Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

FOAI REVAMMP FOUNDATION $5,000 I LE AMERICAN SAMOA COMMUNITY CANCER COALITION

 

O le aso Lua na te’a, sa faia ai le foa’i a le REVAMMP Foundation I le American Samoa Community Cancer Coalition (ASCCC) ia ia latou fa’asoa atu i nisi ua po’ia i le gasegase o le Kanesa, ma ua mana’omia le fesoasoani tau seleni, e totogia ai nisi o latou pili ma’i ma togafitiga.

 

O lo ua fa’ailoa mai e le sui na auai atu o le ASCCC i le potu o fa’asalalauga a le 93KHJ VO3 lea sa fa’ataunuu ai lea foa’i, “O lenei foa’i e matua talisapaia ma le agaga fa’afetai tele. E tele le mana’omia aua ua matua to’atele i latou ua fa’amauina i o latou faila ua maua i le kanesa. O lenei la foa’i, ua gafatia ai e le Cancer Coalition ona faia ana foa’i masani e ta’i $500 mo le sui ua po’ia i le Kanesa ma ua lagonaina le faigata ona totogia o latou pili ma’i, ma pasese fo’i e femalaga’i ai mo togafitiga.”

 

O sui o le REVAMMP Foundation sa laua fa’atautaia le sailiga tupe na faia e fa’afiafia ai Tina o le atunuu i le Gov. Rex Lee Auditorium mo le Aso o Tina, o Atoa ma Mokihana Ripley. O lena sailiga ua gafatia ai ona tuufa’atasia lenei tinoitupe mo le fa’amoemoe e tuuina atu i le ASCCC, e fesoasoani i e ua po’ia i le Kanesa ma ua mafatia i latou i le totogia o talavai, o pasese ae maise o togaiftiga.

 

Pe afai e te fia malamalama atili i le tapenaga o lau talosaga mo lea ituaiga o fesoasoani mai le ASCCC telefoni i le 684-699-0110.

 

TASI LE SIFI AUFAIGALUEGA STAR KIST SAMOA - NA’O LE SIFI AO

 

O le tulaga ua i ai le galuega a le Star Kist Samoa le tatou Kamupani I’a ua fa’ailoa mai ua toe tasi le sifi ua fa’atautaia ai, ma ua fa’atulaga lea e alu lava le lua vaiaso amata atu i le aso 24 o Me. Ua na o le sifi ao - amata i le itula e 6 i le taeao ua fa’atulagaina i le taimi nei. 

 

Ua iloga mai ua le lava pea tagata faigaluega mo sifi e lua, ae ua fa’aopoopo mai ma le tulaga ua le tele fo’i va’a i’a e uia le tatou nei kamupani ina ia sasa’a iinei a latou fagotaga.

 

Fa’ailoa e Michelle Faist, mai le StarKist Co., “Ua mae’a ona fa’ailoa fo’i i le afioga le Kovana lea tulaga, o lo’o ua taga’i toto’a i ai o ia, mo se taumafaiga ina ia mafai ona fesoasoani mai le malo mo se vaifofo o lea fo’i fa’afitauli.”

 

Ua fa’ailoa mai la e le pulega a le Star Kist, o le le atoatoa o le aufaigaluega mo le tapenaga o le uta fa’atulaga o le apa i’a e auina atu i fafo mo fefa’atauaiga, o lea ua fa’aititia ai fo’i oka mo le tele o kamupani eseese o latou pa’aga fa’alemaketi e fa’atau atu ai le I’a tu’u apa a i tatou.

 

I le amataga fo’i o le masina sa tapunia ai le Kamupani mo le vaiaso e tasi, ae se’i tatalia nisi va’a fagota e sapalaia mai le I’a ina ia lava mo sifi fa’amama i’a, peita’i o lea ua tatala galuega ae ua tasi le sifi e fa’aaoga. Ua fa’ailoa mai, o le a’afiga lava lea o le to’esea mai o le tele o tagata faigaluega, lea ua iu ina faapea ai le sioti o le aufaigaluega mo sifi e lua. Peita’i ua le fa’ailoa mai e le tamaitai Pule lua o le kampani, ua pa’u fo’i le tau o le i’a a i latou e fa’atau atu ai i va’a i’a. O le isi lea fa’auilavea i le aofai o va’a i’a e afea le tatou kamupani i’a e fa’atau mai i ai latou fagotaga.

 

USU ATU TAFUNA HIGH I FALEA’OGA UA TUSITUSIA MA FA’ALEAGAINA - ME 24

 

Ua i ai nisi poo se tasi fo’i ua matua ia faia le sauniga o le tusitusia o falea’oga o le A’oga Maualuga a Tafuna i se aso o le fa’aiuga o le vaiaso ua te’a nei. E ono lelei falea’oga ua me’a faia ai lenei galuega mataga, ma ua fa’anoanoa tele ai le tamaitai Pule Aoga o lea Laumua, le vasega o faia’oga ma lautele o fanau a’oga, ona o lea faiga leaga.

 

Peita’i, e le’i manatu le tamaitai pule a’oga ma le vasega o Matua o le PTA ma le aufaigaluega uma a lea Laumua e malo mai lea galuega leaga i o latou loto fa’amagalo ma galulue loa e toe valia falea’oga uma na fa’aleagaina, ma ua toe pei lava e le’i i ai se mea na tupu i nei faleaoga e 6 i le taimi nei.

 

Ua fa’ailoa e le tamaitai Pule A’oga Tutuila Togilau, “Ou te lagona lava sa faia lenei galuega le taupulea e nisi i le afiafi o le aso Faraile poo le vaveao fo’i o le aso Toona’i.”

 

O le taeao lava o le aso Gafua lea sa fa’ailoa atu ia te ia lenei mea ua tupu, ma o ia lea sa fa’atulaga e na te vave usu mai e tatala le falea’oga ae saunia le fanau ua atofa mo le suega o le ASVAB. Na vala’au atu o ia ma fai atu e ono lelei falea’oga ua fa’aleagaina, ma sa latou galulue loa e vala’au le matagaluega o galuega lautele a le malo mo se fesosaoani vave e punitia ai lenei va’aiga maasiasi.

 

Na fa’afeso’ota’ia fo’i le fa’atonu sili o a’oga, Talauega Samasoni Asaeli, fa’apea le pule o A’oga Maualuluga a le matagaluega o Aoga, ae maise Faipule o le Itumalo e tusa o lenei galuega leaga ua faia i nai falea’oga fou i le lotoa.

 

O le susuga le sui fa’atonu o a’oga Fa’afetai Teofilo lea sa ia vave gaoioi loa ma kiliva mai apa vali mo le fa’amoemoe o le galuega toe fa’aleleia o mea ua fa’aleagaina.

 

O le aso Sa na fa’amae’a lelei ai nei tapenaga uma ma ua matauina le toe fo’i ane le matagofie o nei falea’oga. O i latou na fa’amae’aina le galuega lea sa aofia fa’atasi ai nisi o matua, o faia’oga o le aufaigaluega meniteni a le PWD, le ali’i Faipule o Mark Atafua ae maise nai fanau a’oga sa auai e faauma lelei ona toe valia falea’oga nei i itu na fa’aleagaina.

 

“Fa’afetai atu lava i le sapaia mai e le vasega o matua ma le matagaluega o Galuega Lautele ona ua vave ona toe tanumia le mataga sa faia e nei sui i laleaoga o le Laumua o le Toa.” I le taimi nei ua leai se tasi o lo ua taofia pe maua e leoleo ni fa’amatalaga e masalomia ai mo tusitusia o faleaoga, e tele le sala ua mae’a fa’atulaga e le malo mo lea ituaiga o solitulafono, ua e fa’aleagaina meatotino a le malo.

 

Ua tima’ia le fanau a’oga, pe afai e fa’alogoina e i latou ni fafatala e mautinoa ai se tasi sa auai i le au fa’aleagaina o meatotino a Tafuna High, ia fa’ailoa atu ia i latou, o le a mautinoa lava e fa’asalaina lena sui.

 

O loo i ai mea pu’eata a le a’oga, peita’i ua faia tonu lava lea goioiga sese i vaega o le lotoa e le o sao atu i ai ave o le mea pu’eata. Ua faatagisia fo’i le mamalu lautele pe afai lava e te silafia ane se tasi sa mautinoa lava na auai i lenei galuega leaga, fa’amolemole ia logo mai lava le Ofisa o le Aoga i Tafuna, poo le ofisa o Leoleo o latalata ane ia te oe.

 

FA’ALETONU O FEAGAI AI MA LE NOFO VA’AVA’AIA I HONOLULU HAWAII

 

O le masina o Me le ulua’i masina na fa’apea e faia ai le lua malaga e faia mo i latou sa tofia i Amerika talu ona tapunia alavaa i le va o Amerika Samoa ma Hawaii i le masina o Mati i le 2020. 

 

O le isi malaga mo le masina o Me sa fa’atulaga ia Me 28 ae ua tuu atu i tua ia Iuni 1, 2021. 

 

Ua fa’ailoa mai fa’alaua’itele e le tala fa’amaumau ua fa’alauiloa mai e le Komiti Fa’afoe o le Covid-19, “E ui lava ina tele taimi fa’aalu e feutaga’i ai ma tagata ina ia nofo sauni mai mo le faigamalaga, toe fa’atonutonu foi taimi e tatau ona oo atu i ai ua oo mai i Hawaii mo le nofo va’ava’aia, ae ua to’atele lava i latou ua iloga mai, e pei ua foliga ua manatu ina ia fa’ato’a o mai i taimi e tatala ai femalaga’iga, pe ua filifili fo’i e toe nonofo pea ia i Amerika.”

 

O le mea lea ua mafua ai ona fa’aitiitia le to’atele sa fuafua e malaga mai i le malaga lona lua o Me, ma ua tele fo’i suafa ua toe ave’esea mai le lisi a le matagaluega o le Soifua Maloloina, aua ua filifili e toe nonofo pea ia. O le nofo va’ava’aia mo le va’a mo Iuni 01, 2021 ua amata ona nofoia le faletalimalo i Hawaii ia Me 17, 2021.

 

O i latou uma ua mae’a faia tui e lua e puipuia mai ai le Covid-19, e mafai ona fa’ato’a nofoia le nofoaga i le fa’aiuga o lenei vaiaso.O isi uma sa malaga mai i le malaga mulimuli nei mai Honolulu lea ua mafai ona tatala i tua i le aso Gafua na te’a nei. O i latou na sa nofoia le fale nofo puipuia i Fatuoaiga.

 

O nisi sa taumafai e malaga mai ua ofoina atu ia i latou e faia o latou tui muamua o le Covid-19 ina ua nofo va’ava’aia i le Tradewinds ia Me 18, 2021. O le ala lea sa fa’anonofo ai i latou nei e le’i faia tui puipuia ia ese mai i sui ua mae’a faia latou tui puipuia, sa i Fatuoaiga.

 

O lo ua manatu nei le Komiti Fa’afoe ina ia ausia ma mautu lelei le 90% o le vaega o tagata ua tatau ona tui puipuia, fa’ato’a mafai ona tatala mai a tatou femalaga’iga, aua e le o sefe lava le atunuu pe afai e i ai nisi e le’i faia lava tui puipuia.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all