Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

FA’AFETAI FOA’I MO USO I FITI – FA’AAUAU PEA LE SAILIGA FESOASOANI:

 

Ua fa’ailoa mai ma le agaga fa’afetai tele lava ele Sosaiete a Uso mai Fiti ona ua mafai ona latou tuufa’atasia le aotelega o le seleni e $15,000 ina ua mae’a le latou talotaloga fa’atauanau sa faia lea i lumafale o le McDonalds i Tafuna ma fa’asolo mai I lumafale o le ASPA ma le Tropical Pizzas i Tafuna lava.

 

O lenei fesoasoani ua talosagaina ina ia fesoasoani atu i le anoanoa’i o aiga ua a’afia o latou fale nofo ma mea totino e tele ua fa’aleagaina ona o le a’afiaga i le afa o Yasa i le fa’aiuga o le tausaga ua te’a.

 

O lo ua fa’ailoa mai e le susuga Samuela Tubui, “O le a fa’ao’o atu lenei meaalofa tupe, peitai o loo tapena pea ma talia meaalofa o so’o se ituaiga, poo mea fale i le umukuka ina ia mafai ona saunia mea’ai, po’o lavalava o so’o se ituaiga ua maea fa’amamaina, o le a talia ma le fa’afetai, aua ua le tagolima lava le to’atele na a’afia aiga i lenei afa malosi.” Ua tuuina mai fo’i le numera o le telefoni 272-8010 e mafai ona fa’afesoota’i ai Tubui pe afai e fia fa’aoo mai ni meaalofa o so’o se ituaiga mo tatou uso i Fiti.

 

“Ua leai se mea matou te tali atu ai i lo outou agalelei Amerika Samoa, ua pau lea o le fa’afetai e tuuina atu, ae o lo’o sisila fofoga alofa o le Atuai la outou foa’i ma le agalelei.” O sana toe tala lea ma le agaga fa’afetai lava.

 

TOE SA’AFI MO PAPALI’I TAIMALELAGI LITARA ALAIMO - MOLIMAUINA LONA TOE SAUNIGA:

 

“E ou te fia tusia lava o a’u upu! E tusia ai i le tusi. Ia togitogiina i le peni u’amea ma le pulu uamea i le papa e fa’avavau. Aua ua ou iloa, o lo’o soifua le na te togiolaina au, o aso amuli fo’i e tula’i mai ai o ia i luga o le eleele.” Iopu 19: 23-25.

 

O le tina o Papali’i Taimalelagi Litara, o se tasi ua tatou iloa lelei, o se tina e talitonu ma fa’atuatua I lona Atua, o le ala lea ua fa’amanuia ai le Atua ia te ia i le soifua tului, ua atoa ia te ia augatupulaga ua mae’a valoia e le Fa’aola, “O i latou uma o e le fiafia e savavali I le amiotonu, latou te le aulia le augatupulaga e tolu ma le fa e tupuga mai ia te’i latou…” ua aulia e ia lea la’asaga o le soifua laulelei ma le fa’amanuia fo’i a le Fa’aola, i le tagata e ava i matua, “Ua faalevalevaina ona aso i le nuu ua foa’ia e le Atua ia te ia.”

 

O se tasi lenei o tina matutua, sa faia le latou fa’alapotopotoga e fa’aigoaina o le “50+ Tausaga o le Soifua,” ma e fa’asolosolo lava ona latou fa’amanatu o latou aso soifua, ma ua avea ma fiafiaga ia i latou aua ua mae’a le soifua galulue ma tausi aiga, ae ua fa’afualoa ia i latou le soifua tulu’i, ma ua mafai ona latou seleele i manuia o latou galuega ma manuia o fanau.

 

Sa ou le maua se avanoa e mafai ai ona fa’atasi i ona toe sauniga, peita’i ua avea lenei ala, e molita’I atu ai sa’u fa’asoa e tusa o lo’u iloa o lana susuga le Papali’itele Taimalelagi mai Sapapali’i Savaii ma Poutasi Falealili, ae ua fai mo ia lona maota i Malaeimi ma Nuuuli.

