Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

FA’AOPOOPO TAGATA MAUA COVID-19 

 

O le aso Gafua Mati 07, 2022 na faia ai suega e 657 ma e to’a 49 ua fa’amaonia ua maua i le Covid-19. Pe afai e tuufa’atasia ma le faitauga sa i ai, ua maua le aotelega e 291 ua a’afia i le verusi Covid-19 i Tutuila.

 

Ua leai ma se tasi o le to’a 49 lenei ua taofia i le tatou falema’i faapitoa mo gasegase Covid-19, ua fa’anofoesea uma i latou i o latou aiga mo le 14 aso, ma faia mai ai lipoti o le fa’agasologa o le latou maua ai i le Covid-19.

 

Pe afai ua e silafia se tasi ua maua i le Covid-19, e mafai ona e fa’ailoa atu lou alofa e ala i le avatu i ai o sau fe’au fa’amalosi e ala i laina feso’ota’i o le Facebook, emeli ma isi, ae ua fa’amolemole atu, aua e te taumafai e te oo i ai. E mafai foi ona e faia se fa’atauga ma molitai i fafo ane o le faitoto’a o le latou fale, ma vala’au i ai i le telefoni e fa’ailoa i ai lou alofa ua molita’i atu i ala o feso’ota’iga ua talia i lenei vaitau.

 

Ua tula’i mai le 80.7% o le atunuu ua mae’a faia latou tui puipui o le Covid-19. 

 

LEAI SE FA’AIUGA MO GALUEGA A LE STAR KIST - I AI SUIGA O LE FA’ASA LANU MUMU

 

Ua fa’alauiloa i le aso Gafua e le Loia Sili, Falefatu Alailima Utu, “O lo’o fa’asaina lava ona faia ni fa’atasiga faitele i le atunuu, peta’i ua i ai nisi o mea ua faia ai se suiga, ina ia mautinoa ua mafai ona tufatufaina atu nisi o alamanuia mo le mamalu lautele o Amerika Samoa.”

 

“O le tufatufaga o pepa e talafua ai mea’ai a le fanau aoga, lea ua fa’atulaga mo le aso, faapea ma le tufatufaga o pepa mo mea’ai a le Food Stamps ua tatau fo’i ona faia mo le mamalu o lo’o agava’a ai.”

 

Peita’i e le’i faia se fa’aiuga a le Komiti Fa’afoe e tusa ai o le tatala o galuega i le StarKist Samoa.

 

“Pe afai e faia se fa’aiuga a le Komiti Faafoe e tusa o le tatala ai o galuega a le Star Kist, e matua fa’amamaluina lava le faia o tui puipuia uma o le aufaigaluega e fa’amalosia fo’i ma le Booster mo i latou e ao ina faia i le taimi nei tui na ma isi uma tulafono ua fa’amauina e tatau ona usita’ia mo le vava lalata o tagata faigaluega i soo se taimi i le galuega ma fafo.”

 

“E ese mai lea e ao ina faia suega i taimi uma e moomia ai, fa’aaoga fufulu lima ma isi uma aiaiga faapena ia mautinoa e le sasao fa’aafi le fa’ama’i aua e to’atele na’ua tagata i le nofoaga e tasi pe a talanoa loa i le tatou Kamupani lea. O le fa’aaoga o pupuni fofoga o le mea ua masani ai i latou uma mai lava i le amataga ma e fa’afetaia le aufaigaluega lenei aua e matauina lava le usiusita’ia e i latou o tulafono uma na.”

 

Ua mautinoa e fa’ailoa mai se fa’aiuga a le Komiti Fa’afoe i le talosaga lea a le Star Kist Samoa i le fa’aiuga o lenei vaiaso.

 

Ua toe fautuaina lava le atunuu, ia utagia mai le soona feoai ma tafafao i ta’avale i luga o le alatele. Ia o atu e faia tui puipuia ma faia fa’atauga, ae ia le umi le taimi o tuua aiga. Ua salalau i le ea le verusi ma ua maua lava soo se tasi pe a le faia le pupuni fofoga i taimi uma, ua oo lava i lotoifale o aiga, pe afai ua i ai se tasi ua fa’ataletale, faaaoga pupuni fofoga.

 

Ua fa’ailoa mai, e i ai se suiga i le umi e tatala ai pisinisi i se taimi foi o le vaiaso nei, faapea ai ma le taimi e tatala ai pamu kesi mo feoa’iga ia mautu le kesi o ta’avale. Ua i ai le fa’amoemoe o le a umi fo’i taimi e tatala ai feoa’iga i ta’avale la’u pasese.

 

I pisinisi uma e tatala mo fefa’ataua’iga ma tautua eseese, ua fautuaina ina ia tatala e faigaluega tagata e tatau lava ona moomia i le galuega, ae taofia uma le isi to’atele o le aufaigaluega i aiga.

 

FA’ALAUILOA LBJ AIAIGA TAGATA E LE’I FAIA TUI COVID-19

 

E oo mai i le afiafi o le aso Gafua na te’a nei, e le’i fa’ate’aga lava gasegase e to’afa ua mae’a taofia i le falema’i mo gasegase Covid-19 i le LBJ Medical Center i Fagaalu.

 

Peita’i, ua fa’ailoa mai e le susuga le foma’i Dr Akapusi Ledua, “O lo’o manuia lava i latou e to’afa, e le o iloga mai ai ni foliga tigaina e pei ona taofia ai, ina ne’i tupu mai. Ua faavasega lava taimi e tuuina atu ai le okesene e fa’aaoga mo i latou, ma e leai se tasi ua fa’aaogaina tumau ai le ventilator poo le masini okesene.”

 

Mai le to’afa lea ua taofia nei, e to’atasi lava le sui ua mae’a faia tui puipuia e lua o le Covid-19, ae o leisi toatolu e le’i faia ni tui puipuia.

 

“O le aiaiga ua i ai nei a le falema’i telei Faga’alu, pe afai o le a e maua mai i le Covid-19 ma taofia ai oe, afai e le’i muai faia ni ou tui puipuia o le Covid-19, e mua’i faia ou tui ona fa’ato’a e te’a ai lea i tua mai le falema’i,” o se faamatalaga lea a Dr. Ledua.

 

“Ua matua fautuaina lava le mamalu o le tatou atunuu, ina ia o ane e faaaoga le auaunaga o lo’o faia pea e foma’i ma tausima’i a le DOH, ia fai tou tui puipuia mai le Covid-19. Afai ae sau se tasi ua maua i le Covid-19 ae le’i faia se tui puipuia, e fa’amalosia le faia o lona tui puipuia muamua e tusa o le lua vaiaso talu ona fa’amaonia lona suega ua maua ai i le Covid-19. Afai la ua te’a i tua ae le’i faia le tui lea i le aso atofaina, e toe oo lava sui o le DOH i le fale o le gasegase lea ina ia faia ai lona tui muamua ma toe fa’asolo foi e faia le tui lona lua.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all