Pago Pago, AMERIKA SAMOA
VAIVAI SOOTAGA INITENETI FALELUANUU - MANA’OMIA FA’ALELEIA MO AOGA
Ua iloga mai e le o taitai ona mautu lelei le tautua a le ASTCA i le Faleluanuu i Ofu ma Olosega. Ua iloga e le o mafai ona feso’otai laina o telefoni fale, ua matele ina le o maua le feso’ota’iga, ae o laina uaea e ta’ia i aiga, e tatau lava ona mautinoa sootaga ia mautu lelei.
Ua faapea ai ma le sootaga o le Initenti i nei aiga uma ua totogia latou pili o le Initeneti. Ona o lo’o i ai sui e faigaluega tumau i lea itu o le Manu’atele e fa’aleleia lea sootaga, ua latou oo ane ma fa’aleleia le sootaga ma ua ola ai na’o ni sootaga ae le malosi lelei ina ia maua so’o se sootaga o fia sailia ai fa’amaumauga aoga mo a’oa’oga a le fanau ma le soifua fia iloa o le mamalu lautele.
O lona uiga, ua ola le sootaga ae le maua se sootaga ma si uepesite e aoga mo a’oa’oga a le fanau. O lo’o fa’ailoa mai e nisi o faia’oga, e le o maua mai isi potu aoga le sootaga initeneti, ona o lo ua fa’ailoa mai e vaivai ma ua le lava le malosi e oo i nisi potu aoga, o le vasega 8 ma le 7 i le lotoa o le Fuailagi po’o le “Home of the Navigators” o le aoga tulaga muamua i Olosega.
Ua fa’ailoa mai, e faiaoga o vasega nei, “Ua oo lava ina ou manatu e fa’atula’ia e a’u lava ia le sootaga fa’ainiteneti mo lou potu aoga, ae le o mafai lava ona vave fai ma fa’aaoga loa e la’u vasega ona e tatau ona maua mai le fa’asatagaga mai pulega a le Matagaluega o A’oga, fa’ato’a mafai ona ou totogia lea tautua mo la’u vasega.”
Ua fa’auia mai lana talosaga i le vaega a le ERATE, peta’i o le tali atu a le ta’ita’i, “O le faia’oga lelei, e lava le onosa’i ma fa’atalitali mai se’i o atu nisi mo le fa’aleleia o lea tautua.”
O le fesili ua faia pea e le Faleluanuu, “Poo afea e mae’a ai le vaitau o le Onosa’i?” Ua fa’ailoa mai e faiaoga o lea Laumua o le Fuailagi, “O le a matou fa’atalitalia pea se suiga lelei ma le vave, ina ia maua se auaunaga e tutusa ai le va’ai i aoga tumamao mai le taulaga ma aoga o lo’o aofia i le motu o Tutuila ma latalata i le Ofisa Autu o le Matagaluega o Aoga.”
O lea ua mae’a nei ona tofia mai le sui o le Ofisa o le Kovana e na te va’ava’aia le aufaigaluega uma a matagaluega eseese o le Malo o lo’o galulue ma fa’atino o latou tiute i totonu o Ofu ma Olosega. O lo ua tofia mai ai le tama faipisinisi ae o le faia’oga ma le Pule A’oga i le Matagaluega o A’oga, Saiauna’i Trevor Tuiolosega. Ua mae’a tofia fo’i ma le sui e fesoasoani mo le la’ua pulega, le faletua o Fetineia’i Molipe Howard Thompson. O i la’ua nei o le a fa’auia i ai le tele o ni tautua e fia fa’aleleia i le Faleluanuu, Ofu ma Olosega.
TOFIA PULE AUFAIGALUEGA & VA’AIGA GALUEGA & MEATOTINO A LE MALO I FALELUANUU
Ua fa’ailoa mai ua mae’a tofia e le afioga Kovana Lemanu P. Mauga le susuga Saiauna’i Trevor Tuiolosega o Asaga, Faleluanuu e avea ma sui e va’ava’aiamalu le aufaigaluega uma o matagaluega eseese o lo’o ua galulue i avanoa faigaluega a latou matagaluega ta’itasi a le Malo i Ofu ma Olosega, ma o lo’o fa’amautu o latou ofisa i le EOB i Ofu, ae maise fo’i o latou fale faigaluega ua mae’a fa’atuina i le Faleluanuu i Ofu poo Olosega.
E ese mai lea tofiga, ua i ai ma le sui e nofoia le la’ua Ofisa ina ia mautu fa’amaumauga a le la’ua ofisa o le pulega lea ia sologa lelei lipoti, ma ia fa’ailoa ai nisi o mea ua sasi ai le tagata faigaluega, po’o le pulega, i se fa’aiuga ua faia e tusa o le fa’amalosia o tulafono tau le tagata faigaluega ma lona taimi faigaluega, pe o alagatatau ma fa’amaoni e tusa ma tulafono e fa’atautaia ai galuega a le malo.
O le tina ua fa’afaigaluegaina mo lea itu o le la’ua galuega ina a fa’ataunuu lelei o Fetineia’i Molipe Howard Thompson.
Ua i ai nei i la’ua i Tutuila mo le fa’amautu atili o le la’ua tofiga ao le’i toe tuuva’a atu mo le Faleluanuu ina ia fa’atautaia o la’ua tiute aua le tautuaina lelei o tagata uma i totonu o le Faleluanuu. O le tofiga lenei sa fa’aauau mai mo le pulega ua te’a e le susuga Seufalemua Puletasi, ma ua se’e atu nei i lenei tofiga fou.
FA’AAUAU FA’AMALAMALAMA A’AFIAGA ULAULA TAPA’A & TULAFONO PASIA
O le “Toe aso nai Moamoa“ o le polokalama fa’asolo a le DOH Tobacco Diabetes Coalition, ua latou toe avatu ai le fe’au taua tele sa latou o atu ma i latou ina a tapena ai ia fa’asaoina mai le Ulaula tapa’a ma le Ma’i Suka.
Ua tula’i fo’i le tamaitai o Farrah Lesa, Faatonu o le Ofisa o le DOH Tobacco Diabetes Coaltion, ina fa’amatalatala auliili le tulafono ua mae’a pasia ma fa’amalosia e le Malo o Amerika Samoa, ina a malupuipuia le atunuu o e le o ulaula mai le a’afia i le asu o le sikaleti a le sui o tagofia le tapa’a.
Ua fa’atulaga fo’i le nofoaga o lo’o faataga ai ona ulaula, ma le mamao fo’i mai le vasega o tagata lautele e mafai ai ona ulaula ai sui o ulaula sikaleti.
O isi tulafono ua mae’a fa’alauiloa mai, o loo taofia ai le ulaula tapa’a a so’o se tasi lava, o totonu o pasi ma ta’avale la’u pasese, o le taimi o faia ai bingo mo le lautele, o fale tifaga, o totonu o le Falesa mo sauniga fai i le Atua, o mafutaga a autalavou i totonu o latou faletetele, o le taimi o loo faia ai sauniga eseese e fa’apotopoto fa’atasi ai nisi e to’atele, ae maise ai lava o falea’oga. ma potu aoga o lo’o aoaoina ai fanau talavou.
O le isi pitola’au o lo ua fautuaina atil, ia le tagofia e le tina ma’itaga o le sikaleti. Ia taumafai le faia’oga i potu a’oga, ia le ulaula le Faia’oga, aua o ia o lo’o faia ma va’aiga i le fanau, ma e avea o ia o se fa’ata’ita’i ma ta’iala i le fanau.
O Matua, ia taua ia te oe le va’aiga a lau fanau. Ia le avatu ia i latou se avanoa e mafai ai ona masani e ulaula ona o le va’aiga i totonu o le aiga, ua le fa’asaina e le matua lea tulaga mai o latou olaga talavou.
Afai e te ulaula tapa’a, e tele le avanoa e mafai ai ona fa’aauau atu lau ulaula i le tele o fuala’au fa’asaina ma vaila’au oona.
Ole a faifaitetele ai ma le le lava o le fa’asoa o le tamaoaiga tausi i totonu o aiga, ma e i’u lava ina avea ai ma sui ua solitulafono ona ua fiafia i fuala’au fa’asaina ma vala’au o’ona ua aofia ai le ‘aisa, kokei ma isi mea uma fa’apena.
FA’AFOI MENITENI O AOGA I LE MATAGALUEGA O AOGA
Ua fa’alauiloa e le afioga Kovana Lemanu P. Mauga, i fa’atonusili o matagaluega o Tagata Faigaluega, Matagaluega o Aoga, ma le Matagaluega o Galuega Lautele, ia toe fa’afoi le Vaega a le Meniteni o Aoga - lea sa i lalo o le Matagaluega o Galuega Lautele - i le Matagaluega o Aoga.
Ua fa’ailoa atu fo’i i nei fa’atonu uma, ina ia latou galulue fa’atasi mai ina ia sologa lelei ona fa’ataunuu atoa le toe fa’aleleia o meatotino uma a le atunuu ae maise lava i fale ua avea ma ofisa, po’o faleaoga o lo’o aoaoina ai le fanau talavou a le atunuu.
“O le fa’autagia mai o lenei fa’asalalauga fa’alauaitele, o le a avea lea ma ala e mafai ai ona galulue fa’atasi ina ia mafai ona fa’atino galuega toe fa’aleleia o faleaoga uma lava i le atunuu, ma e tatau ona faia ma le agaga galulue fa’atasi ma le vave ona fa’atino ma le fa’amaoni o tiute uma, ia gafatia e le malo ona fa’ao’o le tatuua mo tagata lautele i ala e talafeagai ai ma le lelei atoatoa,” o se fa’amatalaga lea a le Kovana i lana tusi.
Ua avatu le fa’amuamua i falea’oga ina ia fa’aleleia ia saogalemu le vasega o fanau talavou o aoaoina ma le vasega o faia’oga o lo’o fa’agasolo latou fa’atulagaga o a’oga ma mataupu aoaoina mo le fanau i se ala saogalemu ma le lagona malupuipuia lelei.
O le isi lea mea sa va’aia ma fa’alogoina o lo’o ua fa’ailoa mai e le susuga le Faia’oga William Thompson, “O lo ua ou fa’ailoa atu o lenei falea’oga na fa’atuina mai e tusa o le 1960-1970, ma e le’i i ai lava se isi falea’oga fou, ua na’o le fa’afonofono lava o galuega toe fa’aleleia, ae o lo ua toe toulu ese mai nei fo’i nei galuega, ae o lo’o tumau lava le mana’oma ona fausa se falea’oga fou mo le fanau aoga i Olosega Elementary.”
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus