Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FAAALIA LAGONA TAGATA OFU RIPOTI O LE MAUGAMU- E MATELE I TA’U
Ina ua fa’ailoa le lipoti a Saeanisi suesue a le USGS ma iloa ai e le o latalata le maugamu i Ofu ma Olosega, ae ua matele lona tulaga i le motu o Ta’u, sa lagona le to’a, peita’i e le o se motu e tu mamao ese mai Olosega ma Ofu mai le Faleta’u. O lea sa fa’ailoa ai se lagona o le faia’oga ma faufautua mo fanau a’oga i le Luanuu, Wil Thompson, “O lo’o tulata lava i matou i le Faleta’u, e leai se pa pupuni e mafaia ona ta vavae ese mai matou mai a’afiaga o se maugamu e pa malosi ma e ono oo mai uma isi a’afiaga ia i matou i le Luanuu nei. O le tau asuasu ma le galulolo e matuaina mai le maugamu, e mautinoa lava e oo mai ma a’afia ai Ofu ma Olosega, pau le mea fo’i ua to’a ai le mafaufau, ona o lo’o ua tau iloa patino se vaitau, o lo’o maua lava le taimi e tapenapena ai mo se mea e ono tupu mai.”
“O le isi lava mea e atili ona popole ma atugalu ai, e le mailoa lava le oso fa’afuase’i mai o se luluga tetele, ma e le vave lava le tamo’e i lena tulaga, e vave mai sologa ma fa’aleagaina fo’i fale pe a oo lava ina tetele luluga ma afua ai fo’i galulolo.”
O le atugaluga lea ua oo mai, ina ne’i fa’apea lava le mamalu o le au suesue ma e o galulue fo’i e ta’imua mai mo galuega lavea’i, “O le mea masani lava” ae galo ai le pa sa’o lava o se mea fa’afuase’i, ae le o ano i ai tagata uma i nei omiga fa’anatura. E tatau ona mautinoa e tiga le tama’i lima e lagona lava e le tino atoa. E vavalalata tele motu e le mafai ona fa’apena ona fa’amatu’u ese mai Ofu ma Olosega e le amana’ia mea e on lamatia ai.”
Sa fa’afesiligia lava e Thompson se fa’ai’uga a le faigamalo i tulaga o a’oga a le fanau, i le afioga a le sui kovana i le fonotaga i Ofu ma Olosega, peita’i na tali Talauega Eleasalo Ale i lena fonotaga, “O le mea masani lava mo a’oga, e a’e lava a’oga a le fanau i Ofu ma Olosega i le aso ua fa’atulagaina , Setema 06, 2022.”
“O se mea sili ona faigata o le fai atu i le fanau e aua le popole, ae o lo ua leva fo’i ona popole matou ia, ua tasoo mai luluga ma ua faalogoina ua fa’asolo ina malolosi, o ai se a le atuatuvale?”
O le popolega, aua o le latou aoga lea e tulata i le nofoaga tonu lea e fa’ailoa mai e sui suesue o le USGS/NOAA, o le nofoaga tonu e ono pa mai ai le maugamu.
O lo ua fa’afetaia lava e le susuga le Faia’oga le aufaigaluega a le USGS ma le latou galuega tele o lo’o ua fa’ataoto nei e maua mai ai fa’amaumauga aua le nofosauni lelei o tagata uma i se taimi o totoe mo tapenaga a’o le’i tutupu mai fa’alavelave fa’anatura o lo’o fa’aolioli mai.
O lo’o fa’afetaia lava le ola pea o latou initeneti ia maua ai pea lava le sootaga, ae ua i ai taimi ua motusia ai.
TELE VA’A FAILA TAULA I APIA - TAPUNIA ISI UAFU ONA O LE COVID-19
Ua va’aia le tele o va’a faila ua taula mai i le taulaga i Apia, ma ua fa’ailoa mai fo’i e le tele o i latou, “Ua le mafai ona taula i matou i nisi o malo tuaoi, ona o lo’o taofia pea lava i le lutia ai o i latou i le Covid-19.”
E ui la ina o lo’o tatala pea le tatou Uafu mo Va’a Faila, ae ua latou fa’ailoa mai fo’i, “Ona o lo’o faia fo’i le Teuila Week i Samoa, o lea ua mafai ai ona taula muamua i Samoa ae sei maimoaina fo’i le Teuila Week latou.”
E le masani ai ona va’aia ni va’a faila o taula mai i gauta o le Uafu tele i Matauputai, peita’i ua va’aia ua silia ma le 10 va’a faila ua fa’aopeopea mai nei i le gataifale o le taulaga, i le va o le Uafu tele i Matautu ma le apitagalu.
“O le tele o va’a faila nei e masani ona o malaga aga’i i saute o Samoa ma taula lelei i Tonga, Niue ma le Atu Kuki, o nisi e taula lava i Fiti, ae o lea ua fa’ailoa mai o lo’o tapunia lava nei uafu mo va’a faila e fia taula ai i le taimi nei, ona o lo’o maualuga lava faitauga o tagata e maua i le Covid-19 i le taimi nei. O le afua fo’i lea ona filifili o ma’ua, e afea Samoa lea ua matala ma maimoaina ai le Teuila Week a Samoa.” O se tala lea a Paul Tonkins ma lana pa’aga mai Ausetalia.
O i la’ua ei ma Kersten McCarthy fa’ato’a oo mai le la’ua folauga i le Uafu i Matautu i le vaiaso nei, sa folau mai Bora Bora, ma ua la’ua fa’ailoa mai, “E fai lava si taugata o le totogi o le taula ai i Apia nai lo Tahiti i le taimi nei.”
O lo ua i ai fo’i se tasi o va’a faila mai Kalefonia, le tamaitai o Amanda Heise ma lana uo tama na fa’ato’a ulufale mai i le vaiaso na te’a i le tatou Uafu o va’a faila i Apia. Sa la tu’ua San Diego, Kalefonia e tusa o le lua tausaga ua te’a ma fa’aauau mai ai le la’ua folauga i le vasa pasefika e afea ai nisi o atumotu.
Ua fiafia tele i la’ua nei i le tele o mea’ai ‘aina mata i maketi ma ua le fa’apea la i nisi o atumotu sa la’ua uia mai.
“I le taimi nei ua mae’a ma’ua fa’atumu ma’ua sapalai mo le lua masina, na ma’ua o i le maketi e fia fa’atau mai nai isalaelu ae o lea o le taga atoa lea ua ma’ua maua i le taimi nei. I le taimi nei, ua mafai ona fa’afaigofie le la’ua toe taliu ese atu mai le vasa pasefika ona ua matala le tele o atumotu e mafai ona ma’ua afea i soo se taimi,” o le tala lea a Amanda.
O le fuafuaga ua i ai, o le tafafao ai i Samoa mo nisi vaiaso se’ia mae’a fo’i ona maimoaina e i la’ua nisi o fa’afiafiaga e tele ua fa’atulaga mo le fa’ailogaina o le Teuila Week ma le tausaga atoa o le malo o Samoa lea e fa’ailoga lona 60 tausaga i lenei vaitau.
E toe taliu i la’ua mo Fiti ina ia toe fa’aleleia atili le la’ua va’a fa’ato’a toe folau ai aga’i i aiga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus