Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

MAFUTA TUPULAGA TALAVOU - OFU MA OLOSEGA  EFKAS

 

I le auau na fefa’asoa’i ai talavou a le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerka Samoa atoa, “Ia Ola ia Keriso,” na matua Iloga fo’i ona fa’ataua e le Faleluanuu, Olosega ma Ofu Manu’a.

 

O le mafutaga na fefa’asoa’i ai autalavou i le Faleluanuu, sa fa’atautaia lea i le malumalu EFKAS i Olosega, ma sa iloga ona matagofie le fa’atinoga o latou polokalama fa’atino o Skids ma pesega fa’aleagaga, sa fa’aiu i ai le sauniga mamalu sa ta’ta’ia lea e le susuga le Faife’au Toeaina Rev. Elder Lamese Fa’afili o le EFKAS i Olosega.

 

O le sauniga sa tofu sao le autalavou i le faitauga o le Tusi Pa’ia ma le tatalo i ona vagga e tolu. Ua taitoalua sui sa tu’u i ai ne faiva, ma ua iloga ai fo’i o latou agave’a I tulaga o le tautala ma luma o tagata ina ia Ilona ai le agava’a i tofi fa’ata’ita’i ma fa’atonutonu le tupulaga talavou i so’o se fa’amoemoe e fa’atino fa’atasi e i latou.

 

O le faitauga o le Tusi Pa’ia sa tula’i ai le talavou mai Ofu, Lila Mauigoa. Peta’i o le fofoga sa siitia ai le fa’afetai e Jared Tai’i mai le Autalavou a Ofu EFKAS. O le tatalo fa’ato’ese sa fofogaina lea e Ssi Tinoisamoa Livi mai le Autalavou EFKAS i Olosega. O le itu o mana’oga e sitia i le Atua sa siitia e Apelu Papalii mai Olosega fo’i.

 

O sui na fa’alauiloa mai o lo’o ta’ita’ia le Autalavou i Olosega ua tula’i mai ai le tina o Fetineia’i Molipe Howard. O le autalavou a Ofu EFKAS ua ta’ta’ia lea e Apelu Fa’asoa Apelu. 

 

I le fa’atinoga o fa’aevagelia na iloga ai le taua ma le agaga faatasi o le fanau talavou i mea e mafai ona fa’atino e lo latou ola fa’atuatua ma fa’amalolosi ia fa’amaoni i le ola amio lelei.

 

O le lauga sa saunia lea e le tama fa’aleagaga o le Ekalesia i Ofu, Rev Ierome Solomona Tai’i. O le autu o le fe’au taua, “E le ‘asa le faiva ma le maumau.”

 

O le Tusi sa faitauina o le 1 Tupu 19:1-10, lea sa talanoa mai e tusa o le favila o le pelofeta mo Elia lea sa fa’alogoina e a ua fafau e Isapela se mailei ina ia saisaitia ai o a ma sa sola ese ai loa o ia.

 

Sa tele fa’afitauli sa matau atu e Elia o le a oo mai ia te ia ma ua mafua ai on ausolasola mama, ma ua va’aia o se maumau i ona faiva.

 

Peita’i sa toe faliu le Atua, na ia sefe mai lana mea faigaluega, ma ua fa’apea fo’i, aua sa mautu lona fa’atuatua, sa ia silafia lelei, e avea le Atua ma lona talipupuni i lona puapuaga. 

 

“Na i’u lava na fagaina e le Atua lana auauna, ua matua galala i le fia tausami ma le fia inu, lea sa toe mafaia ai maua le malosi e fa’aauau ai le savaliga ma ua alu lava ina a to’ai taunuu i le Mauga o Orepa,” o se tima’i lea a le failauga, Rev Solomona Taii.

 

MAEA TOFIA LAULAUATOFI A LE DOH TOBACCO DIABETES OFU / OLOSEGA

 

O le taeao o le aso Gafua, na usu ai totino ua mae’a vala’aulia e le sui tofia e avea ma taitaifono o le Koalisi o lenei vaitau, Mrs Talau’ula Tuiolosega ina ia usuia lana uluai fonotaga e tofia ai lana laulauafono ia amata galulue mo galuega lelei e taofia ai le ulaula tapa’a ma ia taumamafa i mea’i paleni ma fa’amalosia le fa’amalositino, ia fa’aalu le afu o le tino. 

 

Ua mae’a fa’aaogaina nei le vasega o Faife’au uma i nei afio’aga e lua, Ofu ma Olosega, ina a mafai ona oo le fe’au taua i le vasega o tupulaga.

 

O le laulauafono fou, Taitaifono o le DOH Tobacco Diabetes Coalition I Ofu ma Olosega ua fa’aauau ai le nofoaiga a le taitaifono o Mrs Talauula Tuiolosega. Sui Taitaifono o Rev. Elder Lamese  Fa’afili ma le Failautusi o Rev. Solomona Ierome Ta’i’i. O le Teutupe ua tula’i mai ai le tina o Palefuiono Ta’i’i.

 

O sui na auai mo le sailia o nei tofiga, ua tulai mai ai le susuga le Fafe’au Toeaina Lamese Fa’afil, o se tasi sa mua’i pasia e ia ma le faletua le aoga fa’afaife’au i Kanana Fou Seminare i le tausaga 1988.

 

Ona o atu lea e tali le vala’auina o i la’ua e galulue i le la’ua tofiga i Togo, Saleimoa i Samoa.

 

Peitai i le 5 tausaga o le galuega i Samoa ae a’afia loa le soifua i gasegase tumau o le Fatu, ma ua fa’aponaia ai le la’ua galuega. Peta’i o le taua tele, o le avea ma molimau e lei tagofia lava le sikaleti ma le tapa’a poo le avamalosi i lona soifua, Na toe fotuai mai sailiga i le tatou nei malo ina a mafai ona salia le afuaga o lona poia ai le ma’i fatu a’o talavou.

 

Ona o a’afiaga o lona galue ai i le StarKist Samoa mo le 20 tausaga a’o le’i saisi avanoa i le a’oga fa’afaife’au, ona sa galue i le pusa’aisa a le StarKist e tu’ua ma fa’amautu i ai le I’a e tapena ai le i’a tu’u apa mo le auina atu i fafo e fa’atau ai.

 

Na toe susu’e e i la’ua le vao i le fa’ato’aga i Leone mo le giga, ma tatalia ai lona avamoa e avea ma se Faife’au  Samoa Tausinuu ma Ekalesia. I le tausaga 2007 na mafai ai ona maua le vala’au e avea ai i la’ua ma le tina ma le fanau e galulue i Olosega Manu’a, o le Faife’au Samoa EFKAS.

 

Ua i ai gasegase ae ua gafataulimaina lava I talavai ma fuala’au atofaina ma e foam’s, ia fa’aauau ai faiva. I le taimi nei ua avea ma Faife’au Toeaina o le Faleluanuu.

 

Le susuga Trevor Tuiolosega, ua auai i le fonotaga ina a sootau’au tautua eseese a le Malo ma galuega fa’atutu a le Koalisi lenei ina ia mataituina le vasega o talavou uma lava o le Faleluanuu. O Tuiolosega sa amata ma lona soifua tautua o le Faiaoga ma e 41 tausaga o lana tautua i le Malo o Amerika Samoa fa’atasi ai ma le malo tele e ala i lana tautua i le Vaega Au.

 

O lana tautua i le matagaluega o Aoga sa avea ai o ia ma Sui Pule Aoga ma aga’i atu na pule A’oga. O le ala fo’i lea na mafuta ai ma le tina faia’oga o Talau’ula Masoe Tuiolosega, o na vaitau sa avea ai ma Pule A’oga i Fagasa Elementary, ae faia’oga ai lenei tamaitai faiaoga, mai le motu tele  Salafai.

 

O ia lea sa avea ma sui pule aoga i Faga’itua High ae tomuli ai ona avea ma faufautua i le Fa’atonu o le Matagaluega o Aoga, ao avea le Lui Tuitele ma fa’atonu o a’oga.

 

I le toe tausaga o le tautua lea i le Ofisa ulu o le Matagaluega o Aoga, ae vala’auina loa o a e avea ma fitafita e vala’auina e tautua mai tafa o taua i Iraq, ma sa tu’ua ai lana lea galuega e avea ai ma fitafita faufaufutua mo fuafuaga o osofa’iga i le vaega au uma i Iraq.

 

Ona ua oo i le 60 tausaga ae toe tautua o ia i lea tofiga, sa na’o na toe soso’o ai fa’akonekarate lana lea tautua mo le 6 masina, ma ua na’o le 12 masina ai le umi o lana tautua.

 

O lana tautalaga sa a fa’apea ai, “O le tautua lava ia i so’o se mea ae maise i le feagai ai ma le autalavou, e ao ina mataituina lava le fa’amaoni ina a fa’ataunuu, fa’autauta le tau’avea o tiute ma ia amiotonu i lau auaunaga.”

 

“O le usiusita’i i le ta’ta’iga e ao lava na malosi lelei lou naunautai ia mulimulita’i i ta’iala fa’ataoto e fa’atautaia ai le galuega. Ia i ai agava’a e mautu ai le sui o avea mă ta'ita'i i so’o se galuega e fia fa’ataunuu ma o le a aluga lelei ai fuafuaga fa’ataoto e fa’ataunuu.”

 

O se fa’asoa mai lea a le susuga Tuiolosega i le mafutaga muamua a le Koalisi o Ofu ma Olosega.

 

O le galuega o le a manaomia ona fa’ataunuu galuega lelei uma ua fuafua lelei e le Koalisi, mă o le a tutu fa’atasi ai uma sui totino ua fa’atulaga, e aofia ai le Laulauatofi fou ua tofia, le vasega  o latou pa’aga i le Koalisi, ma sui ua mae’a atofa i ai Tusi Pasi a le Koalisi  i lana aoaoga sa muai faia i le Faleluanuu i le tausaga e 2018.

 

O le auau o galuega fa’atino uma a le Koalisi lenei Vaitau, ia faataunuu galuega lelei uma e taofia ai le fanau mai le tagofia o le sikaleti ma vaila’au oona i o latou olaga talavou.

 

O le fautuaga lelei lava mo sui totino uma, “ia mata’u i le Atua ma talitonu e te mafaia mea uma lava i le fa’amalosi mai o Keriso ia te oe.” O se fautua mai lea o le tama o Tuiolosega ia mau taitaia lelei le galulue fa’atasi o a latou taumafaiga uma.

 

O le sui o le Matagaluega o Alamanuia Lautele o lo’o nofoia fo’i le Koalisi o le faletua o Olaipaolo Eseta Malaepule - Papali’i o le afio’aga lava o Olosega.

 

O ia lenei sa soifua mai lava i le teritoriul o Amerika Samoa ma aoaoina ai, ae o lo’o fa’asuafaina o a i le igoa a le alga o si ona tina ma Aua. O lo ua tofia nei e fa’ataunuu e ia tautua lautele mo le mamalu o le Faleluanuu i  lenei vaitau, ma ua fa’alagolago i ai le vasera o tautua uma a le DHSS i lea itu o le atunuu.

 

O le sui ua avea nei ma Failautusi o le Faife’au EFKAS i Ofu, Rev Ierome Solomona Tai’i. lea ua fa’ato’a lua vaiaso talu ona avea i la’ua ma fa’afeagaiga i le afio’aga o Ofu.

 

Sa galue lenei faife’au mo le 15 tausaga i le au toso laina a le ASPA, a’o le’i ulufale i le aoga fa’afaife’au i le Kanana Fou Seminare ma avea ai ma Faife’au fa’anofonuu.

 

Ua nofoia nei le laulauatofi fou ina a latou  aumaia se auivi fa’ataoto e mafai ai ona fa’asolo a latou galuega fa’atino mo le tausaga atoa. Ae le avea a le luau, ia atoa le fiafiaga o le talavou i lou soifua e le tagofia ai e i latoui fuala’au fa’asaina ae maise le ulanla tapa’a.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all