Pago Pago - AMERIKA SAMOA
SAINIA MEDICAID AUAUNAGA 2 FALEMA’I HAWAII GASEGASE UA TALI MEDICAID
E 2 falema’i ua mae’a fa’amautuina e le Ofisa o le Medicaid a le tatou malo e mafai ai ona faia talavai a i latou ua agava’a i le Medicare i Honolulu. O talavai nei e le o ni gasegase ua auina atu fa’atopetope ae o talavai masani ina ia siakia le soifua maloloina i tai tolu masina, ta’i masina ma isi lava fa’afesili tau le soifua maloloina e fia fa’amautinoa.
O le vaiaso na te’a nei ua mae’a sainia ai e le Fa’atonu o le tatou Medicaid Sandra King Young le maliliega ma falema’i o le Kalihi Palama Health Center ma le Ekahi Health ma o lo ua ia fa’ailoa mai, “O lo’o taumafai lava le isi maliliega ma le lona tolu ai o falema’i, ina ia lava ma totoe le aotelega o sui e mafai ona faia mai talavai i Hawaii nei.”
“O se isi lea laasaga fou ua siitia i ai le tautuaina o nai o tatou tama ma tina matutua, ina ua mafai ona fa’amautu se feagaiga ma ei falema’i e tolu aua talavai masani a le mamalu lautele o matua e fia siakia o latou tino ma ni gasegase ua amata ona tau maua ai, a’o le’i tigaina. O le a amata lea faiga fou pe a oo ina amata lelei galuega a le tatou Malo lea ua fa’atuai lava ona o le lutia ai o le atunuu e le Covid-19,” o tala lea a King Young.
E le o suia lava isi aiaiga uma o le Polokalama mo talavai ma gasegase ave fa’afuase’ia i fafo, o lo’o tumau lava le maliliega ma falema’i i Niu SIla, peita’i ua fa’ailoa mai e le mafai ona mua’i fa’ailoa maia se totogi ae lei maea faia le suesuega ma le siakiga o le sui o fai talavai.
“O lo ua tumau pea lava la’asaga tamau e tolu o le polokalama pe afai e fia fa’aaogaina le auina atu o gasegase ua mae’a pasia ma fa’atulaga e foma’i inei mo togafitiga i fafo. Ole a aofia i le totogia e le Medicare o le pasese, nofo ai mo talavai e le silia ma le lua vaiaso ma le totogi o feoa’iga i ta’avale mo talavai. Ia matau lelei, e le o aofia ai mea’ai., o le a totogia lea e le sui lava o fai ana talavai.”
“O lo ua limiti fo’i le totogia o le nofoaga e nofo ai le sui e fai ana talavai e le falema’i o lo’o faia talavai, peita’i o se amataga lea e tatau ona faaleleia pe a tatou lelei fo’i ona usita’ia aiaiga o lenei maliliega mo talavai,” o se tala fa’aauau lea a King Young.
“O se isi mea lelei, pe afai o le a maua sou aiga i Honolulu e te nofo ai ma fai au talavai, e mafai ai ona fa’avave le taimi e faia ai latou talavai i fafo. Peita’i e ao ina mua’i fa’aulu lau talosaga mo au talavai i lau foma’i o va’aia i le LBJ Medical Center e tusa ma le 60 aso ao e le’i mana’o e te malaga ma faia ai lau talavai. E tatau fo’i ona tuuina mai le feso’ota’iga ma le foma’i ma le falema’i ma aso ua fa’atulaga mo lau siakiga. O le mea lea e ao ina mua’i tapena e so’o se tasi e fia faia siakiga masani a foma’i i fafo.”
25 MALILIU I A’AFIAGA O LE COVID-19 E O’O MAI IA APERILA 24
Ua fa’ailoa e le Falema’i o le LBJ, le maliu o se tama e 73 tausaga le matua, ona o aafiaga o le COVID-19, ma e lua ona tui puipuia ua mae’a faia. E tele isi ona gasegase sa faia ai ana talavai, ae tomuli ai ina fa’amaonia o lo’o a’afia i le Covid-19. O ia la lenei ua fa’amauina ai le atoaga o le 25 o e ua maliliu ma a’afiaga o le Covid-19.
