43 TAGATA ‘POSITIVE’ A LATOU SU’EGA KOVITI-19; AOFIA AI MA AUFAIGALUEGA A LE DOH
O le taofia ai o le pasese atoa e latalata i le 200 ua fa’anofoesea i le Tradewinds ona o le toe maua ane o nisi e to’alua ua fa’ato’a fa’amaonia lava ni a la’ua suega o le Covid-19, ae le’i maua muamua i la’ua i le fa’ama’i, pe na mua’i fa’amaonia fo’i ni a la’ua suega muamua o le Covid-19.
O le aotelega o sui e fa’apena, lea ua maua ai le aotelega e 43 sui ua taofia i le ACF ina ia tulitulimatagau pea pe alia’i mai ai so latou a’afia tele i le Covid-19 pe leai. O sui nei ua atoa le 43 peita’i e 35 le pasese, ae 8 sui o tagata faigaluega a le Matagaluega o le Soifua Maloloina lea e fa’atinoa tautua eseese mo le aumalaga.
O le toe nonofo ai i le fa’anofoesea, ina ia toe mafai ona faia tasi le isi suega Covid-19 pe mata ua mama uma i latou mai le fa’ama’i. Ua mae’a fa’ailoa mai fo’i i le mamalu o le pasese, “Pe afai ae toe maua ane se tasi o le a faamaonia o i ai pea le verusi ia te ia, o le a taofia loa sui nei i le nofoaga o loo fa’anofoesea ai i latou e tatalia ai o latou auga ma fa’aauau ai ona faia latou suega o le Covid-19. Ae o le lautele o le a mama mai pea latou suega mai le Covid-19, o le a tatala lea e o i tua i aiga.”
O le tala na mua’i faia mai a’o le’i faia suega mulimuli i le aso Tofi, “Afai e i ai nisi e fa’amaonia suega o i ai verusi o le a nonofo i latou i le fa’anofova’ava’aia i le falema’i ACF, ae o isi e le o i ai verusi, o le a malaga i aiga.”
Peita’i na fa’ailoa mai fo’i afai e ta le 12:00 ae leai se telefoni mai le DOH ia te oe i lou potu, o lona uiga o oe ua leai se verusi i lou tino, tapena lau ato ma saunia loa e alu i le aiga. Leai se isi toe fonotaga e faia, ae vala’au aiga e o mai e avatu i latou i aiga. O le pepa fa’atumu a le matagaluega e maua i lalo i le aufaigaluega galulue o le a latou tufatufaina maia.
Ta le lua, ta le fa ae toeititi ta le 6:00 i le afiafi ae fa’ato’a faia le fonotaga mulimuli ae fa’ailoa mai le tali, e nonofo mo le isi 4 aso.
SUIA O AIAIGA O LE FA’ASA E ALOA’IA AI SOSO’OGA O LE FA’ANOFOESEA I TAIMI UMI:
Ona o le toe soso’oga o le fa’anofoesea ai o nisi o le pasese o le malaga a le va’alele Hawaiian Air ia Ianuari 27, 2022, ua faamalosia ai e le Kovana ina ia toe faia se suiga i le poloa’iga fa’alaua’itele sa fa’atautaia mai ai lenei galuega a le matagaluega o le Soifua Maloloina ma le Komiti Fa’afoe o le Covid-19 i le atunuu.
I le taeao o le aso Faraile na te’a, sa matua oo atu ai Kovana Lemanu P. Mauga, le Komesina o Leoleo, Lefiti Aitulagi Pese ma le Failautusi o Mataupu Tau Samoa ina ia latou fa’ailoa atu le afuaga o le toe soso’o o le faanofoesea, fa’atasi ai ma le fa’ato’esega ona o le faia o lea tulaga, ae ua le usitaia ai lea vala o le poloa’iga fa’alaua’itele, e le silia ai ma le 15 aso o taofia pea nisi i le fa’anofoesea.
Na saunoa le afioga I le Kovana, “Ua leai lava se tasi ua sasi, ua ela lau faigamalo, o le ela lava fo’i lea o a’u le tagata sa tatau lava ona mua’i iloa patino le mea e ao ina mua’i faia. E fa’amaulalo atu ai i le mamalu o le atunuu, aemaise lava ia te outou le aumalaga ua fa’alevaleva ai nei i le fa’anofoesea, ona o se fa’ai’uga a le vasega o foma’i, e ao lava ina matua’i mautinoa ua mama lava le aumalaga mai se tasi fa’ato’a fa’amaonia sana suega ua maua ai verusi o le Covid-19.”
Ua fa’apea fo’i saunoaga na tulei i ai le afioga le Ma’oputasi faapea le Komesina o Leoleo a le matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Lautele.
O le suiga ua fa’aulu nei i le Poloa’iga Fa’alaua’itele o le Fa’asa ona o le Covid-19, ia le a’afia ai le atunuu ua toe suia ai le faanofoesea mai I le 15 I le 21 aso, e aunoa ma se faamaoniga mai I le Faamasinoga, pe a maua faaiuga o suega Koviti, o lo’o ‘positive’ pe sa vavalata foi ma se tasi o a’afia I le Koviti-19.
SAUNI LE MEAALOFA MO TONGA - FA’AUIA I LE VA’A I LENEI VAIASO:
O fuafuaga uma ina ia molita’i atu ai le Meaalofa tupe ma uta o fa’amomoli uma mo le Malo o Tonga ua fa’ailoa mai e le pule o le aufaigaluega a le Ofisa o le Kovana, Tuimavave Tauapa’i Laupola, “Ua vave lava tapenaga uma e fa’auia atu ai le foa’i mai le tatou Malo atoa uma mo Tonga. O le a fa’aaogaina le malaga mai o le va’a e fa’ao’o atu ai lea foa’i taua ma ua mae’a tuufa’atasi, ae o le tuai mai lava o le va’a, ua masii atu fo’i le tatou meaalofa.”
O le fa’amatalaga mai, o mea uma lava sa aoina e ese mai le seleni, ua fa’amaopoopoina lea e fa’apotopotoga o Uso uma mai Tonga i le atunuu, ina ia vave ona tuufaatasia oloa eseese sa taua’aoina e le mamalu o le atunuu, i Ekalesia, Kamupani, Le Malo i ona vaega eseese ma le mamalu lautele o le atunuu sa foa’i.
Ua uma fo’i ona faia le fa’aiuga o le a avea fa’atasi nei fa’amomoli uma ma le tinoitupe ua mae’a tuufa’atasia lona aotelega e $532,994.50.
O mea ua iloga mai na foa’ia e le mamalu lautele o le atunuu ua aofia ai mea’ai tuuapa, o oloa tau mea’ai e le teuina i fulisa malulu, o lavalava e anoanoa’i, o moega i ie afu, tagaaluga ma isi, o sapalai mo a’oga a le fanau, api penitala ma tusi, ua aofia ai fo’i ma ipu ma ulo ma isi uma oloa tau mea e gaosia ai mea’ai, ma oloa tau fasimoli ta’ele ma mea i faleta’ele aua le tausia o le soifua maloloina.
“Pe afai e aotelega mea uma ua mae’a taupena ua fa’ailoa mai e tolu pusa oloa tetele ua mae’a fa’atulaga mo le foa’i lenei a le Malo o Amerika Samoa ma ona tagatanuu uma na foa’i ma le alofa mo Tonga.” O se tala mai lea a Tuimavave Laupola.
Fa’ailoa mai e Rev. Tevita Paea o le sui o le Asosi Tagata Tonga i Amerika Samoa, “O le va’a oloa o le “Papuan Chief” lea e fa’atali mo lea uta mo Tonga ma e to’ai taunuu lea va’aoloa i le atunuu poo le ogatotonu lelei o Fepuari 2022 ma avatu ai loa le uta lenei mo Tonga fa’atasi ai ma le seleni mamala na taua’aoina. O le ala fo’i o le a fa’amomoli atu ai lenei seleni e matua malu puipuia lava. e tusa ai ma le fetalaiga a Tuimavave.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus