ta’avale la’upasese ma ta’avale la’u oloa, sa tali mai le na molia, e le o ia te ia.
Ae o se taimi mulimuli ane, na ia fa’amaonia ai le leai o sana laisene aveta’avale la’u pasese/oloa, ma o le mafua’aga lea na sola ai mai i leoleo.
O lo’o iai se talitonuga i leoleo, e le o se taimi muamua lea na sola ‘ese ai le na molia, mai i poloka a leoleo.
Sa faapea loa ona aveina atu le na molia i le to’ese i Tafuna ma taofia ai, e fa’atalitali ai lona avanoa i luma o le fa’amasinoga.
O moliaga na molia ai Seagai, na aofia ai lona sola mai i leoleo, leai o sona laisene aveta’avale toe leai ma sona laisene ‘commercial’.
O nei moliaga uma e tolu, o ni vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui e o’o atu i le ta’i ono masina, i le moliaga e tasi, po o se sala tupe e ta’i $500; po o faasalaga uma e lua.
E $300 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ai ona tatalaina le na molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus