Pago Pago - AMERIKA SAMOA
SILIA MA LE 2,00- TAGATA TALOSAGA MO LE ALAMANUIA OLE CAP
Mai le aso Faraile Me 27, 2022 na amata ai tufatufaga o Siaki Fa’ameaalofa a le Malo o Amerika Samoa CAP mo tagata faigaluega sa fa’aitiitia itula faigaluega, pe vaea poo le mata taofia o avanoa e faigaluega ai i le vaitau o le fa’asa mo le fa’amalosiga o tulafono o le Covid-19 i le teritori. Peita’i, ua fa’ailoa mai e tusa ma le 2,312 i latou ua maea fa’atutumu talosaga mo nei fo’i alamanuia.
O le tele o le siaki e fuafua i le $240 i le vaiaso e tasi na le faigaluega ai. Ona o le Kamupani I’a a le Star Kist Samoa e 3 vaiaso na taofia ai galuega mo tagata uma, o le ala lea e faigofie ai ona mua’i tapena ma fa’amautu le aotelega o tupe maua mo le taimi atoa na a’afia ai matou galuega i le fa’asa o le Covid-19.
“Mai le aotelega 2,312 o talosaga, e 952 o na talosaga o pepa na fa’atumu e tagata faigaluega a le Star Kist.” O se tala lea a le Sui Fa’atonusili o le Matagaluega o Tagata Faigaluega a le Malo, Max Tuitele. O le aofai o talosaga ua mae’a taliaina e 850, ma o le ulua’i 50 siaki lea ua mae’a sainia ma taua’aoina atu i le aufaigaluega a le Star Kist ia Me 27, 2022.
O le isi to’a 800 lea o totoe mai o talosaga ua mae’a taliaina lelei, o le a fa’asolosolo mai i ona vaega e 16. O le ulua’i 50 siaki totogi nei ua mae’a taua’aoina, o le aofai o le tupe na fa’aalu ai e le Malo e $31,000.
O isi siaki nei ua fa’asolo mai lava e sainia ma toe taga’i tasi i ai le fa’auluuluga o le matagaluega o tagata faigaluega a le Malo, ma sauni loa e taua’aoina atu.
I le vaevaega e 16 ona vaega ua fa’ailoa mai e ta’i $33,000. le aotelega o siaki ua mae’a saunia mo vaega ta’itasi nei e 16.
Ua fa’ailoa mai o talosaga uma lava mai le Kamupani a le Star Kist sa fa’aulu fa’atasi uma mai lava, aua e tutusa uma lava taimi sa taofia ai galuega ona o le fa’asa o le Covid-19.
O talosaga uma nei mo le CAP, e tatau ona fa’aulu i totonu ao le’i mae’a le masina o Me, 2022.
TUAGANE MA LE TUAFAFINE - FA’AU’U FA’ATASI MAI LE IUNIVESITE O HARVARD:
O alo e fa’asino ia Victor Langkilde ma le susuga I le Fa’amasino, Gwen Tauiliili Langkilde ua fa’au’u fa’atasi mai nei i la’ua i le vasega fa’ai’uaso o le Iunivesite o Harvard, se tasi o Iunivesite e ta’uta’ua ma maualuga lona taualoa i le Iunaite Setete o Amerika ma isi malo e tele o le lalolagi.
O Joseph Victor Langkilde lll ma Gabrielle Langkilde na savavali fa’atasi e talia o la’ua fa’ailoga maualuluga ua agava’a e fa’au’u ai i le vasega fa’ai’uaso a Harvard University ia Me 26, 2022.
O Joseph Victor lll o le ulumatua lea o le fanau na fa’auu mai le Fa’asao Marist i le tausaga 2013 ma sa ia avea fo’i le togisilia i le latou vasega. Na ulufale o ia i le Salt Lake Community College ma sa lauiloa fo’i lana ta’alo i le Baseball mo lea a’oga. Na fa’au’u mai o ia i lana a’oga lea ma togi maualuluga i le tausaga 2017.
Ona soso’o lea ma lona ulufale i le BYU Marriott School of Business ma toe fa’au’u mai ai fo’i ma togi maualuluga i mataupu tau Tupe ma Inivesi i le tausaga 2019. Na ulufale lea i le Iunivesite o Harvard ina ia sailia lona tusi fa’aloia lea ua fa’amanuiaina nei ma ua auai ai i le vasega fa’ai’uaso o lenei tausaga.
Ua fa’ailoa mai o le a amata ona galue o ia i le Ofisa o Loia a le Latham and Watkins i Washington DC i le mae’a ai o lona fa’au’uga lenei, Me 26, 2022.
Peita’i o le tamaitai o Gabrielle Langkilde poo Gabby lea e lauiloa ai i ana uo mamae ma aiga i Amerika Samoa nei, na fa’au’u mai le vasega fa’aiuaso a le Fa’asao Marist i le tausaga e 2017, ma sa ia avea fo’i le togisilia o lea vasega fa’aiuaso. Na ulufale sa’o lava Gabby i le Harvard University mo lana sikolasipi mo le 4 tausagama sa ia fa’amauina lona fa’ailoga i le tausaga e 2021, na savali o ia e talia lona lea fa’ailoga i le Laina a le au fa’ai’uaso i le tatou Kolisi Tuufa’atasi i Amerika Samoa nei.
O le tausaga lenei ua toe vala’aulia fa’apitoa ai e le Harvard University a latou fanau fa’ai’uaso uma lava ina ia savavali fa’apitoa i lenei tausaga, ona o le tausaga 2021 sa tapunia le Iunivesite lea ona o a’afiaga o le Covid-19.
O lona fa’ailoga ua mae’a nei o le BA ma e fa’aautu lana kosi lea i mataupu tau le va fealoa’i ma Tama’ita’i, Ituaiga o Tagata ma suesuega tau Ituaiga o Tagata. [Sociology and Women, Gender, & Sexuality Studies.]
I le taimi nei ua ia manatu o le a sueina e ia le GRE [Graduate Record Examination] ina ia mafai ona amatalia lana sailiga o lona fa’ailoga maualuga i lena kosi, ae le’i fa’amautu fo’i lona manatu poo fea le Iunivesite e sailia ai lona lea fa’ailoga.
Na auai matua o Gabby ma Joseph Victor lll i lea aso fa’ailogaina o a’oga a le fanau, ma sa avatua fa’atasi ai ma le uii o le aiga ina ia fa’atasia uma i latou e patipatia le taumafaiga ua au a le fanau matutua .
Ua fa’ailoa fo’i se tala mai le atali’i fa’aiuaso Joseph Victor lll, “E fa’afetaia lava nai o ma’ua aiga, Tauiliili ma Langkilde aemaise o le lautele o uo ma aiga ua fa’atasi mai, ina ia lagolagosua le ma’ua aso fa’ai’uaso i a’oga maualuluga. O le fa’afetai tele i le vasega o le Ekalesia, latou a’oga sa fatufatu mai ai le olaga a’oa’oina lelei, fa’afetai le fa’asoa mai o le atamai ma le aoaoga taua ua mafai ai ona oo mai i lenei taimi le taumafaiga, o lo ua agava’a lava.”
“Fa’afetai tele i le pa’ia o aiga sa mafuta i ai i Utah ma tausia ai i matou uma i soo se ma Haring Family, fa’afetai o la outou pule lea, e le mafai ona galo le agalelei..fa’afetai, fa’afetai tele lava!”
61 FA’AMANUIAINA I LE SE’I MO FA’ATUPEGA A LE HUD MO FALENOFO:
Ua fa’ailoa mai e to’a 61 sui o le atunuu ua mafai ona manumalo mai le sei na fa’atautaia ina ia mautu mai se faitauga o i latou o le a agava’a mo le fa’atupega a le HUD mo le fausia o falenofo o aiga, ae fa’atupe mai e le Matagaluega o Feterale mo Falenofo i a’ai tumutumu i tagata. O le se’i lea e fa’atautaia e le Faletupe o Atina’e a le tatou Malo, ina ia tutusa lelei agava’a mo tagata na talosaga.
Ua fa’ailoa mai e le Peresetene o le Faletupe o Atina’e a le Malo, Ruth Matagi, “O le faiga o le se’i lenei e ao lava ina manino lelei ma va’aia e tagata uma, o lea e talo fa’apitoa ai tagata uma na fa’aulu talosaga ina ia auai i le taimi e faia ai le Sei, ma ia latou silasila i ai ma va’aia le faiga e fa’atautaia i le se’i lenei mo le fa’aleleia atili o falenofo mo aiga o le atunuu.
O le tele o aofai o nogatupe e mafai ona faia a le tagata e to’atasi e i le va o le $38,000 mo le fale e tasi le potu moe, $45,000. mo le fale e 2 potu moe ae $60,000 mo le fale e 3 potu more.
O le taimi e mafai ona toe totogia mai ai le nogatupe lea e ta’i 30 tausaga ina ia gafatia e le mamalu o le atunuu o le a talia nogatupe ona faia. O le tupe fa’asili e moomia e le faletupe e 2.5% - 5% mo le tolusefulu tausaga.
O lo ua fa’alauiloa fo’i lenei se’i a le faletupe o Atina’e i luga o alaata ma tusitusiga i le Facebook molau silafia lava e tagata lautele o le atunuu, ma sa fa’alalauina fa’alauaitele e le tamaitai o Samantha Salanoa.
O sui na latou se’ia numera o sui fa’asalalau ia sa auai o le atunuu,to’atasi mai le KVZKTV, Samoa News, ma le SouthSeas Broadcasting Inc.
Ua fa’ailoa mai e Ms Salanoa, “Ua fa’atulaga le 80 o talosaga na faatalosaga mai se fesasoani tau tupe mo le fa’aleleia o latou falenofo, peita’i ua mafai nei ua na’o le to’a 61 o i latou ua agava’a atoatoa i lea fesoasoani tupe.”
“O le vaega lava ole talosaga o lo’o ua matauina e le o mafai ona fa’amautu mai i talosaga uma, o le tulaga lea o le fanua ina ia mautu mai se feagaiga tau lisi mo le fausaga o le falefou o mo’omia mei.
O le to’a 61 o i latou ua mae’a se’ia nei o latou suafa, ua mafai ona oo ane i le DBAS, ina ia amata fa’agaoioia a outou talosaga na fa’aulu mai.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus