Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

ASIA DOH TOBACCO/DIABETES COALITION – AOGA TULAGA MUAMUA OLOSEGA & OFU:

O le aso Faraile na te’a na asia ai e le aumalaga a le DOH Tobacco Diabetes Coalition mai le Ofisa Ulu i Faga’alu le aoga tulaga muamua i Olosega ma ua latou faia ai ni foai taua mo le fanau aoga uma e afua mai le ECE se’ia oo i le vasega 8.

O le latou asiga, sa oo atu ma se fe’au fa’amalosi i le fanau, ina ia latou silafia, e le o se mea lelei le ulaula tapa’a. 

“E le o se mea lelei le ulaula tapa’a poo le sikareti, ua fa’atulafonoina e le mafai ona ulaula tapa’a o tatou faiaoga i totonu o le potu a’oga, poo totonu o le lotoa. Afai la o fai e se tasi faiaoga  lea tulaga, e le tatau ma tulafono ua maea pasia ma ua fa’amalosi.”

“O le tagofia o le sikaleti ua avea ma mea e fa’ateleina ai le tele o gasegase e maua ai le tagata soifua ma ua maliliu lava nisi ona ua le tu’ua lava le ulaula tapa’a. O le sui ulaula tapa’a, ua aafia ulaula tapa’a ua a’afia lona soifua maloloina ona o le asu ma isi vaila’au o’ona o aofia i le asu o lana sikaleti, fa’atasi ai ma isi tagata uma o lo ua latou manavaina lea asu o ana sikaleti. O le ala lea ua faasaina ai le ulaula tapa’a i nofoaga faitele uma lava i le tulafono ua fa’amamaluina  i Amerika Samoa atoa.”

“E tele ituaiga ma’i ua maua ai le lautele o tagata pe afai e fa’aauau pea ona ulaula, o le ma’i Kanesa, o le Ma’i Suka, o le Toto Maualuga, o le Kanesa o le fa’a’i, o le fatafata vaivai ma ma’i uma lava o le mama, aua o lea le totoga sili ona vaivai ae muamua lava ona a’afia vave i le ulaula.”

O nisi na o fa’asoa a sui mamalu o lea Koalisi sa latou taua’aoina atu latou meaalofa o penitala, vase ma pusavali ina ia fa’aaogaina e le fanau a’oga. O nisi o fanau a’oga e le’i auai, ua fa’aagaaga foi nisi o nei mea e aoga mo le fanau e taofia e le pule a’oga se’ia o atu i latou i le a’oga. E aofia ia i latou na o le fanau a’oga i le ECE lea e le’o faia se latou vasega i aso Faraile.

O le aotelega o le a’oga e 56 ma ua matua mata’ina lava le tinou ma le mata’alia o fanau a’oga i lea fo’i aoga tulaga muamua  le Manu’atele.

O lea asiga sa pasia mai e le fa’atonusili o le Matagaluega o le Soifua Maloloina, Motusa Tuileama Nua, ma ua fa’atulaga fo’i e le tamaitai sui fa’atonu a’o le fa’atonu o Polokalama fa’atino a le DOH Tobacco Diabetes Coalition, Farah Malaepule Utu ina ia fa’ataunuu e sui e to’atolu o le Koalisi Ulu i le latou malaga aloaia lenei e molimauina galuega fa’atino a le latou Koalisi i Olosega ma Ofu, lea sa tatau ona fa’ataunuu i le tausaga 2020, ae sa tolopoina fa’alua, ona o le taofiga ma le fa’asa o le fa’ama’i pipisi o le Covid-19.

O le fa’afetai sa fa’aleo e le tamaitai pule a’oga ma le vasega o faia’oga ae maise fanau a’oga sa asia o latou potu a’oga ta’itasi ma fa’aoo atu lea foa’i taua  le fanau.

“Ua manatu lava ina a taua’aoina atu le foa’i tuusa’o i fanau a’oga, aua o le fe’au fo’i o afifi atu ai e mo le fanau atoa lava i le a’oga, ina ia le tagofia e i latou se sikaleti poo le tapa’a e fa’aleagaina ai latou soifua ma’ale’ale ma le talavou.” O se tala lea a le tamaitai fa’atonu o le Ofisa o le Tobacco/Diabetes Coalitiona i Fagaalu, Farrah Lesa. 

O mea ua taua’aoina, o mea ua manatu lava le aumalaga e aoga mo aoaoga a le fanau i aso fai soo, ua nao ni mea ua mafai ona  taulmaina i lenei malaga mai, ae o le isi malaga ua foufou mai,   ua mana’omia ai  e le fanau a’oga se fesoasoani  i ni a latou vailaau fa’amama lima e fafao i a latou ato a’oga, ma fa’aaoga i taimi e moomia ai.

