Skip to main content

Tala Mai Amerika

TAIAPISINUUMALOLO SIPILI TOGIAI - LITAEA MAI KAISER HAWAII TIUTE TAU TAUSIMA’I

 

O le tamaitai  mai Iliili, na faauu mai Leone High School i le tausaga e 1975, soso’o ai ma ana fa’apitoa i le matata o le Tausima’i fai Laisene i le Falema’i o le LBJ i Faga’alu, fa’au’u lea mai le Kolisi Tuufa’atasi o Amerika Samoa, i le tausaga 1978.  O lona fa’anaunauga mautu, ia avea ma Tausima’i pasi e tautua le mamalu o le atunuu i le tatou falema’i i Faga’alu.

 

Peita’i, e i ai avanoa e le’i fuafuaina e Taiapisi o le a tutupu vave i lena taimi. O’o ane le ali’i e fa’aulufaleina talavou i le US Marine Corps i le latou fale, e tausailia lona tuagane e fa’amae’a ona pepa e ulufale ai i lea vaega ‘au, le maua lona tuagane, ae fa’amalosi ane loa ona fa’aulu ai Taiapisi I lea lava aso.

 

I le aso Sa lava o lena vaiso, ua malaga ese atu Taiapisi mai lona Aiga, e ulufale i le US Marine Corp ma lona fa’amoemoe, o le a fa’alautele atili ai lona taumafai i lana matata ua ia naunau e tautua ai, le avea ma Tausima’i Lesitala poo le RN.

 

Sa amata lana tautua i le US Marines ma ua ia mautinoa ai, e le o aga atu lana taumafaiga ina ia fa’alautele lona tomai i le matata tau tausima’i, o lea sa ia manatu ai, atonu o lea faiga ua tu’ua ai lona aiga e fa’ato’a ataata mai ni tau lelei, pe a i’u lana ulua’i 4 tausaga ua mae’a tauto ai.

 

Ina ua vala’auina o ia e tiute i Iapani, sa ia faia loa le fa’ai’uga ina ia tu’ua le tautua i le vaega au, aua ua amatalia fo’i lona aiga, ma e faigata atili ai ona toe feso’ota’i i la’ua ma le susuga Fitafita tiute a le USArmy Sitala Togia’i, le tama o le aiga, pe afai e siitia lana tautua i Iapani.

 

O i la’ua uma lea ua avea nei ma Vetereni ma o lo’o ua alaala tumau i Hawaii. Ua fa’aaoga tatau e ia lana penefiti mo a’oa’oga e totogia ai ana kosi fa’atausima’i ma ua umia ai loa lona fa’aloga “Registered Nursing”. O le tausaga e 1993 na amata ai loa lana tautua i le Kaiser Hospital i Hawaii.

 

O lo ua ritaea nei o ia ma ua ia fa’ailoa mai, “O se mea fiafia tele i le galuega ona o le to’atele o matua matutua e toe fetaui ane ai lava i a latou talavai e gasolo mai ai i Hawaii. E pei lava o lo’o nofo i Amerika Samoa pe a oo ina alausu atu ae fetaui mai nai matua Samoa, ua talanoa i mea o tutupu ma mea o pisi ai fo’i nai o tatou aiga i lo tatou atunuu pele.”

 

O le ulua’i tausaga lenei ua fiafia ai e femalaga’i i le va o si ana fanau, i aso fa’ailogaina o fanau a lana fanau. O le fa’au’uga o le tamaitai o fa’aigoa ia e ia, Nevaeh Taiapisinuumalolo Nuusolia, lea ua oo ane ai i la’ua ma si ona uso o Loata Sipili i San Diego. O lo’o fa’au’u mai Nevaeh mai Point Loma High, ae o le a si’itia ana a’oa’oga maualuluga i Honolulu lea e talia mai ai o ia i le UH Manoa ma Chaminade University, ae o le a tuu pea i sana filifiliga.

 

Ua o gatasi lava fo’i lea fa’aeaga o le alo tamaitai ma le ausia e si ona Tama o Donovan Nuusolia o lona siitaga o lona fa’ailoga i le E-8 Senior Chief Petty Officer i le US Navy ma ua atoa fo’i le 20 tausga o lana tautua i le Fuava’a a le Malo tele. “O fa’amanuiaga nei e tatau lava ona auai ma fa’afetaia atili ai le Atua ona o le fa’amanuia i galuega ma taumafaiga a le fanau.” O se tala fiafia lea a Taiapisi ona o le pisi o lenei vaitau i fa’au’uga o fanau a la’ua fanau.

 

O le tina o le tamaitai fa’au’u o Lynn Krystal Nuusolia o le alo tamaitai lea e to’atasi o Taiapisi ma Sitala Togia’i, ae to’alua o la’ua atali’i.

 

HEAVENLY M. LEOVAO - MAUTU SIKOLASIPI $60,000 4 TAUSAGA WHITWORTH UNIVERSITY:

 

O se tasi o alo tamaitai mai Amerika Samoa, soifua a’e i Fagatogo, Tafuna ma Faleniu, masi’i mai i Spokane Washington State i le lima tausaga talu ai, ua fa’auu mai le Paideia High School i Spokane lava. O le fa’auuga sa faia ia Iuni 8. 

 

Na amata ana a’oa’oga i Amerika Samoa na masi’i ese mai ai ma fa’aauau ana a’oa’oga i Spokane.

 

O se molimau ola le olaga tausaili o lenei tamaitai talavou, mo nisi o fanau e autova’a mai ma fa’aauau a’oa’oga i Amerika nei. “E gafatia mea uma i le fa’alogo ma le usiusita’i i matua ma faiaoga, ma ia tausinio lava e fai meaa’oga e atofa mai e faia’oga ma le iloa lelei, e mafaia mea uma ona o Keriso e fa’amalosi mai ia te oe, ona i’u lelei lava lea o se taumafaiga.”

 

I lea vasega fa’au’u e na’o le to’a 12 i latou sa tausinio ai. E to’atasi lava o ia mai le tatou teritori, o se ulua’i tamatiti Samoa fo’i lea ua fa’au’u mai lea A’oga Maualuga i Paideia.

 

Mo le latou sauniga o le fa’au’uga, sa leai se avanoa mo se sui e to’atasi o le vasega e lauga, peita’i sa tofusia uma i latou e to’a 12 ma le avanoa e molimau ai.

 

Na saunoa uma latou i luma o latou faia’oga ma vala’aulia fa’apitoa ma aiga sa auva’a potopoto atu mo le latou fa’amoemoe.

 

“Na ou sau mai Amerika Samoa, sa iloga e ao ina fa’aleleia atili la’u fa’aperetania, ma sa fa’auia a’u i le kosi ELL poo le fanau a’oga e avea le Fa’aperetania ma latou gagana lona lua e tautala ma fa’asoa ai manatu,” o le saunoaga lea a Heavenly i le fa’auuga. 

 

“Ou te fa’afetai i lena avanoa, sa ou maua, ma fa’aaoga tatau, o lea ua ou tuvae mai i le toe tausaga o lo’u aoaoina ai i Paideia, ua A la’u Igilisi!” Sa ia fa’ailoa o lana toe mataupu lea sa taumafai lava ina ia mautu i ai ana taumafaiga, aua sa lelei uma isi ana mataupu ae le’i atoatoa lava lana Igilisi.

 

E i ai lana pepa o lana toe fa’aaliga mo lona togi i le History, sa ia taumafai ai e laeia le la’ei Samoa moni a tamaitai, lana malu. Na tapena lona lea fa’amoemoe i le taumafanafana a’o loma lona siitia ai i le vasega 12. O lona la’ei sa malaga ai i la’ua ma si ona tina, Leilani Fuimaono Tao i Las Vegas e taina e le susuga Su’a Vilz Fa’ama mai le Lupefa’alele Malofie. 

 

I le i’uga o ana taumafaiga uma, o le a ulufale o ia i le Iunivesite o Whitworth i Spokane, mo le fa tausaga ua mae’a ofoina mai ai lana Sikolasipi $60,000. e aofia ai ma le totogi o lona nofomau i le lotoa a le aoga.

 

I lona fa’au’uga, na ia tula’i ai ma le Fu’a a Amerika Samoa, e fa’amautu ai lana fa’aeaea i si ona malo i lana taumafaiga vaivai ua ausia i lenei vaitau. Na fa’afeiloa’ia o ia e nai ona matua, Leilani Tao ma Lanu Polegi Eneliko ma liliu ai le tu’upao o lona pulou fa’au’u.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all