Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FA’AMANUIAINA TAUMAFAIGA ALO TAMAITAI O SAMOA - COURTNEY SAVALI ANDREWS: POLOFESA O MUSIKA
O lo ua tula’i nei le tamaitai Samoa o Courtney Savali Andrews i lona tofiga fou ua galue ai nei i le Kolisi o Musika o Oberlin Conservatory i Ohio.
Mai Seatte Washington lea e alaala ai Courtney-Savai Andrews ma ona matua, ua si’itia nei e faigaluega i lana galuega fou, ma o se galuega fo’i ua fa’ato’a filifilia lea o se alo tamaitai Samoa e galue ai ona o lona agava’a i lana taleni o le Musika ma fatuga fa’a-Aferika. Ua le gata i lena, ae matua agaga o ia i fatuga mai le tele o tausaga a atumotu ae maise ai fatuga a Samoa.
Ua le na’o le pese pe fiafia o ia e iloa lelei fatuga nei lea e naunau i ai le agaga o le tamaitai Samoa, ua lelei fo’i o ia i le taina o le Okeni poo Piano ma o se taleni fo’i o lo’o totofatu i lona aiga, ia i latou o le fanau a o latou matua, le tamaitai Amanave ma Safotu i Savaii, o Folauilagilelei Manu Amosa ma lo latou tama o DuWayne Andrews Sr., o se tasi o tama o Aferika lona tupuaga, ae na soifua ae i Amerika, ma o lana taleni lea, e taina pesega Jazz i lona nuu o Seattle, Washington.
O Fatuga Fa’a-Aferika fa’apea ma fatuga Fa’asamoa e agaga tele i ai Courtney Savali, sa a’oa’oina ai fo’i o ia i Niu Sila aua e soifua a’e i latou i se aiga e agaga i fatuga Jazz le latou tupuaga, ua faapena ona fiafia uma ai i latou i lea taleni e afua mai ia Savali se’ia oo i le ui’i o le latou aiga.
Na mua’i fa’au’u mai Courtney_Savali Andrews mai Oberlin i le tausaga 2004 ina ua mae’a tauavea e ia ana kosi e lua, ae na umia ai lona fa’ailoga Bachelors of Music ina ua gafatia e ia ona faia fa’aaliga i lana ta piano i nei fatuga ma avea o ia ma totino o le Alvin Chow & Francis Walker Slocum, na ave lua ma lana taumafaiga ma maua ai lona BA in African Studies.
Na siitia lea o ana taumafaiga i le Iunivesite o Arizona State ma fa’aauau ai ana a’oga mo lona fa’ailoga PHD i fatuga eseese ma fa’asolo atu ai i le Victoria University i Wellington New Zealand.
O le vaega o lana a’oa’oga i Victoria University i NZ na matua sailiilia ai e Savali fatuga Fa’a-Samoa ma alo o Samoa sa tumati’e a latou taleni i tulaga o le tusia o pese, fati ma fa’anota o fatuga Samoa mai le tausaga 1886 se’ia oo mai i le 1972.
O le faitau fo’i lea o lona soifua, na matua toe fo’i mai ai lenei tamaitai Samoa talavou ma ia faia’oga i le National University of Samoa, ona o lona naunauta’i ia matua totofatu i lona sui talavou, fatuga, uiga tu ma aga a Samoa, le nuu e pele i lona tina.
O le isi suesuega sa ia matua mafuli e auiliilia o le toe fafagu mai lea o fatuga fa’a-opera o le senituri 20 ma fatu pese sa tula’i mai o tagata Aferika na soifua a’e i Amerika ma tele ai lo latou sao o tamau i lea ituaiga o musika. E ese mai lea sa ia suesue ma fa’amaumau fo’i se eseesega ma ni mea e tutusa pau ai fatuga fa’a-Aferika mai le vasa Atalani ma fatuga a tagata lanu mai le tatou Alamoana, poo tagata Atumotu Melenisia o le Pasefika.
“O le tamaitai o Savali Andrews e mautinoa o le ia toe fafagua maia le aoaoga fa’apitoa e mafai ona fa’a’oaina ai aoaoga tau musika ma fa’aleleia mafaufauga e fatufatu ai fatuga matagofie ma le suamalie i olaga taumafai o fanau o le a ia a’otauina i lea taleni i Oberlin. O lo’o ia te ia lea ‘oa taua e mafai ona fa’asoa atu i tamaiti uma o ana vasega.’ o se tala lea a Chris Jenkins o le Pule o Mataupu e tauavea i lea Kolisi a Oberlin Conservatory. O ia fo’i lea sa ta’ita’ifono i le sailiga o se tasi e sili ona agava’a e mafai ona tauavea lea tofiga mo le Kolisi. “O le mea e sili ai, aua o fanau nei sa a’otauina e Wendell Logan, e mautinoa lava o lo’o latou taofiofi mamau fo’i e i latou sosia ma le atamai sa a’oa’o ai i latou mai lena fa’atama o Musika Fa’a-Jazz.”
I lona agaga fa’agae’etia ona ua avea nei o ia ma se tasi e fa’aauauina le tofi sa tula’i ma a’oa’o ai lona faia’oga ua mae’a ana galuega, Wendell Logan, “Ou te iloa o se fa’aeaga sili ua ou maua, aua sa ou a’oa’oina le fanau a’oga e saunia ai i latou mo le tau’avea o kosi fa’amusika e tau talafeagai ma mana’oga tamau a Oberlin College mo le lua tausaga, ae o lea ua siitia nei e avea ma sui e fa’aauau le tofiga sa i lo’u polofesa o le Musika o fatuga fa’a-Aferika. Ona o le ‘au’au fo’i lea o lo’u fa’anaunauga ua mae’a fa’anofofatu ia te a’u, ua ou fiafia ai mo lenei avanoa maualuga ua ou maua.”
Ona o lona olaga e fealua’i solo ai i le va o Washington State, Amerika Samoa, Savaii i Samoa ma Aotearoa poo Niu Sila, o lea ua ia iloa ai, e le tuua i lalo e Samoa ana tama fanau, e latou te sapaia ma fa’afailele ae o i latou fo’i e muamua lava patipatia mea uma e fa’aeaina ai, itiiti pe tele.”\
O le isi uso o Savali Leiloa Evotia J. Andrews Hall, e lelei fo’i i lana ta piano ma sa i ai se taimi na faia ai se la’ua Koneseti i Seattle e fa’aalia ai le la’ua taleni ma fesoasoani ai e saili tupe mo poloketi e sapaia mo le lautele. I le taimi nei o Evotia Hall o lo’o fa’atautaia lana pisinisi pu’e pese JAM Studios i Seattle, Washington.
O le la’ua tuagane o DuWayne Andrews Jr. o lo’o faia ona ata tifaga ma o se tasi fo’i e pese Opera i Broadway. Ua tele fo’i taimi ua pese ai ma tata piano Courtney Savali Leiloa i Samoa. E soo se taimi lava e fiafia o ia e fetaui ma fesoasoani i le fale pu’e pese a Ben Vai i Apia. Sa i ai o ia i le taimi na tatala ai le UB40 poo le fa’aili a Ben Vai lea e tata ai lava pe asiasi i Samoa le tamaitai faia’oga musika i Oberlin.
“O soo se taimi lava e maua ai lou avanoa e afea ai pe asiasi i Aiga i Nua ma Seetaga poo Amanave fo’i, ou te pese lava i le aufaipese EFKAS i Amanave. Na ou pese fo’i i le taimi na vala’aulia ai le aufaipese EFKAS Amanave e peseina pese o le Memorial Day i Tafuna, sa ma i ai ma si uso o lo’u tina o Fa’amigi Amosa Aloniu. O taimi ma avanoa ia e le aumaua, ae matua fa’afiafia loto pe a oo ina ou maua.” O se tala fiafia lea a le tamaitai o Savali Leiloa i ona avanoa e fa’aaoga ai lana taleni i Samoa na lua.
Ina ua fesiligia i se mea e fa’afiafialoto ia te ia i lona aiga Samoa, ae tali le tamaitai, “O le taimi e fa’atasitasi uma ai i soo se fa’alavelave, e mautinoa lava e i ai nisi o lo’u aiga e fou fo’i le fetaui ma le fa’amasani atu i ai. O le to’atele o lota aiga, o le lautele lea o lou alofa i lo’u lava iloa o se tamaitai Samoa. A e fiafia e fai faalavelave o lou aiga, e te fiafia fo’i i lau aganuu ma au tu ma aga i so’o se taimi. Ou te fa’afetai i le Atua mo lo’u aiga e to’atele, e leai se taimi ou te fa’anoanoa ai.”
O lo’o soifua pea nai ona matua i Seattle Washington.
MAE’A TAUMAFAIGA A AMELIE CHEN I LE TAPOLO - TULAGA 14 I LE MINI GAMES I SAIPAN:
O le tamaitai o Amelie Chen, 15 tausaga le matua, o lo’o auai i Junior Golf i Saipan, lea e talimalo i le Pacific Mini Games. Ua mae’a taumafaiga a le tamaitai tapolo mai Amerika Samoa mo lana tauvaga lona lua, ua ia tauva ai mo lona malo, ma ua fa’ailoa mai ua tulaga 14 o ia i le fa’asologa mai le sui ua manumalo i le Auro o lenei tausaga.
O fa’amaumauga mautu mai lea ta’amilosaga i Saipan ua fa’ailoa mai ai o Amelie Chen o le sui lea e lona lua i le sui ta’alo mau Guam e 14 ona tausaga ma e 25 tama ma teine ta’a’alo tapolo sa auai i le ta’amilosaga tapolo a le Pasefika.
Ina ua tuufa’atasia taumafaiga a Amelie mai aso e fa ua maua ai le 343, aso muamua e 1:83, aso lona lua 3:87, aso lona tolu 3:87 ma le aso lona fa 4:91.
O le tauvaga muamua a Amelie na tauva ai i Samoa i ta’aloga fo’i a le Pasefika a’o talimalo ai Samoa.
I lenei tausaga ua sola le sui mai CNMI Zhimin Jin ma le ‘auro i lana sikoa e 312; Siliva ua maua e le sui mai Rarotonga Rotana Howard i lana sikoa e 313 ma le Apamemea ua mautu atu i a’ao o le sui mai Samoa, Faith Vui i lana sikoa e 314.
Na fa’amae’a uma ta’aloga i Saipan i le afiafi o le aso Toona’i na te’a nei ma fa’amae’a ai lea mafutaga taua i lenei tausaga, O lo ua mae’a fo’i ona fa’alauiloa o le a talimalo le Malo o Solomona i ta’aloga a le Pasefika o soso’o ai.
O’O LE TAUMAFAIGA A FILOMENALEONISA I LE TU’UGA MULIMULI 200MITA:
O le sui na malaga fa’apitoa mo Amerika Samoa e tutu’u i le tu’uga 200 mita ma ua mae’a fo’i ana taumafaiga i le Pacific Mini Games i le aso Toona’i.
Peita’i i le fa’aiuga o lana taumafaiga i lenei tausaga i le tu’uga 200mita ua mafai ai ona oo lana taumafaiga i le tu’uga mulimuli lava e fa’amautu ai pine auro siliva ma le apamemea o lenei tausaga. I lana tu’uga lea ua tutu’u ai o ia fa’atasi ma i latou ua fa’amanuiaina i nei pine mai le Pasefika.
Le sui lea ua mauaina le auro o Toea Wisii mai Papua NiuKini, ma i lona fa’anaunauta’iga e avea ma se tasi e maua se pine mo lenei tausaga e ta’ua ai lona Malo, ua matua fiafia lava ina ua maua e ia le avanoa e tutu’u f’aatasi ai ma sui sili ona saoasaoa o atumotu o le pasefika.
O ana taumafaiga uma ua mafai ai lona avanoa mo le tu’uga mulimuli ma ua ia fa’ailoa mai, “O le i’uga o au taumafaiga i lenei tausaga, ua avea ma se fa’amalosi’au sili i isi ‘u taumafaiga i le lumana’i o fotua’i mai. O le taimi nei, e le’i manuia la’u taumafaiga, ae o le taimi lenei, ua ou iloa lelei le maualuga e tatau ona o’o i ai le taumafaiga ina ia maua se pine, ma o lea la ua i ai le fa’amoemoe, e fetaui i Solomona i ta’aloga tele a le atu Pasefika.”
O le susuga Stanley, lea ua ia mafai ona lipotia mai le fa’ai’uga o nei ta’aloga fa’avaomalo, ae le’i mautu mai taimi o le saoasaoa a le sui ua avea nei le pine auro o le Pacific Mini Games, Fa’amoemoe ona toe maua lea mo le silafia e le mamalu lautele fa’apea ma fa’amaumauga e moomia lava ona i ai mo ta’aloga fa’avaomalo.
Fa’ailoa e Stanley le tama o Fimomenaleonisa, “Ua le mafai ona taofiofi mai le naunau ua fa’aosofia nei ia Filomenaleonisa ina ia saoasaoa ma ia fa’aauau ana koleniga mo le isi ta’aloga fa’avaomalo a le Pasefika, ae se’i toe maua se isi ona avanoa mo le tu’uga fa’atasi ma sui ua ia masani nei i ai, ma ua ia tofoina fo’i se vaega o le latou malosi’aga fa’atauva i tu’uga tamo’e ma lo latou saoasaoa o i ai.”
Ona o lea e na’o le 16 tasuaga o Filomenaleonisa, ua iloga e tele le avanoa e mafai ai ona ausia e ia le malosi’aga ma le saoasaoa o lo’o ia mana’omia mo nei tu’uga pe afai e i ai lona loto ma tumau ai i ana koleniga faifaipea. O le tauasga 2023 lea e faia ai tu’uga nei a le Pasefika i Solomona.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus