Pago Pago, AMERIKA SAMOA
TUMATI’E TUSITUSIGA NIKO PATU – PEPA TUSIA MO LONA FA’AILOGA MASTERS
Mai le Iunivesite o Hawaii, i 20 le vaega o aoaoga mo fanau a atumotu o le Pasefika, e tau sailia ai latou fa’ailoga maualuluga, ua matua fa’amalo atu i le alo o Samoa o John Falaniko Patu, lea e iloga lava ona vala’au o “Niko Patu” i le tele o tagata, ina ua ia ausia togi maualuluga lava i le latou tusitusiga e taualoa ai togi mo lona fa’ailoga Masters, lea e sailia i le Iunivesite o Hawaii.
Ua filifilia nei Niko Patu e avea ma sui e taua’aoina i ai le fa’ailoga o le “Norman Meller Research Award 2019-2020.”
O le ‘auga o le tusitusiga mo le Masters a Niko Patu, sa fa’aautu i le manulauti “ Samoana o le Atunuu: The Samoan Nation Beyond the Malo & State-Centric Nationalism.”
O lea tusitusiga ua fa’ailoa mai o se tasi o tusitusiga ua lava tapena ma sailiilia mau e fa’aautu ai lana finauga poo ona manatu e sapaia ai lana autu i mataupu ua fa’atutu aga’i i tagata soifua i totonu o atumotu ma le latou tu ma aga e taua ia i latou.
O lea tusitusiga ua fa’atusatusa ai e Niko Patu le olaga i setete ma mea e taua ia i latou, ma le olaga o tagatanuu o atumotu, ma e taua ia i latou, ma ua talafeagai lelei ma le ituaiga o Masters ua sailia e ia i le Iuivesite o Hawaii. “Masters in Pacific Studies.”
Ua fa’ailoa mai, i le tala’aga o le soifuaga o John Falaniko Patu, sa masi’i atu o ia ma lona aiga atoa e alaala tumau i Hawaii a’o laititi o ia. Na toe tauavea e ia a’oa’oga fa’asamoa i le Gagana Samoa fa’apea ma agaifanua uma a Samoa i ana kosi nei fa’apasefika o tau’avea nei ma ua fa’aiuina i le UH Manoa.
Na maea lelei ana aoaoga uma mo lana MA ia Me 2020, ma sa ia mauaina ai le fa’ailoga fa’apitoa i lona fa’au’uga, o le “Na Nei Tou I Loloma” lea sa mafai ai ona alu o ia i Amerika Samoa ma ia fa’atalatalanoa ai nisi o taitai o Samoa, ma ia maimoaina ai le Samoan Tatau Festival.”
E ese mai le maua e Niko Patu o le fa’ailoga o le pepa sili ua tusia mo lana fa’ailoga, e ua tulimata’ia fo’I e le to’atele lana pepa lenei e le vasega o tagata mai Europa, USA ma isi malo.
O Niko Patu o se atali’i o John Patu o Pago Pago ma lona tina o Telesia Atonio Patu o Nuuuli ma Manono i Samoa.
FITAFITA TUAI I LE ASO VETERENI 2020
O le aso fa’apitoa o le vasega i Fitafita Tuai i le Iunaite Setete uma lava, sa fa’ailogaina fo’i i le tatou malo,e ui ina o lo’o opea nisi o fitafita tuai i fafo mo a latou talavai, ma ua le mafai ona faatasi mai i fanua ma aiga, aua o lo’o tamau pea fa’asa ona femalaga’i le atunuu ona o le Covid-19.
Na amata tatala lava le aso fa’ailogaina o fitafitau ma fitafita o tiute i le latou talotaloga sa faatulaga e i latou lava i lumafale o le McDonalds i Tafuna.
E ta tonu le 6:00 i le taeao, ae ua le to’ulu tele fo’i timuga ae ua a’aosofia loa i latou e tusa ma le toa 50 na amata ai, e o loa e tutu ma talotalo fa’amanatu ma fa’ataua le aso mo fitafita tuai, o nisi ua mapu mai i ti’asa, ae o nisi o i latou o lo’o soifua pea ma maua mafutaga ma aiga.
“O lea ua iloa le tala, e amata i le talotaloga i lumafale o le McDonalds, ae le mautinoa po’o ai na faia lea fa’atonuga. Pau a le mea ua masani i le fa’alogo ma usita’i loa e fai.” O le tala ata lea a Suiaunoa, Navy.
“O le isi lea nofoaga e fai ma mea e fono ai le vasega o Vetereni, O le Fale’aiga o le McDonalds i Tafuna. A su’e lava nisi e matua vave usu mai e tatala fefa’ataua’iga a lenei falea’iga o le vasega o ali’i Malini ma le Army, o fitafita tuai. Ua na’o na matutua i latou, ae o le usu e matua talavou lava,” o se tala ata lea a se tasi o tamaitai pule o le sifi mo tagata faigaluega i le vaveao a le McDonalds i Tafuna.
Ua va’aia le to’atele o nei tama vetereni o sui uma lava sa tautua i le US Marine Corp, e to’aliti lava ali’i ma tamaitai fitafita tuai a le USArmy ma le USAir Force sa i ai le vaega o sui na amataina le talotaloga i le taeao o le Aso o Vetereni.
O le talotaloga na faia mo le itula ma le afa, ona ua tetele mai timuga, sa fa’amuta ai loa e gasolo atu i le polokalama sa fa’atulaga e le Ofisa o le Kovana, lea e aofia ai le Ofisa Autu o Tautua mo Vetereni. O lea polokalama sa fa’atautaia lava mai lona amataga o le sauniga lotu sa ta’ita’ia e le susuga le Fa’afeagaiga tofia, ma fa’asolo ai e faitauina le poloaiga fa’alaua’itele a le afioga e Kovana Lolo Moliga e taualoa ai le tautua matavela a Fitafita Tuai uma o le atunuu.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus