Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

SAINIA MEDICAID AUAUNAGA 2 FALEMA’I HAWAII GASEGASE UA TALI MEDICAID

 

E 2 falema’i ua mae’a fa’amautuina e le Ofisa o le Medicaid a le tatou malo e mafai ai ona faia talavai a i latou ua agava’a i le Medicare i Honolulu. O talavai nei e le o ni gasegase ua auina atu fa’atopetope ae o talavai masani ina ia siakia le soifua maloloina i tai tolu masina, ta’i masina ma isi lava fa’afesili tau le soifua maloloina e fia fa’amautinoa.

 

O le vaiaso na te’a nei ua mae’a sainia ai e le Fa’atonu o le tatou Medicaid Sandra King Young le maliliega ma falema’i o le Kalihi Palama Health Center ma le Ekahi Health ma o lo ua ia fa’ailoa mai, “O lo’o taumafai lava le isi maliliega ma le lona tolu ai o falema’i, ina ia lava ma totoe le aotelega o sui e mafai ona faia mai talavai i Hawaii nei.”

 

“O se isi lea laasaga fou ua siitia i ai le tautuaina o nai o tatou tama ma tina matutua, ina ua mafai ona fa’amautu se feagaiga ma ei falema’i e tolu aua talavai masani a le mamalu lautele o matua e fia siakia o latou tino ma ni gasegase ua amata ona tau maua ai, a’o le’i tigaina. O le a amata lea faiga fou pe a oo ina amata lelei galuega a le tatou Malo lea ua fa’atuai lava ona o le lutia ai o le atunuu e le Covid-19,” o tala lea a King Young.

 

E le o suia lava isi aiaiga uma o le Polokalama mo talavai ma gasegase ave fa’afuase’ia i fafo, o lo’o tumau lava le maliliega ma falema’i i Niu SIla, peita’i ua fa’ailoa mai e le mafai ona mua’i fa’ailoa maia se totogi ae lei maea faia le suesuega ma le siakiga o le sui o fai talavai. 

 

“O lo ua tumau pea lava la’asaga tamau e tolu o le polokalama pe afai e fia fa’aaogaina le auina atu o gasegase ua mae’a pasia ma fa’atulaga e foma’i inei mo togafitiga i fafo. Ole a aofia i le totogia e le Medicare o le pasese, nofo ai mo talavai e le silia ma le lua vaiaso ma le totogi o feoa’iga i ta’avale mo talavai. Ia matau lelei, e le o aofia ai mea’ai., o le a totogia lea e le sui lava o fai ana talavai.”

 

“O lo ua limiti fo’i le totogia o le nofoaga e nofo ai le sui e fai ana talavai e le falema’i o lo’o faia talavai, peita’i o se amataga lea e tatau ona faaleleia pe a tatou lelei fo’i ona usita’ia aiaiga o lenei maliliega mo talavai,” o se tala fa’aauau lea a King Young.

 

“O se isi mea lelei, pe afai o le a maua sou aiga i Honolulu e te nofo ai ma fai au talavai, e mafai ai ona fa’avave le taimi e faia ai latou talavai i fafo. Peita’i e ao ina mua’i fa’aulu lau talosaga mo au talavai i lau foma’i o va’aia i le LBJ Medical Center e tusa ma le 60 aso ao e le’i mana’o e te malaga ma faia ai lau talavai. E tatau fo’i ona tuuina mai le feso’ota’iga ma le foma’i ma le falema’i ma aso ua fa’atulaga mo lau siakiga. O le mea lea e ao ina mua’i tapena e so’o se tasi e fia faia siakiga masani a foma’i i fafo.” 

 

25 MALILIU I A’AFIAGA O LE COVID-19 E O’O MAI IA APERILA 24

 

Ua fa’ailoa e le Falema’i o le LBJ, le maliu o se tama e 73 tausaga le matua, ona o aafiaga o le COVID-19, ma e lua ona tui puipuia ua mae’a faia. E tele isi ona gasegase sa faia ai ana talavai, ae tomuli ai ina fa’amaonia o lo’o a’afia i le Covid-19. O ia la lenei ua fa’amauina ai le atoaga o le 25 o e ua maliliu ma a’afiaga o le Covid-19.

 

O le faitauga o le atunuu ua fa’amauina ua mae’a maua i le Coronavirus talu mai Fepuari 21, 2022 ua tula’i mai i le 5,744 i latou, ae ua fa’amauina fo’i le aofai o i latou ua toe malolosi mai le Coronavirus ina ua mae’a le fa’anofoesea ma le fa’anofova’ava’aia o nisi e le DOH, ua atoa le 5,389 o i latou na. O lona uiga o le toega o e ua i ai pea le Verusi o le Covid-19 i le taimi nei i le atunuu, ua na’o le 355. O lo ua tumau pea le fai ifo o lea faitauga ma o se mea lelei lea i le galuega o lo’o fitaituga ai le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma le Komiti Fa’afoe o le Covid-19 i le atunuu.

 

Ma o le aso Sa, Aperila 24, sa faia ai suega mo le 104 o tagata ma ua maua ane e na’o le to’atolu lava ua fa’amaonia le maua i le covid-19.

 

Mai fa’amaumauga lava ua fa’ailoa mai ai ua atoa nei le 84.1% o le atunuu ua mae’a faia tui puipuia e lua o le Covid-19, ma o lo’o faaauau pea lava ona faia lea galuega e le DOH i nofoaga ua masani ona fa’atino ai mo le mamalu lautele e ao ina faia tui puipuia lea e aofia ai mai le 5 tausaga ma aga’i i luga le matutua.

 

TATALAGA A’OGA A LE MALO, ASO GAFUA, ME 2, 2022

 

Ua fa’ailoa e le Matagaluega o Aoga a le malo, i le fonotaga a le au fa’asalalau ma le au tusitala fuafuaga e toe tatala aoga a le malo i le aso Gafua, Me aso 2. 

 

O lenei fuafuaga fa’ataoto, ua mae’a pasia mai e le Komiti Faafoe o le Covid-19 ma ua mae’a sainia e Kovana sili, Lemanu Peleti S. Mauga.

 

I lea fuafuaga fa’ataoto ua fa’ailoa mai ai, ECE uma e oo i le vasega 4 e fa’atautaia mai upega tafa’ilagi a latou a’oa’oga e pei ona i ai pea i le taimi nei.  Vasega 5 e ’oo i le Vasega 7 o le a taitasi i le vaiaso a latou vasega e fa’atautaia i potu a’oga, ae o isi aso e 4 o le vaiaso o le a faia lea mai luga o upega tafailagi. Mo aoga e laititi lo latou faitau aofai i totonu o vasega ta’itasi, mai le vasega 5-sei’a oo i le vasega 8, o le a fa’atautaia latou a’oga i potu aoga i aso Gafua, aso Lulu ma aso Tofi.

 

Peitai mo a’oga e to’atele fanau a’oga e aofia ai i potu a’oga ta’itasi, o le a faia a’oga a le vasega 5 i aso Gafua, Vasega 6 i aso Lua, vasega 7 i aso Lulu, ae o vasega 8 o le a faia a latou aoga i aso Tofi ma Aso Faraile ta’itasi.

 

O aoga maualuluga, ua fa’atulaga ai le faia o vasega a le Vasega 9 i aso Gafua, Vasega 10 e faia vasega i le potu a’oga i aso Lua, ae o le vasega 11 e faia vasega i Aso Lulu o le vasega fa’aiuaso o le a faia latou vasega i le aso Tofi ma le aso Faraile. O isi aso uma o le vaiaso e fa’atautaia lava a’oga i luga o upega tafailagi, ia atoa ai le vaiaso o aoaoga a le fanau.

O lona uiga ua na’o vasega 8 e fa’au’u mai aoga tulaga muamua ma vasega 12 e fa’au’u mai a’oga maualuluga ua fa’atulaga e lua latou aso i potu a’oga, o aso Tofi ma aso Faraile.

 

Ua fa’atulaga fo’i ni pepa fa’atumu e fa’ailoa ai le sapaia ma le malilie fa’atasi o matua mo nei fanau uma ina ia aoaoina lona alo e pei ona fa’ailoa i luga i totonu o potu a’oga faatasi ai ma a’oga fa’aauau i laina o feso’ota’iga tau upega tafaiagi.

 

Ua aoaoina lelei faia’oga, i le tulaga e faia ai lesona a le fanau, e fa’amama lelei le potu a’oga ma fa’anonofo valavala fanau aoga i totonu o lana vasega. Ia fa’aaogaina pupuni fofoga i taimi uma ma o le isi lava mea taua, ua a’otauina i latou ia faia suega o le Covid-19 mo lana vasega i aso ta’itasi.

 

O le a tufatufaina mea taumafa a le fanau a’oga, ma ua fa’atulaga lea mo taumafa a le fanau aoga i aso ua o atu ai i potu aoga le fanau. I le taimi nei ua galulue nei fa’atasi le matagaluega o a’oga ma pulega o nuu ma afio’aga ta’itasi o le atunuu, ina ia mautu le fuafuaga e tufatufaina atu ai mea taumafa a le fanau i aiga, i le taimi o nonofo ai i latou i le fale ma faia a’oga i upega tafailagi.

 

O le fa’aauau ona o atu pasi aoga e la’u mai le fanau ma toe momoli i aiga. Ua fa’atulaga ma fa’atonuina ave pasi uma. ia ta’itasi fanau a’oga i le nofoa atoa o le pasi.

 

Ua tuuina le faitalia i a’oga tumaoti uma i le atunuu e fa’atautaia ai le latou lava fuafuaga fa’ataoto, ae ia le solituina so’o se vala o le Fa’asa o lo’o fa’amamaluina i le atunuu. Pau o lea o lo’o ua taua’aoina fo’i pepa fa’atumu mo matua uma o lo’o a’oaoina latou fanau i a’oga tumaoti.

 

AVEA MOEFA’AUO WILLIAM EMMSLEY PULE SILI O LE LBJ

 

I se pepa o fa’amatalaga i le aso Gafua, ua fa’ailoa ai e le Komiti Fa’afoe o le LBJ Medical Center le filifilia o Moefa’auo William Emmsley e avea ma Pule Sili o le falema’i.

 

E to’a 9 i latou na fa’aulu atu tusi talosaga mo le tofiga lea, e i ai nisi mea sa matauina e le Komiti Fa’afoe lea sa fa’atautaia le iloiloga o se sui ua sili ona agava’a mo le tofiga, ae peita’i, ua talia uma e agava’a o Moefa’auo. E lua tausaga o lenei nofoaiga mo Moefa’auo.

 

“Sa moomia lava se tasi e matua lagolagosua ina ia fa’afiafiaina tagata faigaluega ia faia o latou tiute, ia lelei lona tomai i galuega tau falema’i ma ia lava le iloa i poloketi tau atina’e o le nofoaga mo le malupuipuia o le soifua ma togafitiga o e uma o gasolo mai mo talavai ma ni vaifofo e toe malolosi ai ma fa’aumiumi le soifua. O na mea uma ua tamau e agava’a ua fa’amauina e Moefa’auo.”

 

“Sa tagai toto’a fo’i le Komiti i tulaga o ana tuatua ua mae’a faia mo le atunuu, ma lona silafia o ituaiga o gasegase ma togafitiga o mafai ona maua mai mo le lautele o le atunuu, ina ia tali o gatusa ma togafitiga ma isi uma tautua o lo’o maua e isi tagata o soifua i setete ma isi teritori o Amerika. Ua i ai fo’i ia te ia lea silafia,” o le fa’apupulaga atili lea o le galuega sa auiliilia e le Komiti mo le sailiga lea ua tamau nei lona fa’ai’uga.

 

Ona o Moefa’auo sa avea muamua ma totino o le Komiti Fa’afoe lenei.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all