O le faitauga o le atunuu ua fa’amauina ua mae’a maua i le Coronavirus talu mai Fepuari 21, 2022 ua tula’i mai i le 5,744 i latou, ae ua fa’amauina fo’i le aofai o i latou ua toe malolosi mai le Coronavirus ina ua mae’a le fa’anofoesea ma le fa’anofova’ava’aia o nisi e le DOH, ua atoa le 5,389 o i latou na. O lona uiga o le toega o e ua i ai pea le Verusi o le Covid-19 i le taimi nei i le atunuu, ua na’o le 355. O lo ua tumau pea le fai ifo o lea faitauga ma o se mea lelei lea i le galuega o lo’o fitaituga ai le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma le Komiti Fa’afoe o le Covid-19 i le atunuu.
Ma o le aso Sa, Aperila 24, sa faia ai suega mo le 104 o tagata ma ua maua ane e na’o le to’atolu lava ua fa’amaonia le maua i le covid-19.
Mai fa’amaumauga lava ua fa’ailoa mai ai ua atoa nei le 84.1% o le atunuu ua mae’a faia tui puipuia e lua o le Covid-19, ma o lo’o faaauau pea lava ona faia lea galuega e le DOH i nofoaga ua masani ona fa’atino ai mo le mamalu lautele e ao ina faia tui puipuia lea e aofia ai mai le 5 tausaga ma aga’i i luga le matutua.
TATALAGA A’OGA A LE MALO, ASO GAFUA, ME 2, 2022
Ua fa’ailoa e le Matagaluega o Aoga a le malo, i le fonotaga a le au fa’asalalau ma le au tusitala fuafuaga e toe tatala aoga a le malo i le aso Gafua, Me aso 2.
O lenei fuafuaga fa’ataoto, ua mae’a pasia mai e le Komiti Faafoe o le Covid-19 ma ua mae’a sainia e Kovana sili, Lemanu Peleti S. Mauga.
I lea fuafuaga fa’ataoto ua fa’ailoa mai ai, ECE uma e oo i le vasega 4 e fa’atautaia mai upega tafa’ilagi a latou a’oa’oga e pei ona i ai pea i le taimi nei. Vasega 5 e ’oo i le Vasega 7 o le a taitasi i le vaiaso a latou vasega e fa’atautaia i potu a’oga, ae o isi aso e 4 o le vaiaso o le a faia lea mai luga o upega tafailagi. Mo aoga e laititi lo latou faitau aofai i totonu o vasega ta’itasi, mai le vasega 5-sei’a oo i le vasega 8, o le a fa’atautaia latou a’oga i potu aoga i aso Gafua, aso Lulu ma aso Tofi.
Peitai mo a’oga e to’atele fanau a’oga e aofia ai i potu a’oga ta’itasi, o le a faia a’oga a le vasega 5 i aso Gafua, Vasega 6 i aso Lua, vasega 7 i aso Lulu, ae o vasega 8 o le a faia a latou aoga i aso Tofi ma Aso Faraile ta’itasi.
O aoga maualuluga, ua fa’atulaga ai le faia o vasega a le Vasega 9 i aso Gafua, Vasega 10 e faia vasega i le potu a’oga i aso Lua, ae o le vasega 11 e faia vasega i Aso Lulu o le vasega fa’aiuaso o le a faia latou vasega i le aso Tofi ma le aso Faraile. O isi aso uma o le vaiaso e fa’atautaia lava a’oga i luga o upega tafailagi, ia atoa ai le vaiaso o aoaoga a le fanau.
O lona uiga ua na’o vasega 8 e fa’au’u mai aoga tulaga muamua ma vasega 12 e fa’au’u mai a’oga maualuluga ua fa’atulaga e lua latou aso i potu a’oga, o aso Tofi ma aso Faraile.
Ua fa’atulaga fo’i ni pepa fa’atumu e fa’ailoa ai le sapaia ma le malilie fa’atasi o matua mo nei fanau uma ina ia aoaoina lona alo e pei ona fa’ailoa i luga i totonu o potu a’oga faatasi ai ma a’oga fa’aauau i laina o feso’ota’iga tau upega tafaiagi.
Ua aoaoina lelei faia’oga, i le tulaga e faia ai lesona a le fanau, e fa’amama lelei le potu a’oga ma fa’anonofo valavala fanau aoga i totonu o lana vasega. Ia fa’aaogaina pupuni fofoga i taimi uma ma o le isi lava mea taua, ua a’otauina i latou ia faia suega o le Covid-19 mo lana vasega i aso ta’itasi.
O le a tufatufaina mea taumafa a le fanau a’oga, ma ua fa’atulaga lea mo taumafa a le fanau aoga i aso ua o atu ai i potu aoga le fanau. I le taimi nei ua galulue nei fa’atasi le matagaluega o a’oga ma pulega o nuu ma afio’aga ta’itasi o le atunuu, ina ia mautu le fuafuaga e tufatufaina atu ai mea taumafa a le fanau i aiga, i le taimi o nonofo ai i latou i le fale ma faia a’oga i upega tafailagi.
O le fa’aauau ona o atu pasi aoga e la’u mai le fanau ma toe momoli i aiga. Ua fa’atulaga ma fa’atonuina ave pasi uma. ia ta’itasi fanau a’oga i le nofoa atoa o le pasi.
Ua tuuina le faitalia i a’oga tumaoti uma i le atunuu e fa’atautaia ai le latou lava fuafuaga fa’ataoto, ae ia le solituina so’o se vala o le Fa’asa o lo’o fa’amamaluina i le atunuu. Pau o lea o lo’o ua taua’aoina fo’i pepa fa’atumu mo matua uma o lo’o a’oaoina latou fanau i a’oga tumaoti.
AVEA MOEFA’AUO WILLIAM EMMSLEY PULE SILI O LE LBJ
I se pepa o fa’amatalaga i le aso Gafua, ua fa’ailoa ai e le Komiti Fa’afoe o le LBJ Medical Center le filifilia o Moefa’auo William Emmsley e avea ma Pule Sili o le falema’i.
E to’a 9 i latou na fa’aulu atu tusi talosaga mo le tofiga lea, e i ai nisi mea sa matauina e le Komiti Fa’afoe lea sa fa’atautaia le iloiloga o se sui ua sili ona agava’a mo le tofiga, ae peita’i, ua talia uma e agava’a o Moefa’auo. E lua tausaga o lenei nofoaiga mo Moefa’auo.
“Sa moomia lava se tasi e matua lagolagosua ina ia fa’afiafiaina tagata faigaluega ia faia o latou tiute, ia lelei lona tomai i galuega tau falema’i ma ia lava le iloa i poloketi tau atina’e o le nofoaga mo le malupuipuia o le soifua ma togafitiga o e uma o gasolo mai mo talavai ma ni vaifofo e toe malolosi ai ma fa’aumiumi le soifua. O na mea uma ua tamau e agava’a ua fa’amauina e Moefa’auo.”
“Sa tagai toto’a fo’i le Komiti i tulaga o ana tuatua ua mae’a faia mo le atunuu, ma lona silafia o ituaiga o gasegase ma togafitiga o mafai ona maua mai mo le lautele o le atunuu, ina ia tali o gatusa ma togafitiga ma isi uma tautua o lo’o maua e isi tagata o soifua i setete ma isi teritori o Amerika. Ua i ai fo’i ia te ia lea silafia,” o le fa’apupulaga atili lea o le galuega sa auiliilia e le Komiti mo le sailiga lea ua tamau nei lona fa’ai’uga.
Ona o Moefa’auo sa avea muamua ma totino o le Komiti Fa’afoe lenei.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus