Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

SILIA MA LE 2,00- TAGATA TALOSAGA MO LE ALAMANUIA OLE CAP

Mai le aso Faraile Me 27, 2022 na amata ai tufatufaga o Siaki Fa’ameaalofa a le Malo o Amerika Samoa CAP mo tagata faigaluega sa fa’aitiitia itula faigaluega, pe vaea poo le mata taofia o avanoa e faigaluega ai i le vaitau o le fa’asa mo le fa’amalosiga o tulafono o le Covid-19 i le teritori. Peita’i, ua fa’ailoa mai e tusa ma le 2,312 i latou ua maea fa’atutumu talosaga mo nei fo’i alamanuia.

O le tele o le siaki e fuafua i le $240 i le vaiaso e tasi na le faigaluega ai. Ona o le Kamupani I’a a le Star Kist Samoa e 3 vaiaso na taofia ai galuega mo tagata uma, o le ala lea e faigofie ai ona mua’i tapena ma fa’amautu le aotelega o tupe maua mo le taimi atoa na a’afia ai matou galuega i le fa’asa o le Covid-19. 

“Mai le aotelega 2,312 o talosaga, e 952 o na talosaga o pepa na fa’atumu e tagata faigaluega a le Star Kist.” O se tala lea a le Sui Fa’atonusili o le Matagaluega o Tagata Faigaluega a le Malo, Max Tuitele. O le aofai o talosaga ua mae’a taliaina e 850, ma o le ulua’i 50 siaki lea ua mae’a sainia ma taua’aoina atu i le aufaigaluega a le Star Kist ia Me 27, 2022.

O le isi to’a 800 lea o totoe mai o talosaga ua mae’a taliaina lelei, o le a fa’asolosolo mai i ona vaega e 16. O le ulua’i 50 siaki totogi nei ua mae’a taua’aoina, o le aofai o le tupe na fa’aalu ai e le Malo e $31,000.

O isi siaki nei ua fa’asolo mai lava e sainia ma toe taga’i tasi i ai le fa’auluuluga o le matagaluega o tagata faigaluega a le Malo, ma sauni loa e taua’aoina atu.

I le vaevaega e 16 ona vaega ua fa’ailoa mai e ta’i $33,000. le aotelega o siaki ua mae’a saunia mo vaega ta’itasi nei e 16.

Ua fa’ailoa mai o talosaga uma lava mai le Kamupani a le Star Kist sa fa’aulu fa’atasi uma mai lava, aua e tutusa uma lava taimi sa taofia ai galuega ona o le fa’asa o le Covid-19.

O talosaga uma nei mo le CAP, e tatau ona fa’aulu i totonu ao le’i mae’a le masina o Me, 2022.

TUAGANE MA LE TUAFAFINE  - FA’AU’U FA’ATASI MAI LE IUNIVESITE O HARVARD:

O alo e fa’asino ia Victor Langkilde ma le susuga I le Fa’amasino, Gwen Tauiliili Langkilde ua fa’au’u fa’atasi mai nei i la’ua i le vasega fa’ai’uaso o le Iunivesite o Harvard, se tasi o Iunivesite e ta’uta’ua ma maualuga lona taualoa i le Iunaite Setete o Amerika ma isi malo e tele o le lalolagi.

O Joseph Victor Langkilde lll ma Gabrielle Langkilde na savavali fa’atasi e talia o la’ua fa’ailoga maualuluga ua agava’a e fa’au’u ai i le vasega fa’ai’uaso a Harvard University ia Me 26, 2022.

O Joseph Victor lll o le ulumatua lea o le fanau na fa’auu mai le Fa’asao Marist i le tausaga 2013 ma sa ia avea fo’i le togisilia i le latou vasega. Na ulufale o ia i le Salt Lake Community College ma sa lauiloa fo’i lana ta’alo i le Baseball mo lea a’oga. Na fa’au’u mai o ia i lana a’oga lea ma togi maualuluga i le tausaga 2017. 

Ona soso’o lea ma lona ulufale i le BYU Marriott School of Business  ma toe fa’au’u mai ai fo’i ma togi maualuluga i mataupu tau Tupe ma Inivesi i le tausaga 2019. Na ulufale lea i le Iunivesite o Harvard ina ia sailia lona tusi fa’aloia lea ua fa’amanuiaina nei ma ua auai ai i le vasega fa’ai’uaso o lenei tausaga.

Ua fa’ailoa mai o le a amata ona galue o ia i le Ofisa o Loia a le Latham and Watkins i Washington DC i le mae’a ai o lona fa’au’uga lenei, Me 26, 2022.

Peita’i o le tamaitai o Gabrielle Langkilde poo Gabby lea e lauiloa ai i ana uo mamae ma aiga i Amerika Samoa nei, na fa’au’u mai le vasega fa’aiuaso a le Fa’asao Marist i le tausaga e 2017, ma sa ia avea fo’i le togisilia o lea vasega fa’aiuaso. Na ulufale sa’o lava Gabby i le Harvard University mo lana sikolasipi mo le 4 tausagama sa ia fa’amauina lona fa’ailoga i le tausaga e 2021, na savali o ia e talia lona lea fa’ailoga i le Laina a le au fa’ai’uaso i le tatou Kolisi Tuufa’atasi i Amerika Samoa nei.

O le tausaga lenei ua toe vala’aulia fa’apitoa ai e le Harvard University a latou fanau fa’ai’uaso uma lava ina ia savavali fa’apitoa i lenei tausaga, ona o le tausaga 2021 sa tapunia le Iunivesite lea ona o a’afiaga o le Covid-19.

O lona fa’ailoga ua mae’a nei o le BA ma e fa’aautu lana kosi lea i mataupu tau le va fealoa’i ma Tama’ita’i, Ituaiga o Tagata ma suesuega tau Ituaiga o Tagata. [Sociology and Women, Gender, & Sexuality Studies.]

I le taimi nei ua ia manatu o le a sueina e ia le GRE [Graduate Record Examination] ina ia mafai ona amatalia lana sailiga o lona fa’ailoga maualuga i lena kosi, ae le’i fa’amautu fo’i lona manatu poo fea le Iunivesite e sailia ai lona lea fa’ailoga.

Na auai matua o Gabby ma Joseph Victor lll i lea aso fa’ailogaina o a’oga a le fanau, ma sa avatua fa’atasi ai ma le uii o le aiga ina ia fa’atasia uma i latou e patipatia le taumafaiga ua au a le fanau matutua .

Ua fa’ailoa fo’i se tala mai le atali’i fa’aiuaso Joseph Victor lll, “E fa’afetaia lava nai o ma’ua aiga, Tauiliili ma Langkilde aemaise o le lautele o uo ma aiga ua fa’atasi mai, ina ia lagolagosua le ma’ua aso fa’ai’uaso i a’oga maualuluga. O le fa’afetai tele i le vasega o le Ekalesia, latou a’oga sa fatufatu mai ai le olaga a’oa’oina lelei, fa’afetai le fa’asoa mai o le atamai ma le aoaoga taua ua mafai ai ona oo mai i lenei taimi le taumafaiga, o lo ua agava’a lava.”

“Fa’afetai tele i le pa’ia o aiga sa mafuta i ai i Utah ma tausia ai i matou uma i soo se ma Haring Family, fa’afetai o la outou pule lea, e le mafai ona galo le agalelei..fa’afetai, fa’afetai tele lava!”

61 FA’AMANUIAINA I LE SE’I MO FA’ATUPEGA A LE HUD MO FALENOFO:

Ua fa’ailoa mai e to’a 61 sui o le atunuu ua mafai ona manumalo mai le sei na fa’atautaia ina ia mautu mai se faitauga o i latou o le a agava’a mo le fa’atupega a le HUD mo le fausia o falenofo o aiga, ae fa’atupe mai e le Matagaluega o Feterale mo Falenofo i a’ai tumutumu i tagata. O le se’i lea e fa’atautaia e le Faletupe o Atina’e a le tatou Malo, ina ia tutusa lelei agava’a mo tagata na talosaga.

Ua fa’ailoa mai e le Peresetene o le Faletupe o Atina’e a le Malo, Ruth Matagi, “O le faiga o le se’i lenei e ao lava ina manino lelei ma va’aia e tagata uma, o lea e talo fa’apitoa ai tagata uma na fa’aulu talosaga ina ia auai i le taimi e faia ai le Sei, ma ia latou silasila i ai ma va’aia le faiga e fa’atautaia i le se’i lenei mo le fa’aleleia atili o falenofo mo aiga o le atunuu.

O le tele o aofai o nogatupe e mafai ona faia a le tagata e to’atasi e i le va o le $38,000 mo le fale e tasi le potu moe, $45,000. mo le fale e 2 potu moe ae $60,000 mo le fale e 3 potu more.

O le taimi e mafai ona toe totogia mai ai le nogatupe lea e ta’i 30 tausaga ina ia gafatia e le mamalu o le atunuu o le a talia nogatupe ona faia. O le tupe fa’asili e moomia e le faletupe e 2.5% - 5% mo le tolusefulu tausaga.

O lo ua fa’alauiloa fo’i lenei se’i a le faletupe o Atina’e i luga o alaata ma tusitusiga i le Facebook molau silafia lava e tagata lautele o le atunuu, ma sa fa’alalauina fa’alauaitele e le tamaitai o Samantha Salanoa.

O sui na latou se’ia numera o sui fa’asalalau ia sa auai o le atunuu,to’atasi mai le KVZKTV, Samoa News, ma le SouthSeas Broadcasting Inc.

Ua fa’ailoa mai e Ms Salanoa, “Ua fa’atulaga le 80 o talosaga na faatalosaga mai se fesasoani tau tupe mo le fa’aleleia o latou falenofo, peita’i ua mafai nei ua na’o le to’a 61 o i latou ua agava’a atoatoa i lea fesoasoani tupe.”

“O le vaega lava ole talosaga o lo’o ua matauina e le o mafai ona fa’amautu mai i talosaga uma, o le tulaga lea o le fanua ina ia mautu mai se feagaiga tau lisi mo le fausaga o le falefou o mo’omia mei.

O le to’a 61 o i latou ua mae’a se’ia nei o latou suafa, ua mafai ona oo ane i le DBAS, ina ia amata fa’agaoioia a outou talosaga na fa’aulu mai.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all