 

Ina ua fesiligia Papali’i Litara i se tasi o ona aso soifua, poo le a sana vaila’au o le soifua fa’afualoa ma e le tle fo’i se suiga e va’aia i ona fofoga ma lona tino, talu mai le talavou. O lana tali, “O le soifua fiafia, aua lava ne’I e fa’aulu se fa’anoanoa I lou olaga. E i ai taimi fa’anoanoa, ae fa’aosofia lava e oe lou fiafia, e talia mea tiga ma mea fa’aletonu o le olaga, o se luiga e te gafatia ona fa’ataututu ma pasia lelei lava. O le ataata lava ma ia olioli le loto.”

 

O lea la ua alu, ae moni ai le mau o ulufale i ai le tusitusiga, “Aua ua ou iloa, o lo’o soifua le na te fa’aolaina a’u, o aso amuli fo’i, e tula’i ai o ia i le eleele.” O aso Amuli nei ua valoia, ma ua ia talitonu ma fa’atuatua, e i ai le ola e fa’avavau e mulimuli mai ona o lau amio ua lelei ma sao I luma o lou Atua.”

 

O Papali’i Litara, na soifua o ia mo le 94 tausaga o lona soifuaga, ma sa soifua ai o ia mai Sapapali’i Savaii ma Poutasi Falealili, o nuu ia o ona tua’a, e talatalanoa lava i ai, aua sa ola a’e ai ma fa’afailele lona soifua talavou. O ona matua o le susuga le Fa’afeagaiga Rev. Taule’alo ma Ulavao Taule’alo, e toa 15 ona uso ma tuagane, o i latou uma o alo e fa’asino i o latou matua ia. Na soifua a’e o ia ia Iulai 17, 1926, i Lepa, Samoa

 

O ia ose tina e matua silafia lelei e ana uo mamae, e ola fiafia tele, e agaalofa, faitane lelei, o se tina ta’ita’i agava’a, faipisinisi, o se Tausima’i, volenitia ma tautua ofo atu, ma o se tina lelei tele ma tasi manamea lelei, i ona to’alua e to’atolu sa fa’aipoipo lelei i ai, i lona olaga.

 

E fiafia tele o ia e siva, o se taleni ua lauiloa ai o ia, ma o se taleni fo’i sa mafua ai ona feasiasia’i o ia i nofoaga mamao ma fa’amautu ai i na a’ai tetele. E fiafia o ia i mea matagofie o le olaga, aua o se tasi e naunau ina ia soifua fiafia ma sa ola ai lava o ia i lona lea olaga. O lana ataata ma foliga tausa’afia, e matua numera tasi ai o ia i le tulaga o le amio tausa’afia i nisi e fa’ato’a masani i ai, ae masie fo’i o ana lava uo mamae ua masani ai.

 

E ui ina masii mai o ia ma galue i Amerika Samoa nei, ua fai ai lona aiga, ae sa le fa’amatuu esea e Papali’I Taimalelagi lona aiga i Poutasi ma Sapapali’i i Savaii. O lona aiga i Utulei, le auaiga o Fonoti Jessop, sa avea ma ona aiga e fa’amautu ai, i lona uso o Mere Toalua Jessop ma le aiga, ma faigaluega i le faleoloa o lea aiga i Utulei. O iina sa masani ai o ia ma lona to’alua muamua, George Kent, o se tasi o fitafita mai le US Navy.

 

O ia lea sa avea ma pule o le faleoloa i Utulei, ma sa fa’aipoipo lelei i la’ua ma tu’uva’a ese atu mo Oahu Hawaii. O la’ua uo mamae ma George Kent o Fa’afetai Spencer ma lona to’alua lea sa faia le faleoloa i Pago Pago, ae nonofo i Vaitogi. O le vaitau fo’i lea ua to’alua o la’ua alo, Bobby ma Dotty ma sa lelei lava le latou fo’i mafutaga i Hawaii. I le tausaga e 1952, ae siitia loa le latou aiga i San Francisco, Kalefonia.

 

E ui la ina ua mamao atu i Amerika lenei tamaitai Samoa ma lona aiga, ae lele lava le toloa ae ma’au i le vai. Toatele o lona aiga sa ia tapenaina maia o latou pepa ma avatu i Amerika e amata ai o latou aiga. O le to’atele o aumalaga atu I Amerika mai lona aiga, Malietoa ma Tamasese, fa’apea foi Sinira Lutu & Lutu Tenari Fuimaono, Poiva ma Ernie Reid, ma isi, o i latou nei e matua vavalalata le mafutaga ma Litara ma lona aiga a'o i ai i Kalefonia.

 

O le tausaga e 1962, ae tete’a loa le aiga a Papali’i Litara ma George Kent, peita’i e fai lava ma asiasi ane i le fanau ua atoa le to’afa, Bobby, Dottie, Donald ma Linda ao pepe. Na fa’aauau e Litara le galuega a si ona tina o le Tausimai ma sa ia tauavea kosi e avea ai ma Tausima’i pasi. Na galue o ia i le falema’i o le Kaiser I Honolulu ao i ai i latou iina, ma siva fo’i o ia i faaiuga o vaiaso e fesoasoani i le tausiga lelei o lona aiga.

 

O Litara o le ulua’i tamaitai Samoa lea na siva Ailao Afi ao siva i le Tongan Room o le Fairmont Hotel.

 

I le tausaga e 1968 ae fa’aipoipo loa Litara ma le ali’i mai Eleni, Bill Alaimo a’o nonofo ai ma le fanau i San Francisco. O lana lea filifiliga sa matua fa’ateleina ai ona faimalaga solo i la’ua i malaga ta’amilo i atunuu eseese o le lalolagi, ma ua avea loa ma se miti ale tina ua fa’ataunuuina. Ua ola i lona fale tele, ua i ai lona vaita’ele, ua fealua’i fo’i i lana ta’avale o le Lincoln Continental, ua atoa mea sa moemiti i ai e ausia i le olaga. Ae le’i galo lava ia te ia lona Atua, o le isi lea mea e fa’asolosolo atu ai pea ona manuia, e oo lava ina tino matua.

 

I lona soifua fa’afiafia sa masani ona fa’aigoaina o le “Luau Queen” Kuini o le Hula, aua o le tele o fa’afiafiaga sa ia fa’atautaia, e matua matagofie ma fa’afiafiaina i latou na te saunia faapitoa ai nei ‘aiga tetele. O le igoa o lana pisinisi lea o le “South Seas Island Catering.”

 

I le tausaga e 1974, na la’ua manatu ai ma Bill Alaimo o le a taliu mai i Amerika Samoa, ae tuua mea uma i Kalefonia, ina ia fa’atautaia le Malaeimi Hotel, le nofoaga lea ua i ai nei le Manumalo Academy.

 

Na taliu mai ai fo’i ma Dotty ma Bobby, le vaega matutua o i matou. Na iloga le matagofie o fa’afiafiaga e faia I lea faletalimalo ina ua tata ai si matou tama o Bill Alaimo, ma e tapunia lava fa’afiafiaga uma i afiafi i le taina o le pese God Bless Samoa ae hula ai si matou tina. O le la’ua lea sao mo e na maimoa ma o atu i po ta’itasi o faafiafiaga, ae o se mea e manatua ai pea e i matou le alofa ma le vavalalata o le mafutaga a nai o matou matua.

 

Ina ua toe tapunia le faletalimalo i Malaeimi, sa toe masi’i atu i matou uma i Kalefonia ma toe fa’aauau ona galue Litara e avea ma Tausima’i ma fa’amanuiaina ai o ia i le pasia o lona tusi pasi i le 46 o tausaga o lona soifua.

 

Na toe i ai fo’i le isi avanoa na toe tulia ai fo’I se ‘ai o matou matua, ae o le taimi la lea, ua fa’atutu i Poutasi Falealili le sailiga. Ua mana’o nei le Bill Alaimo e toe faafoi lava Litara i le vao o Poutasi, ia toe sapalaia atu le Talo e avea ma Oloa Fa’atau atu i maketi i Amerika ma Amerika Samoa nei.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all