Skip to main content

Tala I Vaifanua

FA’AILOA I FAIA’OGA & PULE A’OGA FA’AFITAULI A’AFIA AI FANAU A’OGA

 

"Ua le aoga ona tatou na'o na talanoa i nei fa'afitauli, ua tatau ona faia i ai se galuega ia mafai ona fa'afo'ia, aua o lo'o afaina ai olaga o fanau i totonu o aiga, i totonu fo'i o a'oga ma isi fa'alapotopotoga o lo'o fa'atasi i ai fanau,” o se saunoaga amata lea a le tama'ita'i Fa'atonusili o A'oga, Dr. Ruth Matagi-Tofiga, na ia tima'ia ai le aotelega o faia'oga, pulega o a'oga ma aufaigaluega uma i totonu o a'oga uma i le itu i sisifo o le atunuu, lea sa poto i le Lee Auditorium i le aso atoa ananafi.

 

O tautua eseese a le Malo o lo'o puipuia mai ai olaga o le fanau, sa o'o latou sui iloga ina ia faia folasaga e tusa o afaina uma nei o o'otia ma fa'ataumaoia ai soifua o le fanau, ma e ao ina lipotia pe a va'aia pe matauina e faia'oga ma pulega o a'oga, o lo'o afaina lilo se tamaititi a'oga.

 

Na tatala folasaga i le sao o le tama'ita'i o Ipu Avegalio Lefiti ma na matua maofa fo'i i le va'aiga na fa'atino ai e lea tina tima'i mo le lautele, le fa'ataumaoia o fanau ona o sauaga fa'aleituaiga, sauaga o lagona ma sauaga tau le tino.

 

Na fa'atutula'i e ia le fanau talavou ua mae'a la'eia teuga fa'asamoa moni o le toga, palefuiono, sei fulumoa, titi fulumoa ma ua lalelei lava i la'ua le tausala ma le manaia. Peita'i na amata ona to'ese ta'itasi mai e i latou o fa'atauma'oia fanau o latou teuga fa'aletino sa fa'amama'i ai o latou lagona fiafia, ma tapuia ai lo latou saogalemu i le li'o o latou aiga, ae maise fo'i i totonu o a'oga sa a'oa'oina ai.

 

"Afai ae toe galulue fa'atasi uma i tatou e tautuaina fanau i ala eseese ua tapena i ai le malo ma ekalesia ae maise o A'oga, e mafai ona toe fa'atulaga ta'itasi mai nei mea uma sa ia misia, ma toe folau lona Sa i lagima, ma toe faia ana filifiliga lelei, e tapena ai lona lumana'i manuia,” o le toe fa'atinoga lea sa toe va'aia ai lona matagofie ae ua a'oa'oina lelei fo'i, ina ia le faia e ia nei uiga mataga sa o'o ia te ia i lona taimi ua avea ai o ia ma tagata matua.

 

I lea folasaga sa le natia se mea i le silafia e ali'i ma tama'ita'i faia'oga, aua o i latou e amata fa'atumu ai le avanoa ua sola ese mai le fanau faataumaoia. "O oe le faia'oga ia avea oe ma latou uo e fia talatalanoa ma fa'asoa i ai lagona o le fanau, o oe lava o le matua lona lua i le olaga o fanauiti, ua tu'ua e i latou o latou lotoifale, ae o'o atu i lou potu a'oga e soso'o ai le latou olaga fa'aleaiga ma le fa'alea'oa'oga."

 

Ua fa'ailoa fo'i uiga o le sui ua mana'o ia fa'ao'o se leaga i le fanau. "E mana'o ina ia avea o ia o se tasi e fa'alagolago ma fa'amoemoe i ai le fanau e sulufa'i atu ia te ia e fesoasoani ane i ana fautuaga, ae maise o se tupe e fa'atau ai mea e fa'afiafia ai le fanau. O uiga ia ua masani ai i latou ina ia fai atu lava i le fanau ma latou faia e tusa o lona mana'o. E o'o lava ina faia e i latou nisi uiga e le talafeagai ona ua fa'alogo i ai le fanau i a latou tala ma ona manatu,” o se folasaga sa matua fa'afiafiaina le aofia fa'afofoga i ai, ma patipatia e i latou ina ua mae'a.

 

Na fa'ailoa fo'i e Lefiti le vala o le tulafono a Amerika Samoa e ao ina lagona ai e so'o se tasi, e tatau ona ia fa'ailoa pe lipotia atu se mea ua ia va'aia pe ua matauina, ina ia va'ai toto'a i ai le vasega o leoleo, ia mautinoa ua faia le galuega fesoasoani mo le fanau.

 

Na soso'o lea ma le vaega o Tautua mo le Fanau a le Matagaluega o Tautua ma Alagamanuia mo Tagata Lautele sa ta’ita’i e Celestine Faumuina-Nix ma lana vaega e fa'apupula atili le tulafono e tausia lelei ai fanau, atoa ai ma le aia tatau ua i ai i faia'oga ma so'o se tasi o le a'oga e lipotia atu ai i le latou Ofisa ni fanau ua fia va'ai toto'a i ai i latou ma fautuaina fo'i o latou aiga, ina ia suia ai le latou iloa o le tausiga lelei o fanau.

 

"I lenei tautua, matou te muamua lava fa'atalanoa le mataupu ua va'aia ma afaina o le lotoifale fa'aleaiga ina ia toe fa'aleleia ma saogalemu le ola o fanau ua iloga o afaina i so'o se ituaiga o sauaga e pei ona ta'ua i luga. Peita'i, afai lava e le suia, ona fa'ato'a ave'esea lea o lau fanau mo sina taimi e a'oa'o lelei ai i latou ma fa'atalatalanoa, talanoa fo'i i matua ma va'ai toto'a ai po'o le a tonu le afuaga o le fa'aletonu, ona fa'ato'a toe soso'o ai lea o le mafutaga pe ua i ai se suiga i itu na lua o le fa'afitauli,” o le fa'amatalaga lea a Faumuina-Nix.

 

Na fa'ailoa mai vala o tulafono o le tausiga lelei ma aia tatau foi a fanau, ua mae'a fa'amalosia mo totonu o aiga Samoa, ma ua i ai nei fa'afitauli i totonu o le atunu'u.

 

O le vasega o Leoleo sa latou folasaga o fuala'au fa'asaina ma vaila'au o'ona e aofia ai le aisa ma le marijuana, avao'ona ma le sikaleti, o nei mea uma ua tofu o'o ai ali'i leoleo i lotoa a'oga maualuluga i Leone, Samoana, Tafuna ma Fagaitua.

 

"Ua i totonu o lotoa a a'oga nei fa'afitauli, e le'i mae'a le tele o suesuega o isi lava mataupu, ae o ua mae'a faia fa'aiuga i nisi. Ua tatou le toe mafai ona fai ane, e le'i o'o mai, ua leva na o'o i ai i tatou, ma ua vaogata amioga a le fanau a'oga i a'oga maualuluga uma. Ia malosi le tatou puipuiga o fanau, ma ia alofagia, fai fa'atasi mai la tatou vaega, ia mafai ona tatou puipuia le toe a'afia atu o nisi fanau a'oga,” o se tala lea a Det. Vaofanua, Savelio Jr.

 

"O la tatou aia tatau, e lipotia ai so'o se mea ua tatou iloa o tupu, ona o uiga fa'aalia ma foliga va'aia atoa ai ma le va'aia e foliga fefe pe le fia fa'auo ma masani i nisi fanau a'oga, e iloga ai o afaina i latou, ua tatau loa ona matua e mataituina ia fanau a'oga, ma e fesoasoani i ai, avea oe ma se tasi e fesoasoani atu,” o se isi vaega o le saunoaga a le ta'ita'i leoleo suesue Pouu'amea Sipako.

 

SUIA FAIGAMALO TONGA - FA’ATONUINA PALOTA IA NOVEMA 16

 

Fa'alauiloa e le Matangi Tonga, le nusipepa i le malo o Tonga, ua mae'a soloia nei e le afioga le Tupu o Tonga, le faigamalo a le ali'i Palemia o tula'i i le faigamalo talu mai le 2014 Akilisi Pohiva.

 

O lona uiga o le faigamalo fa'atemokalasi a Pohiva, o le a fa'aauau pea ona fa'atautaia le malo o Tonga i le taimi nei, ae na'o se faigamalo e tausia le malo mo le taimi nei, ae ua fa'atonuina e le Tupu Tonga ia toe faia le palotaga e le silia ia Novema 16, 2017.

 

Mai lea faiga,ua vave ai ona faia le palotaga a lea malo, aua sa tatau ona tula'i pea lea faigamalo se'ia mae'a le fa tausaga lea e fa'atoa uma ia Novema 25, 2018, e tatau ai ona toe faia le isi palotaga.

 

O le fa'aiuga ua faia e le Tupu o Tonga, ua fa'ailoa ae e le Loia Sili Aminiasi Kefu, "Ua fa'ato'a fa'aaogaina ai lea o le malosi'aga o le Tupu Tonga e faia ai se fa'aiuga fa'apenei i se faigamalo ua ia silafia ua tele ni mea e sasi ese mai ai le fa'avae o le Malo."

 

"O lea fo'i malosi'aga a fa'aaogaina e le Tupu Tonga, e na te le tau fa'ailoa maia i le mamalu o le atunu'u se mafuaga ua ia faia ai lea fa'aiuga,” o se fa'apupulaga a le ali'i Loia sili.

 

O le malo o Tonga o lo'o nonofo ai le to'a 100,000 o tagata, ma e le to'atele fo'i nisi mai atunu'u i fafo ua alaalata'i tumau ai.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all