Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FA’AFOTUTUPU LE AFIOGA TUITELELEAPAGA IOANE LAUMATIA I LEONE 

Na alausu le pa’ia o aiga, i ona itu tetele ma ona itu taulagi i le sauniga mamalu i le Malumalu o le Koluse Pa’ia, Ekalesia Katoliko Roma i Leone, mo le sauniga o le Misasa Pa’ia ina ia fa’ato’ai i le Atua le mua ma le fa’asao aua ua ia fa’ataunuuina le fa’amoemoe maualuga o le pa’ia lasi o aiga Sa Tuiteleleapaga, ua to’a le aupeau sa fa’auilavea i feoa’iga, ae alafa’i ai aiga uma i lagona o le fiafia ma le fa’afetai.

O le sauniga mamalu sa ta’ita’ia lava e le aufaigaluega totofi a le Ekalesia Katoliko  Leone, ma fa’apa’iaina ai le fotutupu o le afioga Tuiteleleapaga Ioane Laumatia ma Hazel Schmidt Tuiteleleapaga aua le la’ua auaunaga ma le tautua i le pa’ia o aiga ua amatalia nei.

Na auai le pa’ia o aiga taulagi, o le maupaolo a le afioga le Tuiteleleapaga Ioane, mai Samoa i lenei fa’amoemoe maualuga, ma na mae’a loa le sauniga mamalu alo loa le pa’ia o aiga o le tausiali’i i a latou ta’alolo ma le masi’i fa’aaloalo, i le Nuu,Itumalo ma Samoa na atoa, i le Maota o Tuiteleleapaga i Leone ia Iulai 29, 2022.

Na iloga ona tumutumu le maota ma malae o le afio’aga, Lalopu’a, Falesau ma Faleomavaega i le mamalu o le itumalo ma le afio’aga, aua o le aso e molimauina ai e i latou le toe nofoia o le pou ua fitu tausaga o avanoa o Tuiteleleapaga i le saofaiga a le afio’aga ma le itumalo.

I le ta’alolo a le pa’ia maualuga o aiga o le paolo i lona itu tama ma lona itu tina, na tula’i ai le to’oto’o o La’aulialemalietoa e fa’atautaia le latou masi’i fa’aaloalo mai, ona o le tausiali’i le faletua o Hazel Schmidt o lo’o fautuaina le afioga I le fa’anofonofo.

Na matua lava ma totoe fo’i le masi’i mai o aiga e fa’ailo pelega o aiga ma ua masi’i mai ma Ie tetele o le nofo ua matua matagofie ona fa’afuluina ae maise o le isi 30 o ie tetele e fesoasoani i le fa’amoemoe o aiga, ae maise o le tinoitupe e $20,000. ma la’ei matagofie o le fa’anofonofo ma le faletua.

Na sagisagi le livaliva ma ua va’aia le fiafia fa’atasi o le paia o le paolo ma le Aiga Sa Tuiteleleapaga ina ua taualuga mea uma na masi’i fa’aaloalo ma ai le itu taulagi i le latou siva fa’atasi ma le fa’anofonofo.

Na faliu aiga ma toe tali fa’aaloalo atu i le Paolo, ona o lo’o i ai fo’i le fa’amoemoe o nofo ae olo i ai le fofoga o le La’aulialemalietoa, i le fa’amoemoe o le latou vaega fa’aupufai o malo a le FAST i Utulei. E tusa o le itula e 11:00 ae fa’ato’a mae’a le masii fa’aaloalo leea ma faaaloaloga fo’i na latou toe taua’aoina ma fa’ato’a alo ‘ava ai lea o le afio’aga ma le Itumalo i le Maota e tapa ipu ai le afioga Tuiteleleapaga i le afio’aga ma le itumalo.

Na mua’i toto fo’i a’ao o tauto’oto’o o Tuiagamoa Tomasi ma Olo Uluao Letuli lea na fai ma fofoga e lauga mo le nofo i lea taeao fou i Lalopu’a, Falesau ma Faleomavaega, e fa’apa’ia fa’aleaganuu le afioga le fa’anofonofo Tuiteleleapaga Ioane Laumatia.

MAUA MAI NIU SILA LE VALA’AU MO SE LAVEA’I - VA’A FOLAU KITE RUNNER:

Ua fa’ailoa mai le agaga o le fa’afetai ina ua mafai ona maua mai e Niu Sila se vala’au o le fia maua se lavea’i mai le va’a o le “FV Kite Runner”, o le va’a o se tasi o aiga na tu’uva’a atu mo Manu’a ae ua i ai se fa’aletonu i lona afi ma ua tafea ese atu ai ma lona alava’a, I le Aso Lulu o le vaiaso ua tuanai.

O le vaega a le Search & rescue a Niu Sila na latou fa’afeso’ota’ia maia le US Coast Guard ma, lea sa liliu atu I le tatou vaega a le Marine Patrol ma le vaega fou a le Search & Rescue fa’apea ma le matagaluega o Uafu ma Malaeva’alele mo se fesoasoani.

Ua fa’ailoa mai e na’o le to’atasi lava le tagata sa i luga o le va’a, ua leaga fo’i le Leitio o le va’a ma o le ala tonu lava lea ua mafai ai ona le auina mai sa’o e le sui lea e i le va’a se fa’ailo e ala i le Leitio. O le va’a lenei o le va’a a le Kamupani a le Paramount Builders lea e faia le tele fo’i o galuega i le Manu’atele.

Sa muai fesiligia lava e le vaega o le Marine Patrol le Matagaluega o Uafu ma Malaeva’alele pe na silafia e i latou le va’a lea o le a tu’uva’a mo Manu’a i lana faigamalaga lenei ua fa’aletonu, ae fa’ailoa mai e se tasi o le Matagaluega, “E tatau ona fesiligia sa’o le latou supavaisa i lea fesili, o le latou galuega fa’atino lena.”  Peita’i ua fiu e tau saili le supavaisa lea o le aufaigaluega e le o mafai ona maua mo se tali o lea fesili. 

LAPE O LE TAUTUA TAGATA ULUFALE MAI I LE ATUNUU

Na maua le avanoa e fa’ailoa patino mai ai e le Fa’atonu o le Soifua Maloloina a le tatou malo, Motusa Tuileama Nua e fa’apupula nisi lape a le tautua a le Matagaluega i le taimi ua ulufale mai ai nisi i le atunuu.

O le aumalaga mai Hawaii ua i ai nisi sa fa’amaonia suega o le Covid-19 e to’alua sui ia, ua sosola ese mai le malaeva’alele ae ua le o e fa’anofoesea i le Falema’i i le Hangar o le tatou Malaeva’alele. 

O le mataupu lea, e le silafia e le susuga le fa’atonu, ana le oo ane i le fonotaga o le aso Lua, ae fa’aalia mai ai e le fa’atonu o le Puipuiga o le Saogalemu Fa’alotoifale o le tatou Malo, Samana Ve’ave’a, na te le iloa lea tulaga o tupu i e na fa’amaonia e maua i le Covid-19, ae ua sosola i aiga ae le o i le fa’anofoesea.

Ua ia fa’ailoa fo’i, “O le taimi lea e o ai le pasese e saili mai latou ato, o le taimi tonu lea e motusia ai loa le va’aiga ma le puipuiga malu mai o sui uma ua tatau ona fa’anofoesea mo le lima aso, ona ua fa’amaonia o latou suega o lo’o malaga mai ma le verusi o le Covid-19.”

O le to’alua lea na fa’ato’a iloa ane lava e le o auai i le ta’avale e ave sa’o uma ai i latou ma isi sa faamaoni e o e fa’anofoesea i le falema’i i le malaeva’alele. Peita’i ua fa’ailoa mai o sui nei e misia mai le vaega e tatau ona fa’anofoesea o le fanau a’oga o lo’o taliu mai i aiga.

Ina ua logotala le ta’ita’ifono o le Komiti Fa’afoe o le Covid-19 i lea tulaga ua tupu mai, sa ia fa’iloa mai ina ia sailia sui nei, ma o le a faia se filifiliga a le Komiti Fa’afoe pe ua alagatatau ona fa’asalaina sui nei aua ua solituina le tulafono fa’amamalu o le Covid-19 i le atunuu.

Ua fesiligia fo’i Motusa e tusa o le to’atele o le pasese lea sa malaga mai le “MV Lady Naomi” ma ua mafua ai ona umi ona taofia le kilia mai o le pasese atoa ona o nisi o le aumalaga e le’i fa’atumuina ni a latou TalofaPass e malaga mai ai. O le to’atele lea na malaga mai fa’apea, o nisi o le FAST lea sa o mai iinei mo le latou sailiga tupe ma le feiloa’iga ma isi fo’i o latou sa lagolagosua i le latou fa’amoemoe na faia i le Malae o le Suigaula a le Atuvasa i Utulei i le aso Faraile.

Ua fa’ailoa manino fo’i e le Fa’atonu a le DOH, “Sa ou iloa lea mataupu, peita’i o le tele o le taimi sa ou aufa’atasi atu i le fonotaga ma le feiloa’iga ma le aumalaga uma lea sa fa’atautaia fonotaga i le va o Samoa na lua. Ua le maua ai se taimi e agatonu ma le fa’amoemoe o le to’ai mai o le va’a MV Lady Naomi ma lana pasese lea. Peita’i o lea ua i ai se avanoa e tuufa’atasia ai e lana matagaluega se ripoti maeaea lelei mo le silafia e le mamalu lautele o le atunuu, ona fa’alauiloa lelei lea i le taimi o le ulua’i fonotaga a le Komiti Fa’afoe i le amataga o le vaiaso nei, ma tali ai fo’i le tele o fa’afesili o lo’o ua fa’anofoama’a i finagalo o le au fa’asalalau ma le mamalu lautele o le atunuu.”

Ua mautinoa e to’a 33 le pasese na malaga mai ma le MV Lady Naomi, ma sa taofia lava le kiliaina o le va’a se’ia maua mai se fa’atagaga mai sui maualuluga o le Covid-19 Task Force ona fa’ato’a kilia loa le va’a.

O lo ua maua ane fo’i i fa’amaumauga e toalua ni ali’I vaa o le MV Lady Naomi sa fa’amaonia suega o lo’o maua i le Covid-19, ma o i latou la na sa taofia lava i luga o le va’a e loka mau i o la’ua potu e le o mai i fafo.

O le va’a lea sa malaga mai ai nisi o le FAST ma le malo, ma aumaia ai le latou fa’aoso na folasia i fa’aaloaloga i le Maota i le Suigaula a le Atuvasa i le aoauli o le aso Tofi.

E le’i toe taliu le MV Lady Naomi i le aso Tofi e pei na masani ai, ae na fa’ato’a toe fo’i i Apia i le afiafi o le aso Toona’i ina ua mae’a uma mea na fa’atulaga e fa’atautaia a le FAST ma latou usoga i Amerika Samoa nei.

FAAFETAIA LE LIMA FOA’I O AMERIKA SAMOA I FA’AALOALOGA & FA’AMOEMOE MA LE FAST:

Mai le ulua’i fiafia fa’atasi ma le Aumalaga Usufono a le Usoga Samoa na Lua mai Samoa, i le afiafi o le aso Lulu na mafai ai ona tu’ufa’atasia se tinoitupe e $20,000 e tusa ma se fa’amatalaga a se tasi o sui iloga o le Ofisa o le Kovana Sili. Ae na toe faaopoopo iai leisi $5,000, I se meaalofa mai I le Fono Faitulafono I le afiafi o le Aso Lulu, na atoa ai le $25,000.

I fa’aaloaloga na matauina ai le $10,000 meaalofa mo le sua fa’aaloalo a le Ao Mamalu o le Malo o Samoa Tuimaleali’ifano V. Sualauvi ll, ma le ta’i $5,000. o sua ta’i e afua mai le Palemia le afioga le Sa’o Fa’apito Fiame Naomi Mata’afa, O Sui usufono o Minisita uma sa pa’au mai, ae maise fo’i o nisi sa lautogia mo fa’aaloaloga i lea fa’atasiga.

Na toe soso’o lea lava fa’amoemoe i le aso Faraile ma le fa’atasiga sa talotalo fa’aaloalo ma fa’atalofa ai le mamalu o le au usufono ma le sui o le FAST i Amerika Samoa nei i le pa’ia lasi o le atunuu fegasoloa’i i Utulei lava.

O le latou ulua’i taimi lea ua fa’afeioa’ia ai e le to’atele le ulua’i palemia Tama’ita’i o Samoa, o le uluai taimi fo’i lea ua tula’i ai se sui o le FAST e fa’afoe le fa’atautaiga a Samoa mai lona Palemene o sui tofia i lana faigamalo.

O le afiafi fo’i o lea aso iloga sa fa’ataunuu ai se ‘aiga tele i le DYWA i Tafuna, e feiloa’i aloaia ai le afioga le Palemia tofia o Samoa, Fiame Naomi Mataafa ma le mamalu sa sapaia le Vaega Fa’aupufai o Malo a el FAST.

Sa fa’aavanoa fo’i le taimi o le afioga le Palemia Fiame Naomi Mata’afa e auai ai i se asiasiga tele i le Kamupani a le Star Kist Samoa, lea ua to’atele lava tagata faigaluega mai lona Malo o lo’o ua faigaluega ai nei, e ala i le polokalama o lo’o fa’agafua ai nisi o aiaiga a le Ofisa o Femalaga’iga, o se taumafaia ia lava ma totoe tagata faigaluega a lea Kamupani Tele i Amerika Samoa.

I le taimi o lea asiasiga i le sifi ao, na matua iloga le mumu fa’asoloatoa o le aufaigaluega e fa’amauina ai lo latou loto i le faigamalo a le FAST e pei ona i ai nei. Na toa’tele i latou na mafai ona pu’ea e i latou o latou ata ma le aumalaga ae maise ai lava La’auli ma Fiame Naomi.

Na i ai sina taimi na fa’aavanoa o le aumalaga masi’i mai e fa’atalanoaina ai le polokalama o lo’o fa’afaigaluega mai ai tagatanuu moni o Samoa e le Star Kist.

E tusa ai ma le polokalama fa’ataoto o le aumalaga, e tatau ona toe taliu i fanua le aumalaga lenei ina ia mafai ona latou talimalo fo’i i le ulufale aloa’ia mai o le Palemia o Niu Sila, Jacinta Ardern ma lana aumalaga e to’ai taunuu ane i Samoa i le aso Gafua, a’o le aso Sa lea ia i tatou i Amerika Samoa nei.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all