Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

FA’AOPOOPO $200 MO FOOD STAMP O SETEMA - I LATOU E AGAVAA

 

Ua fa’ailoa e le susuga le Fa’atonu o le DHSS, Muavaefa’atasi John Suisala, ua talia e le Matagaluega o Fa’ato’aga a le Malo Tele, le siitaga e $200 o le Food Stamp mo Setema, 2022.

 

“O lea siitaga ua mafua ona maua ona o tupe ua totoe nei mai le Polokalama i le tausaga atoa ma ua tatau lava ona paleni mo lenei tausaga fa’aletupe, ua alagatatau ai ona toe fa’aopoopo atu i le penefiti o lenei masina mulimuli o le 2021-2022 tausaga faaletupe.”

 

O le a le tu’ua ai fo’i le fa’asoa masani ona maua lava e tagata uma ua agava’a fa’alemasina ta’itasi ma ua na’o se fa’aopoopoga lava mo lenei masina e tasi, o le toe masina lea o le tausaga fa’aletulpe 2022.

 

O nei pepa ‘ai uma lava e tatau ona mae’a fa’aaogaina uma a’o le’i oo atu ia Setema 30, 2022.

 

Ona o lea fo’i ua fa’asolo atu ona tufa atu P-EPT mo fanau a’oga e lea lava matagaluega i o latou matua, o lo ua tuuina aloa’ia mai ai se fa’asologa maumaututu ina ia le fete’ena’i nei taimi o tufatufaga o pepa ‘ai a fanau a’oga ma i latou fo’i o lo’o tufatufa mai a latou Food Stamps fa’alemasina ta’itasi.

 

Ua fa’atulaga le tufatufaga lea e faia i le ulua’i 10 aso o le masina ona muta lea. Pe afai e misia mai aso atofa mo i latou i tufatufaga fa’alemasina, e fa’ato’a mafai ona toe gasolo mai nei sui i soo se aso lava mai ia Setema 16 seia oo ia Setema 30, 2022 e toe taua’aoina atu ai a latou pepa ‘ai. 

 

Fa’afesoota’i le DHSS mo le aso e tufatufaina ai nei alamanuia e amata atu ia Septema 01 -  telefoni numera 633-7720.

 

TAPENAPENA ‘AE O A’OGA - FA’ALELEIA FALEA’OGA GAUEGA LIPEA

 

Ua toe o se aga ona amatalia lea o aoga a le fanau. Peita’i o le taimi nei ua fa’atautaia fo’i galuega a le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma ua fa’ai’u ane i le toe fa’ailoa mai le tapunia o a’oga se’ia mua’i fa’aleleia mea uma ua latou lisia e ao ina fa’atino a’o le’i a’e a’oga a le fanau.

 

Ua fa’ailoa e le tamaitai o Aileen Solaita o le Environmental Health Division a le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ua i ai nisi a’oga o lo’o fa’aauau lava ona fausia falea’oga i le taimi nei. O nisi a’oga o lo’o tapena i galuega lipea o faia i falea’oga ae maise fo’i o le Polokalama o Mea’ai a le Fanau A’oga o lo’o fa’aleleia latou fale’ai ma nofoaga e Kuka mai ai Meataumafa a le fanau a’oga.

 

Ua fa’aauau lava pea asiasiga ma suesuega a le Matagaluega o le Soifua Maloloina i a’oga uma e fa’asolo mai sisifo o le Motu se’ia oo atu i sasa’e i a’oga uma lava.

 

Fa’ailoa e Solaita, ua talosaga le Polokalama o Meaai a le Fanau A’oga e tuu atu se taimi se’ia tapena ai e i latou fale’ai ma Umukuka mo le latou fo’i vaega o le tautua mo fanau a’oga, aua ua mautinoa lava fo’i e tele nisi o mea e toe fia fa’aleleia.

 

O lo’o malaga fa’atasi atu lava le asiasiga lea a le DOH ma le vaega a le Meniteni a le Matagaluega o A’oga a le tatou Malo, ina ia mataituina mea uma o lo’o fia fa’aleleia i fale’ai, falea’oga, umukuka, potu a’oga, ma faleuia e le fanau.

 

 le taimi nei e le o taofia lava le fausiaina o falea’oga uma o lo’o fa’aauau galuega i totonu o Laumua o lo’o fausia ai.

 

Fa’ailoa e Sekone Mafua o le DOE Maintenance Division, “O le taimi nei o lo ua tusa ma le 90% ua mae’a fausia nei o falea’oga sa fa’atautaia i le vaitau o le tu’uaga o a’oga, ma o lo’o fa’aauau pea fo’i galuega toe faaleleia lava o falea’oga, fale’ai ma faleuia o le fanau i lotoa uma ua mae’a asia ae tatau ona i ai mea e fa’aleleia.”

 

Setema 6, 2022 e tatala aoga a le malo. 

 

FA’AILOA FINAGALO KOVANA - SAUNOA MA LE AVA PE A FAAALIA O TATOU MANATU

 

I le tatalaga o le Fonotaga o le Faavae na saunoa ai Kovana Lemanu P. Mauga i sui usufono, “Pe a fa’aalia o tatou manatu i lenei fonotaga ma lafoga uma fo’i e fa’afofogaina e le mamalu lautele o le atunuu, e ao ina tatou saunoa ma le ava.”

 

“E tatau fo’i ona fa’aali tonu lou taofi ia feliuliua’i le tofa ma le  mau, ae le fa’aitiitia ai le taua o le fonotaga i le tatou malo ma le mafuaga lelei na fa’atulaia ai.”

 

Na toe fa’amanatu e Kovana Lemanu le taua ma le ava tele ma le fa’aaloalo o le Tualauta na mafua ai ona latou malilie fa’atasi o le a tuu le isi latou nofoa i le fono mo Manu’a i le taimi o tau soalaupule ai se i’uga lelei i lea mataupu i le vaitau au tuanai. I lona taofi sa ia fa’ailoa ai, “O le ava ma le fa’aaloalo e afua ai ona maua se autasi lelei o finagalo, e tusa ai ma le tatou aganuu.”

 

I le saunoaga a le tamaitai Sui Falautusi o le Initeria i mataupu fa’avaomalo, Carmen Cantor, saia fa’ailoa ai  lona agaga a’afetai ua mafai ona ia tulai i eleele o Amerika Samoa ma luma fo’i o le Fonotaga o le Iloiloga o le Fa’avae, ae maise o lona sao ua toina mai mo le tatalaga o lea fonotaga taua i le Malo Fa’ateitori o Amerika Samoa.

 

“Ou te mautinoa lava i le faigamalo o lo’o tula’i nei a Peresetene Biden, ua mae’a fa’atulaga e i latou mea uma ina ia fa’atautaia tutusa setete ma teritori uma lava i soo se alagamanuia ua atofa ina ia fesoasoani i ona tagatanuu ma latou faigamalo taitasi, tusa lava poo le a le tetele pe itiitima ua atofaina ai le Initeria latou te va’aia toto’a mea uma tau le soifuaga fiafia o ona tagatanuu i lona teritori o Amerika Samoa, ia alagatutusa lelei fo’i ona latou maua mea uma ua fa’asoa mai e fa’aleleia ai ona tautuaina i latou ma le latou faigamalo.”

 

Sa tautalagia foi e Carmen Cantor le tulaga o loo atugalu i ai le atunuu ona o luluga o le Maugamu i Ta’u, ma ua ia fa’ailoa manino mai, “Aua lava ne’i outou popole, ua mafuli mai le USGS ma le NOAA ina ia latou sailiilia auiliili fa’amaumauga e mafai ai ona iloa patino le taimi tonu e ono pa ai le maugamu ma taimi fo’i e tatau ona lava tapena i ai o tatou tagata ma le malo ini fa’alavelave fa’anatura e tupu mai.”

 

O le tolaulauina o le fa’asalalauga fa’alaua’itele e tatau ai ona tauaofia le fonotaga o le Fa’avae na tolaulauina lea e le susuga le fa’atonu Tapa’au Dr Daniel Aga i le gagana Peretania. Ina ua mae’a lea sa ia fa’alauiloa fo’i o le mea e soso’o ai o le tolaulauina lea o tulafono fa’ataoto mo le fonotaga o le fa’avae i ona sui totino tofia uma ina ia usita’ia a’o fa’agasolo iloiloga ma tauaofiaga o le Fonotaga o le Fa’avae.

 

O le afioga le Ma’opu Soliai Tuipine sa fa’auilavea loa ae  ua ia fa’ailoa, e tatau ona mua’i fa’atauto loa lava sui usufono uma o le fonotaga toe Iloilo o le Fa’avae.

 

Na tula’i fo’i le afioga le Matua Senatoa Togiola Tulafono, ma ia fa’ailoa atu, “Ua tonu nei manatu uma e lua, ae ua alagatatau ona tuuina muamua fo’i se avanoa mo sui mamalu sa pa’au atu mo le tatalaga o le fono Toe Iloilo le Fa’avae, ma e tatau lava ona tula’i muamua le afioga le Kovana Sili Lemanu Mauga ma le sui mai le Pulega o le Initeria e tu’ua le fonotaga fa’ato’a faliu ai le usugafono mo a latou mataupu fa’apitoa mo le ulua’i aso o latou iloiloga.”

 

Ina ua mae’a nei saunoaga matagofie sa fa’atautaia loa le Ava o feiloa’iga ina ia tapa ipu malo fa’aaloalogia faapea ma le au usufono mamalu i lea taeao fesilasilafa’i. Na tolopo fo’i le fa’atautoina o sui usufono.

 

O le Peresetene o le Maota Maualuga Tuaolo Fruean ua avea ma ta’ita’i fono, sui ta’ita’i fono Faiivae Iuli Godinet , ma le o le failautusi o Ti’alemasunu Dr. Mikaele Etuale.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all