Pago Pago, AMERIKA SAMOA
JOHN IOSEFO MAUAINA, RANGEL GRADUATE FELLOWSHIP IUNIVESITE O SAN FRANCISCO
Ua fa’amanuiaina se tasi o alo o le atunuu, John Iosefo sa aoga e sailia lona tusi pasi fa’ailoga maualuluga i le Iunivesite o San Francisco, peita’i e fa’ai’u ma le manuia ana a’oa’oga ia Me o le 2021, ae mae’a fa’ailoa ia te ia ua ia mauaina le avanoa e galue ai e fa’amasani o upufai o malo fa’avaomalo.
O se vaega o lea ituaiga o aoaoga fa’amasani faapitoa e mafai ai ona galue o ia i Ofisa o Emepasa o Amerika i isi atunuu e pei o Peretania ma malo o le atu Europa ma Sasa’e Tutotonu fo’i. O le a fa’alautele atili ai lona tomai i feso’ota’iga ma fa’ai’uga e ao ina faia tau maliliega fa’avaomalo, ma e mafai e nei maliliega ona solo taua ma fevaevaea’iga, pe a lelei ona fausia ma tausisia e ta’ita’i o malo nei maliliega e sainia e ta’ita’I o malo uma o aofia i le maliliega.
O Tesema 17, 2020 na taua’aoina ai le fa’ailoga lenei i lea alo o Amerika Samoa, ma ua malaga nei o ia i Niu Ioka ma nisi o avanoa e fa’amasani ai i le aiaiga o maliliega, ma e faia lava i le tele o fa’auluuluga o malo ma i latou o fa’apa’aga ma Amerika. Ina ua mae’a taua’aoina le Rangel Graduate Fellowship, ua fa’ailoa mai o se tamaititi a’oga muamua lea i le Iunivesite o San Francisco.
“O lenei taumafaiga ua au, e le na’o a’u ua mafai ai ona ou mauaina, sa tele se fesoasoani na ou maua mai ia Perter Novak, Kelly McBride ma lo’u aiga fo’i, sa fa’amalosia a’u ina ia matua saili i le mea e gata ai le taumafai.”
“O ituaiga feutaga’iga lea e matele i ai le taumafaiga, o le taumafai lea ina ia tusia ma fa’amalie a’ia’i ta’ita’i o malo i ala e mafai ai ona nofo filemu ma saogalemu uma malo tetele o le lalolagi. O le taimi la lenei, ua amata ona feutaga’i ofisa o ta’ita’i o isi malo fa’apea ma Ofisa o Emepasa o Amerika i so’o se malo, ina ou o’o i ai ma matau pe mita’i le fa’atinoga o nei ituaiga o maliliega, ma ia taumafai atili fo’i tatou e muamua usita’ia uma e malo fa’apaga aiaiga o nei maliliega, ia le toe fetaua’i malo.”
O lana fa’amatalaga, “Ina ua ou tauavea mataupu fa’avaomalo i kosi nei a le Erasmus Community a le Iunivesite a San Francisco, o iina na pupula ai o’u mata ma iloa lelei e mafai ona le tauina se taua pe afai ae lelei ona feutagai maliliega i le va o ta’ita’i ma isi malo uma o le lalolagi. A i ai fo’i se sese i ta’ita’i, e le tatau ona fa’aulumalo ta’ita’i, ae ia iloa ona fa’ato’ese ma toe fa’asa’o lana fa’aiuga, nai lo le maumau vale o le soifua i tauga ma tetele ai a’afiaga o tagata lautele ona o fa’aiuga e faia e le to’aititi o ta’ita’i o malo o osi feagaiga mo se leleiga ma le nofo filemu.”
“E le gata i lea, ae ua alia’I ane ai, e matele ina avea Amerika ma atunuu lalamua e mafaia ona faia fa’aiuga lelei e mautu ai le nofo filemu, pe a lelei fatufatu manatu ma aiaiga o feagaiga osia fa’avaomalo, e tele le sao o Amerika i fa’aiuga fai, nai lo se isi lava malo o osi feagaiga, o se mea lelei lea mo ta’ita’i e tula’i mai o le Iunaite Setete o Amerika.” O se isi lea ana tala fiafia, ua atili ai ona una’ia o ia e fa’aauau lana kosi faaupufai o malo.
“O fa’aiuga fai leleia e Amerika, e mafai ai ona suia olaga o le to’atele o isi tagatanu’u o malo uma o lo’o latou osi feagaiga, o se mea sili lea e ala ona naunau e tulitulimatagau se sao lelei o sui mai le tatou Malo tele, i saofaiga o ta’ita’i o Malo uma o le lalolagi ina ia faia fa’aiuga lelei ia tumau le saogalemu o tatou tagata ma tagata uma o isi malo o le lalolagi.”
I le taimi nei ua tausailia fo’i talosaga a John Iosefo i a’oga i le Laumua, ina ia fa’alautele atili lona tomai i vaega fa’aupufai o malo i fafo atu o Amerika.
“Ou tau sailiilia lava so’u avanoa ia fa’alautele atili le atamai i feuiuiaiga o upufai o malo a Amerika ma isi malo uma o lo’o latou feutaga’I ina ia fa’atumauina le filemu ma le saogalemu o atunuu uma o le lalolagi.” O sana toe tala lea e tusa ai o lana taumafaiga.
TA’IMUA TA’ITA’I I TUIGA O LE PFIZER MO LE COVID-19
Na to’ai taunuu tui o le Pfizer mo le puipuiga o le soifua lautele mai le Covid-19 I le aso Toona’I na te’a nei, ae amatalia tuiga o lea lava vaila’au i le vasega o ta’ita’i o le atunuu, ae maise i latou e ta’imua mai i galuega fa’asao ma le puipuiga o le mamalu lautele mai ni fa’alavelave fa’afuase’i i le atunuu.
O le aso Sa, Tesema 20 na faia ai loa le ulua’i tui puipuia o le fa’aao o le Malo o Amerika Samoa, Kovana Lolo Moliga i le LBJ Medical Center ma le tui mo le Fa’atonu Matagaluega o le Soifua Maloloina o le tatou malo, Motusa Tuileama Nua.
Ona faasolo mai lea o ali’i fomai ma i latou uma o lo’o aofia i galuega puipuia mai le atunuu i fa’alavelave fa’afuasei ma fa’ama’i e pei ona lutia ai nei i tatou i puipuiga mai le fa’amai tetele fa’apei o le Covid-19.
O tui na aumaia mo le puipuiga o le atunuu e aumai o lo’o ‘aisa, ma e tatau ona tuu se taimi e fa’aliusuavaia ai. Ona fa’ato’a fa’aaogaina ai lea mo tuiga. O le itula e 8:30 i le taeao o le aso Sa na faia tonu ai tui o nei ta’ita’i o Malo ma le taitai o foma’i a le atunuu, e faaaogaina.
FIAFIA A LE ASTCA – FA’AMAU FA’AILOGA I LATOU LOA TAUTUA
O Tesema 18, 2020 na fa’atasia ai le pulega ma le aufaigaluega a le ASTCA i le Gov. Rex Lee Auditorium ina ia faataunuu le fa’amoemoe o le Pulega ina ia taualoa le tautua a nisi ua loa ona galulue i le ASTCA, ma ia fa’amanuia fo’i le Kerisimasi ma le Tausaga fou ae maise o i latou ua fa’amanuiaina, ua avea ma tagata faigaluega o masina ta’itasi o le tausaga.
E le gata i le Pulega ma le Aufaigaluega a le ASTCA ae ua aofia fa’atasi i ai ma le Komiti Fa’afoe e saunoa fa’apitoa ai le susuga le Taitaifono ina ia saunoa faafetai fa’apitoa mo le aufaigalugea atoa ma le pulega a le ASTCA mo le tautua sa fa’ao’o i le atunuu, ae maise o le Malo ma Pisinisi uma o aofia i Amerika Samoa i tausaga sa latiou galulue fa’atasi mai ai.
Ua i ai i lea lava polokalama le vaega fa’apitoa o le polokalama sa latou fa’amau fa’ailogaina ai le tautua a nisi o le aufaigaluega ua atoa le 30+ tausaga o le tautua, 20 tausaga o le tautua, 10 tausaga o le tautua, fa’apea fo’i ma vasega o le aufaigaluega ua tumati’e latou tautua i masina ta’itasi o le tausaga mai vaega eseese o le auaunaga ma le sui ua avea le fa’ailoga fa’apitoa, o le Tagata Faigaluega tausa’afia mo le tausaga atoa 2020.
YASA - TO’AFA MALILIU I FITI: TETELE TIMUGA MA LOLOGA I SAMOA
O le fa’aiuga o le vaiaso na te’a sa lutia ai le atunuu i sasa o le afa tele o Yasa lea ua lipotia mai ai le a’afiaga tetele o le Malo o Fiti, ma e to’afa i latou ua mautinoa i le taimi nei na maliliu ai i lena atunuu.
E ese mai lea, sa iloga fo’i ona lutia Samoa Tuto’atasi i tulaga o timuga tetele e o mai fa’atasi ma sasa o matagi malolosi, ma ua mafua ai ona tetele lologa. O le taulaga lava latou i Apia na matua lolovai ma ua matua enaena le va’aiga i le talafatai o le taulaga i ata ua tapu’ea i vaalele ma fa’ailoa ai vaega o le taulaga ua sili ona a’afia, vaega o Fugalei ma Taufusi i le taulaga se’ia aga’i mai i Sogi.
O le sui talavou na pa’u I ai le puipui o le fale i Ra ae a’oga o ia i Narau le na fa’ailoa mulimuli mai, ma le tama matua sa na taomia i totonu o lona fale i Yadua Island i Bua a’o tetele lava le sofa’i a Yasa i lea malo. O le tama muamua lava na lipotia mai lona maliu o se tasi fo’i na taomia i totonu o lona fale, ina ua pa’u i ai le la’au. E le’i mafai ona lavea’ia nei tagata ae na maliliu ai lava i mea na tutupu fa’afuase’i i totonu o latou aiga.
Peita’i i Samoa, e oo lava i le malaeva’alele fou o Samoa na matua lofia ma a’afia le malae sese’e o va’alele i lologa. E le’i i ai muamua se mea fa’apena na tupu i Samoa i lona malae va’alele i Faleolo, peita’i ua le gata la i le malaeva’alele ua fa’apea fo’i ona fa’aleagaina i lologa, ma ua to’a solo ai le taetafe na aumaia e le vai, ae ua taofia fo’i ma le toe tulaueleele mai i ai o ni va’alele, ae maise ai o le malaga fa’apitoa sa tatau ona sese’e mai i le fa’aiuga o le vaiaso.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus