Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FA’AFOTUTUPU LE AFIOGA TUITELELEAPAGA IOANE LAUMATIA I LEONE
Na alausu le pa’ia o aiga, i ona itu tetele ma ona itu taulagi i le sauniga mamalu i le Malumalu o le Koluse Pa’ia, Ekalesia Katoliko Roma i Leone, mo le sauniga o le Misasa Pa’ia ina ia fa’ato’ai i le Atua le mua ma le fa’asao aua ua ia fa’ataunuuina le fa’amoemoe maualuga o le pa’ia lasi o aiga Sa Tuiteleleapaga, ua to’a le aupeau sa fa’auilavea i feoa’iga, ae alafa’i ai aiga uma i lagona o le fiafia ma le fa’afetai.
O le sauniga mamalu sa ta’ita’ia lava e le aufaigaluega totofi a le Ekalesia Katoliko Leone, ma fa’apa’iaina ai le fotutupu o le afioga Tuiteleleapaga Ioane Laumatia ma Hazel Schmidt Tuiteleleapaga aua le la’ua auaunaga ma le tautua i le pa’ia o aiga ua amatalia nei.
Na auai le pa’ia o aiga taulagi, o le maupaolo a le afioga le Tuiteleleapaga Ioane, mai Samoa i lenei fa’amoemoe maualuga, ma na mae’a loa le sauniga mamalu alo loa le pa’ia o aiga o le tausiali’i i a latou ta’alolo ma le masi’i fa’aaloalo, i le Nuu,Itumalo ma Samoa na atoa, i le Maota o Tuiteleleapaga i Leone ia Iulai 29, 2022.
Na iloga ona tumutumu le maota ma malae o le afio’aga, Lalopu’a, Falesau ma Faleomavaega i le mamalu o le itumalo ma le afio’aga, aua o le aso e molimauina ai e i latou le toe nofoia o le pou ua fitu tausaga o avanoa o Tuiteleleapaga i le saofaiga a le afio’aga ma le itumalo.
I le ta’alolo a le pa’ia maualuga o aiga o le paolo i lona itu tama ma lona itu tina, na tula’i ai le to’oto’o o La’aulialemalietoa e fa’atautaia le latou masi’i fa’aaloalo mai, ona o le tausiali’i le faletua o Hazel Schmidt o lo’o fautuaina le afioga I le fa’anofonofo.
Na matua lava ma totoe fo’i le masi’i mai o aiga e fa’ailo pelega o aiga ma ua masi’i mai ma Ie tetele o le nofo ua matua matagofie ona fa’afuluina ae maise o le isi 30 o ie tetele e fesoasoani i le fa’amoemoe o aiga, ae maise o le tinoitupe e $20,000. ma la’ei matagofie o le fa’anofonofo ma le faletua.
Na sagisagi le livaliva ma ua va’aia le fiafia fa’atasi o le paia o le paolo ma le Aiga Sa Tuiteleleapaga ina ua taualuga mea uma na masi’i fa’aaloalo ma ai le itu taulagi i le latou siva fa’atasi ma le fa’anofonofo.
Na faliu aiga ma toe tali fa’aaloalo atu i le Paolo, ona o lo’o i ai fo’i le fa’amoemoe o nofo ae olo i ai le fofoga o le La’aulialemalietoa, i le fa’amoemoe o le latou vaega fa’aupufai o malo a le FAST i Utulei. E tusa o le itula e 11:00 ae fa’ato’a mae’a le masii fa’aaloalo leea ma faaaloaloga fo’i na latou toe taua’aoina ma fa’ato’a alo ‘ava ai lea o le afio’aga ma le Itumalo i le Maota e tapa ipu ai le afioga Tuiteleleapaga i le afio’aga ma le itumalo.
Na mua’i toto fo’i a’ao o tauto’oto’o o Tuiagamoa Tomasi ma Olo Uluao Letuli lea na fai ma fofoga e lauga mo le nofo i lea taeao fou i Lalopu’a, Falesau ma Faleomavaega, e fa’apa’ia fa’aleaganuu le afioga le fa’anofonofo Tuiteleleapaga Ioane Laumatia.
MAUA MAI NIU SILA LE VALA’AU MO SE LAVEA’I - VA’A FOLAU KITE RUNNER:
Ua fa’ailoa mai le agaga o le fa’afetai ina ua mafai ona maua mai e Niu Sila se vala’au o le fia maua se lavea’i mai le va’a o le “FV Kite Runner”, o le va’a o se tasi o aiga na tu’uva’a atu mo Manu’a ae ua i ai se fa’aletonu i lona afi ma ua tafea ese atu ai ma lona alava’a, I le Aso Lulu o le vaiaso ua tuanai.
O le vaega a le Search & rescue a Niu Sila na latou fa’afeso’ota’ia maia le US Coast Guard ma, lea sa liliu atu I le tatou vaega a le Marine Patrol ma le vaega fou a le Search & Rescue fa’apea ma le matagaluega o Uafu ma Malaeva’alele mo se fesoasoani.
Ua fa’ailoa mai e na’o le to’atasi lava le tagata sa i luga o le va’a, ua leaga fo’i le Leitio o le va’a ma o le ala tonu lava lea ua mafai ai ona le auina mai sa’o e le sui lea e i le va’a se fa’ailo e ala i le Leitio. O le va’a lenei o le va’a a le Kamupani a le Paramount Builders lea e faia le tele fo’i o galuega i le Manu’atele.
Sa muai fesiligia lava e le vaega o le Marine Patrol le Matagaluega o Uafu ma Malaeva’alele pe na silafia e i latou le va’a lea o le a tu’uva’a mo Manu’a i lana faigamalaga lenei ua fa’aletonu, ae fa’ailoa mai e se tasi o le Matagaluega, “E tatau ona fesiligia sa’o le latou supavaisa i lea fesili, o le latou galuega fa’atino lena.” Peita’i ua fiu e tau saili le supavaisa lea o le aufaigaluega e le o mafai ona maua mo se tali o lea fesili.
LAPE O LE TAUTUA TAGATA ULUFALE MAI I LE ATUNUU
Na maua le avanoa e fa’ailoa patino mai ai e le Fa’atonu o le Soifua Maloloina a le tatou malo, Motusa Tuileama Nua e fa’apupula nisi lape a le tautua a le Matagaluega i le taimi ua ulufale mai ai nisi i le atunuu.
O le aumalaga mai Hawaii ua i ai nisi sa fa’amaonia suega o le Covid-19 e to’alua sui ia, ua sosola ese mai le malaeva’alele ae ua le o e fa’anofoesea i le Falema’i i le Hangar o le tatou Malaeva’alele.
O le mataupu lea, e le silafia e le susuga le fa’atonu, ana le oo ane i le fonotaga o le aso Lua, ae fa’aalia mai ai e le fa’atonu o le Puipuiga o le Saogalemu Fa’alotoifale o le tatou Malo, Samana Ve’ave’a, na te le iloa lea tulaga o tupu i e na fa’amaonia e maua i le Covid-19, ae ua sosola i aiga ae le o i le fa’anofoesea.
Ua ia fa’ailoa fo’i, “O le taimi lea e o ai le pasese e saili mai latou ato, o le taimi tonu lea e motusia ai loa le va’aiga ma le puipuiga malu mai o sui uma ua tatau ona fa’anofoesea mo le lima aso, ona ua fa’amaonia o latou suega o lo’o malaga mai ma le verusi o le Covid-19.”
O le to’alua lea na fa’ato’a iloa ane lava e le o auai i le ta’avale e ave sa’o uma ai i latou ma isi sa faamaoni e o e fa’anofoesea i le falema’i i le malaeva’alele. Peita’i ua fa’ailoa mai o sui nei e misia mai le vaega e tatau ona fa’anofoesea o le fanau a’oga o lo’o taliu mai i aiga.
Ina ua logotala le ta’ita’ifono o le Komiti Fa’afoe o le Covid-19 i lea tulaga ua tupu mai, sa ia fa’iloa mai ina ia sailia sui nei, ma o le a faia se filifiliga a le Komiti Fa’afoe pe ua alagatatau ona fa’asalaina sui nei aua ua solituina le tulafono fa’amamalu o le Covid-19 i le atunuu.
Ua fesiligia fo’i Motusa e tusa o le to’atele o le pasese lea sa malaga mai le “MV Lady Naomi” ma ua mafua ai ona umi ona taofia le kilia mai o le pasese atoa ona o nisi o le aumalaga e le’i fa’atumuina ni a latou TalofaPass e malaga mai ai. O le to’atele lea na malaga mai fa’apea, o nisi o le FAST lea sa o mai iinei mo le latou sailiga tupe ma le feiloa’iga ma isi fo’i o latou sa lagolagosua i le latou fa’amoemoe na faia i le Malae o le Suigaula a le Atuvasa i Utulei i le aso Faraile.
Ua fa’ailoa manino fo’i e le Fa’atonu a le DOH, “Sa ou iloa lea mataupu, peita’i o le tele o le taimi sa ou aufa’atasi atu i le fonotaga ma le feiloa’iga ma le aumalaga uma lea sa fa’atautaia fonotaga i le va o Samoa na lua. Ua le maua ai se taimi e agatonu ma le fa’amoemoe o le to’ai mai o le va’a MV Lady Naomi ma lana pasese lea. Peita’i o lea ua i ai se avanoa e tuufa’atasia ai e lana matagaluega se ripoti maeaea lelei mo le silafia e le mamalu lautele o le atunuu, ona fa’alauiloa lelei lea i le taimi o le ulua’i fonotaga a le Komiti Fa’afoe i le amataga o le vaiaso nei, ma tali ai fo’i le tele o fa’afesili o lo’o ua fa’anofoama’a i finagalo o le au fa’asalalau ma le mamalu lautele o le atunuu.”
Ua mautinoa e to’a 33 le pasese na malaga mai ma le MV Lady Naomi, ma sa taofia lava le kiliaina o le va’a se’ia maua mai se fa’atagaga mai sui maualuluga o le Covid-19 Task Force ona fa’ato’a kilia loa le va’a.
O lo ua maua ane fo’i i fa’amaumauga e toalua ni ali’I vaa o le MV Lady Naomi sa fa’amaonia suega o lo’o maua i le Covid-19, ma o i latou la na sa taofia lava i luga o le va’a e loka mau i o la’ua potu e le o mai i fafo.
O le va’a lea sa malaga mai ai nisi o le FAST ma le malo, ma aumaia ai le latou fa’aoso na folasia i fa’aaloaloga i le Maota i le Suigaula a le Atuvasa i le aoauli o le aso Tofi.
E le’i toe taliu le MV Lady Naomi i le aso Tofi e pei na masani ai, ae na fa’ato’a toe fo’i i Apia i le afiafi o le aso Toona’i ina ua mae’a uma mea na fa’atulaga e fa’atautaia a le FAST ma latou usoga i Amerika Samoa nei.
FAAFETAIA LE LIMA FOA’I O AMERIKA SAMOA I FA’AALOALOGA & FA’AMOEMOE MA LE FAST:
Mai le ulua’i fiafia fa’atasi ma le Aumalaga Usufono a le Usoga Samoa na Lua mai Samoa, i le afiafi o le aso Lulu na mafai ai ona tu’ufa’atasia se tinoitupe e $20,000 e tusa ma se fa’amatalaga a se tasi o sui iloga o le Ofisa o le Kovana Sili. Ae na toe faaopoopo iai leisi $5,000, I se meaalofa mai I le Fono Faitulafono I le afiafi o le Aso Lulu, na atoa ai le $25,000.
I fa’aaloaloga na matauina ai le $10,000 meaalofa mo le sua fa’aaloalo a le Ao Mamalu o le Malo o Samoa Tuimaleali’ifano V. Sualauvi ll, ma le ta’i $5,000. o sua ta’i e afua mai le Palemia le afioga le Sa’o Fa’apito Fiame Naomi Mata’afa, O Sui usufono o Minisita uma sa pa’au mai, ae maise fo’i o nisi sa lautogia mo fa’aaloaloga i lea fa’atasiga.
Na toe soso’o lea lava fa’amoemoe i le aso Faraile ma le fa’atasiga sa talotalo fa’aaloalo ma fa’atalofa ai le mamalu o le au usufono ma le sui o le FAST i Amerika Samoa nei i le pa’ia lasi o le atunuu fegasoloa’i i Utulei lava.
O le latou ulua’i taimi lea ua fa’afeioa’ia ai e le to’atele le ulua’i palemia Tama’ita’i o Samoa, o le uluai taimi fo’i lea ua tula’i ai se sui o le FAST e fa’afoe le fa’atautaiga a Samoa mai lona Palemene o sui tofia i lana faigamalo.
O le afiafi fo’i o lea aso iloga sa fa’ataunuu ai se ‘aiga tele i le DYWA i Tafuna, e feiloa’i aloaia ai le afioga le Palemia tofia o Samoa, Fiame Naomi Mataafa ma le mamalu sa sapaia le Vaega Fa’aupufai o Malo a el FAST.
Sa fa’aavanoa fo’i le taimi o le afioga le Palemia Fiame Naomi Mata’afa e auai ai i se asiasiga tele i le Kamupani a le Star Kist Samoa, lea ua to’atele lava tagata faigaluega mai lona Malo o lo’o ua faigaluega ai nei, e ala i le polokalama o lo’o fa’agafua ai nisi o aiaiga a le Ofisa o Femalaga’iga, o se taumafaia ia lava ma totoe tagata faigaluega a lea Kamupani Tele i Amerika Samoa.
I le taimi o lea asiasiga i le sifi ao, na matua iloga le mumu fa’asoloatoa o le aufaigaluega e fa’amauina ai lo latou loto i le faigamalo a le FAST e pei ona i ai nei. Na toa’tele i latou na mafai ona pu’ea e i latou o latou ata ma le aumalaga ae maise ai lava La’auli ma Fiame Naomi.
Na i ai sina taimi na fa’aavanoa o le aumalaga masi’i mai e fa’atalanoaina ai le polokalama o lo’o fa’afaigaluega mai ai tagatanuu moni o Samoa e le Star Kist.
E tusa ai ma le polokalama fa’ataoto o le aumalaga, e tatau ona toe taliu i fanua le aumalaga lenei ina ia mafai ona latou talimalo fo’i i le ulufale aloa’ia mai o le Palemia o Niu Sila, Jacinta Ardern ma lana aumalaga e to’ai taunuu ane i Samoa i le aso Gafua, a’o le aso Sa lea ia i tatou i Amerika Samoa nei.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus