Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

TALAUEGA: FAAMAISEGA TA’ITA’IFONO I AIGA 0 E UA MALILIU  COVID

 

O le saunoga a le afioga i le Lutena Kovana, Talauega Eleasalo Ale i le fonotaga i le aso Gafua ma le au fa’asalalau sa ia fa’amaise ai i le pa’ia maualuga o aiga ma pelega a i latou ua mae’a lisia, ua maliliu e afua ona o a’afiaga o le Covid-19 ua maua ai. Ua to’atolu fo’i e ua maliliu ua lisia ua afua ona o a’afiaga o le Covid-19 i Amerika Samoa e oo mai i le aso 27 o Mati. 

 

Ua fa’apea fo’i ona ia fa’atepa le atunuu i le maualuga ua sofa’ia ai nei e le Covid-19 le atunuu ma ua fa’ailoa mai lea i le si’itia maualuga o sui ua fa’amauina ua maua i le Covid-19 i aso ta’itasi. Ua ia fa’ailoa mai fo’i, “Le atunuu pele, o le a tatou matauina lea lava maualuga o faitauga o i latou ua a’afia i le vaiaso atoa lenei. Peita’i o le vaiaso lenei, o le a iloga ai, o le vaiaso sili lea ona maualuluga tatou sui a’afia, ae ua fa’apea fo’i ona to’atele i latou o le a toe mama mai le Coronavirus, i latou sa mua’i maua mai le amataga.”

 

E le’i galo i lana afioga le fa’amaisega fa’apitoa i le tina o Dorothy Tarasawa ma le Aiga o le tamaitai sa galue malosi a’o soifua, ina ia tausia lelei meaola fa’afagafao a le atunuu, Tanya Tarasawa, lea ua mou malie atu, ua mae’a fo’i ona lagomauina o ia i lona aiga i le aso Faraile ua te’a.

 

E ese mai lea sa ia fa’amalamalama atili le tulaga o mea’ai o lo’o tufatufaina mai mo le mamalu o e ua a’afia i le taimi nei i le atunuu, e fa’aauia mai lea e le matagaluega o A’oga a le Malo, ma o se fesoasoani e le totogia, ae ua faia e fa’auia mai lea pe afai ua mae’a lisia lou tuatusi sa’o ma ou fa’amaumauga uma i luga o le tatou TalofaPass lea e fa’aaogaina mo femalaga’iga mai fafo i Amerika Samoa ma e fo’i e malaga ese atu mai Amerika Samoa i Hawaii ma isi atunuu uma o le lalolagi.

 

Afai e le o maua se mea’ai mai lea fesoasoani, ia malie, o lona uiga e le o mautu ou fa’amaumauga ma le tuatusi o lou maota e fa’anofoesea ai. E manomia le nofoaga tonu o le aiga e avatu i ai lea fesoasoani a le malo.

 

Fa’ailoa fo’i e Talauega ua toe amatalia a’oga i le Manu’atele, ma sa amata lea ia Mati 23 ina ua mae’a fa’amautu mai e le DOH i Manu’atele atoa, e le o i ai se tasi o maua i le Covid-19 i le Manu’atele. O le a i ai fo’i le avanoa o le ASDOE mo le latou sui fa’atonu e saunoa ai e tusa o le fuafuaga fa’ataoto mo a’oga i Tutuila ma le tulaga ua i ai nei aoga i le Manu’atele.

 

Ina ua toe fa’atepa le ta’ita’ifono i se fanoga o fa’ailoa mai e se tasi o Senatoa mai le Manu’atele e toe fa’aauau ai aoga a le fanau e fa’aaoga ai so’otaga fa’atafa’ilagi, ae fa’ailoa atu e le Sui Kovana, “ua mae’a faailoa mai i le tele o setete ma teritori o le Malo tele, e matua le aoga i a tatou fanau le fa’aaogaina o ala feso’ota’i tau tafa’ilagi mo a’oa’oga a le fanau. E le o se ala e tatau ona fa’atumauina ai le aoaoga o fanau, ma e sili mamao ai le faia o lesona mo fanau i potu a’oga. Ia alofagia le fa’aiuga ua faia e le Matagaluega o a’oga, se’i vagana lava ua fa’ailoa mai o lo ua maua le Covid-19 i le Manu’atele, ona fa’ato’a toe faia lea o se fa’aiuga a le Komiti Fa’afoe o el Covid-19 e suia ai le fa’aiuga a le ASDOE e amata a’oga i potu a’oga a le fanau. O lo tatou fa’amoemoe mautu lea mo le lumana’i, ia a’oa’o lelei a tatou fanau.”

 

Na pa’ia e le Taitaifono le faiga o talosaga mai pisinisi e fia tatala ai pe afai o aofia lau pisinisi i le ituaiga o pisinisi e matua fa’aalu e tagata e to’tasi lona taimi atoa e tuatuaina ai e au auaunaga o lo’o avea o lau pisinisi. O le ala lea o le tapunia pea o nisi pisinisi ona e umi se taimi o fa’aalu e le tagata e to’atasi i lau ituaiga o tautua, ma e tele le avanoa e mafai ai ona maua le isi tagata i le fa’ama’i ona o lea tulaga.

 

“Afai e fia tatala lau pisinisi, e le na’o le emeli e fa’auia atu e mafai ai ona toe tatala, ae tatau ona fa’aulu atu le talosaga tusitusia, ma toe fa’ailoa atu lau fuafuaga fa’ataoto o le a fa’atino i le taimi e te tautuaina ai tagata e gasolo atu i lau pisinisi, fa’apea ma le saogalemu mautinoa fo’i o au tagata faigaluega. E ao ina aumai fa’atasi le talosaga ma lea fuafuaga fa’ataoto.”

 

Na saunoa fo’i le ta’ita’ifono e tusa o tulaga o si’i fa’asamoa mo maliu ma fa’alavelave. “Ua mae’a pasia mai e le aiaiga o si’i a aiga i fa’alavelave e le ASDOH, e na’o le to’asefulu tagata i totonu o le Maota, ae to’a 20 i latou i fafo e tapena ma fa’asolo atu fe’au masani o le si’i.”

 

I maliu ua mae’a fa’atulaga ia mae’a le 24 talu ona aumaia i tua le maliu mai le Maota Gasegase, ua mae’a lagomau fo’i le Maliu i lona aiga ma lona oliolisaga tumau.

 

O le toe fesili na tuuina mai e le tatou Nusipepa, pe ua a mai le fuafuaga fa’ataoto a le Kovana mo sui uma sa leai se siaki totogi na maua mole taimi atoa na fa’amamalu ai le fa’asa mo le Covid-19 i le atunuu, ona ua tapunia pisinisi sa faigaluega ai? Pe ua tau lata mai se aso mo lea alamanuia? O le tali na tuuina mai, “E le o toe mamao lava ae tuuina mai lea lea alamanuia, ua ese fo’i lona fa’atulagaga o lo’o ua taua’ao mai ai. Ua fa’avasega mai i ona ala e tolu: O le tagata ua leai lava se siaki na maua ona ua motusia le galuega ua tapunia faitoto’a i falefaigaluega ona o le fa’asa o le Covid-19. O le lona lua o i latou ua a’afia ua fa’aititia ai itula faigaluega mo lana siaki masani e ao ina maua, ma ua a’afia lava le saogalemu fa’alotoifale o le aiga ona ua le lava le fa’asoa. Ma le vaega tolu, ua fa’atulaga mai ai e le Kovana lana fa’asoa mo pisinisi ua tapunia pe sa tapunia le tautua ona o le fa’asa o le Covid-19. O nisi o nei kamupani ma tautua lautele o lo’o fa’aauau pea lava ona tapunia i le taimi nei.”

 

“E ese mai lea fa’asoa mo e ua a’afia, ua fa’atulaga ese fo’i e le afioga le Kovana Sili se fesoasoani mo tatou Tagata Faifa’ato’aga i le atunuu ma e o Tautai Fagota i le atunuu. O a latou tautua e tua lava i ai le Malo i taimi uiga o le soifiua, pe a aafia tele i tatou i mea e poloka ai le toe fa’ato’ai mai o va’a oloa mo fefa’ataua’iga. E ao ina tatou manatu i nei ala o le fagaina o le atunuu.” O se tali lea e tusa o le fesoasoani mai le Malo mo e ua sili ona a’afia ae le o galulue i so’o se vaega o le Malo, peita’i o taumafai mai tautua tuma’oti.

 

O le Lipoti mai le Falema’i Tele i Faga’alu lea na fa’apupula mai ai e Charmaine le aofai o i latou o taofia i le falemai Covid-19 ua i ai nei le to’a fitu. Peita’i i lipoti o lo’o tuuina atu ai le faitauga e 29. O le to’afitu lea o e lava ua fa’amaonia o le Covid-19 lea ua taofia tonu ai, ae o le isi 22 o i latou o isi fa’aletonu tau isi latou gasegase ae ua fa’aopoopo atu i ai ma le Covid-19. Ona o lo’o ua matauina e tele atu se a’afiaga o fa’aletonu o feagai ma lea gasegase mai isi ona ma’i tumau, lea e le o taofia ai ona o le Covid-19, ae o isi gasegase o maua ai.

 

TO’A 4 SUI TOFIA FOU - KOMITI FA’AFOE AMERIKA SAMOA VISITORS BUREAU:

 

Ua fa’auia atu e le afioga le Kovana Sili le isi to’a 4 o ana sui tofia mo le Komiti Fa’afoe o le Amerika Samoa Visitors Bureau, poo le Ofisa o Turisi a le tatou malo.

 

O sui ua mae’a filifilia toto’a e Kovana Lemanu Mauga ua aofia ai: Tauese Va’a Sunia, Sui failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa; Agnes Polu, Peresetene o le Polu Consultants; Poe Mageo, Pule Sili o le Airport Inn; Tuli Fruean,  Pule o le Hawaiian Airlines i le teritori. 

 

O Mageo and Fruean o sui ua toe tofia mo lea Komiti Fa’afoe ae o le tofa Tauese ma Polu o sui fou ua filifilia e Kovana Lemanu mo se nofoa’iga fou.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all