O le a fa’aauau fonotaga ma le semina o ituaiga o mea taumafa paleni e gafataulima e le tagata soifua ona fa’aauau lona soifua ma le fa’aletonu po o auga o le Ma’i Suka, Kanesa o so’o se ituaiga, le Toto Maualuga ma le so’ona mamafa o le tino. 

O le a i ai aoaoga ma tima’iga o le Covid-19 e fa’atautaia e le faletua ia Farrah Lesa mo i latou uma o e o le a auai mai i le fonotaga, i le tolu aso o le vaiaso lenei a’o le’i  toe tu’uva’a ese atu le aumalaga e toatolu a le Koalisi sa malaga atu i Olosega ma Ofu mo nei fonotaga taua.

KILIA UMA LE TOA 159 SUI NOFOVAAAVAAIA E MALAGA MAI NEI

Maua mai se tala fiafia tele mai Hawaii i le nofoaga sa nofo va’ava’aia ai le 159 o i latou mo le ulua’i malaga toe foi mai i aiga ma fanua, ua manuia uma i latou ma ua mae’a faia o latou tui mulimuli e mata’i ai pe o agava’a e malaga mai, ua pasia uma e latou lea tulaga.

“O se lagona uiga ese ua oo mai, o le fiafia ua fa’agae’etia ai loto, ua fetagisi i loimata o le fiafia, mo se taim umi ua leva ona tulitulimatagau mai lenei avanoa, fa’afetaia ai le Atua talimana’o, fa’amanuina lava lona suafa pa’ia.”

O le fa’afetai muamua lea ua fofogaina mai e nisi ua latou feso’ota’i mai e fa’ailoa mai lea tala fiafia.

“E ui ina umi lenei taumafaiga ia toe taliu atu i aiga pele, ae sa i ai lava le Atua ia te i matou uma. E leai se na ilu pe talu, o le a mafai ona mautu lenei fa’amoemoe. Sa i ai le onosa’i ma le fa’apalepale mai o le Atua, ua i’u manuia ma o le a oo atu i fanua. E ui ina ua toesea nisi o i matou sa taumafai fa’atasi, ae o le saogalemu a’ia’i o le atunuu, e sili fo’i ona taua.” O se talatala mai lea a le tamaitai o Eileen Tyrell, o le ta’ita’I o le  faalapotopotoga a le Tagata Tutu Faatasi Alliance a Amerika Samoa.

O le lona lua o le latou fa’afetai, ua fa’ailoa mai lea i le afioga le Kovana Sili Lemanu P. Mauga ma le sui Kovana Talauega E. Ale, ona o le la’ua agaga i lo latou fa’atagi mai mo lenei avanoa e tapena ai le malaga toe fo’imai i fanua.

“Fa’afetai tele lava i la oulua taupulega mo le ta’ita’iga o le tatou Faigamalo, na ua oulua faatulaga lenei taumafaiga ona ua lua fa’alogoina le oi ma le lagona ootia o le anoanoa’i o i matou o lo’o tagimaiala, ua loa ona opea  fafo nei. Fa’amalo le tapena, fa’amalo le vaai toto’a i le ala e fa’atulaga a le tapenaga o lenei faigamalaga. O lea ua tali le Atua, ia tumau lava le soifua laulelei o le atunuu, ona o lo outou aloloafa ma e fa’afoi atu i matou uma i fanua ma aiga.”

“Ua avea a’u ma sui o le matou au nofova’ava’aia ua a’e malo ma lenei sailiga, e fa’auia atu ai se fa’afetai tele i lo oulua manatu mai, ma le tapua’iga mau fo’i a le atunuu ma aiga ina ia sao atu lenei fa’amoemoe. Fa’afetai le tapua’I fa’afetai le alolofa ia i latou uma na tofusao i lenei fa’amoemoe lelei.”

“I le matou nonofo fa’atasi ai nei ua matou iloa a’ia’ ai gaoioiga uma, le puipuiga e ao ina mautu ma a fa’ata’itaia atu i nisi na ia le pesia i lenei fa’ama’i. Ua aoga fo’i ia te’i matou lenei lesona tele sa nonofo va’ava’aia ai, ma tima’ia ai i ala e ono pesia ai, ala e puipuimalu ai mai le Coronavirus.” O se isi lea talatala mai a Tyrell.

Mo le aumalaga mai, na toetoe lava mae’a le taimi e nonofo va’ava’aia ai le to’a 161 o latou, ae toe silasila toto’a le isi to’alua o i latou, e tatau ona toe nonofo mo a la’ua talavai, nai lo le o mai  fanau ma aiga, ae toe mana’omia ona toe fia maua se si avanoa e toe malaga ai i fafo mo siakiga. O le ala lea o le totoe mai na’o le 159 o le aumalaga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all