Pago Pago, AMERIKA SAMOA
334 PALOTA MAI FAFO: - 199 PALOTA MAI SUI O OPEA I FAFO ONA O LE FAASA
Mai le taeao o le aso Gafua na te’a nei e 334 ua mae’a faia latou palota ona o le a le i ai I lo tatou atunuu ona o le a malaga I fafo, fai mai o le 199 o palota nei, o sui o lo ua opea nei i fafo ona o le fa’asa o le Covid-19 ua le mafai ai ona toe femalaga’i. O lo ua fa’ailoa mai o le to’atele o nei palota ua mae’a faia ona o le a le auai i le atunuu ma le palotaga ia Novema 3, 2020, o sui o lo ua opea nei i fafo ma ua le mafai fo’i ona toe taliu mai ona o le fa’asa, lea ua fa’ailoa mai e 199 i latou.
E to’a 60 sui mai le vaega au ua mae’a faia latou palota. E to’alima tamaiti aoga ae to’atolu i latou o tagata faigaluega a le malo o lo’o ua le toe mafai ona taliu mai Amerika Samoa.
Ua fa’ailoa mai ua mae’a faia palota a nei sui uma I a latou sui o sapaia i le tauvaga mo le Kovana ma lona sui kovana, Faipule mo Amerika Samoa i le Konekeresi ma le faipule o latou itumalo ta’itasi i le maota o sui.
O i latou o iinei ae ua faia latou palota e to’a 66 i latou, e to’a 12 o i latou nei e toe ese atu mai le tatou atunuu a’o le’I oo lava ia Novema 3, 2020 le aso atofa mo le faiga palota a le atunuu; ae o le 54 o i latou na, o sui ua soifua ma a’afiaga tumau o le tino, e le faigofie ai ona o’o ane i fale palota e faia latou palota.
O le vaiaso ua te’a sa mae’a sainia ai ele Kovana Sili Lolo Moliga le pili ua mae’a pasia fo’i e le fono faitulafono,ua fa’aopoopo ai se isi maga i le tulafono e aiaia ai i latou e mafai ona palota mai fafo, ina ia mafai ona palota i latou o lo’o ua opea nei i malo i fafo atu o Amerika Samoa ona o le fa’asa ona femalaga’i talu ai le Covid-19.
O i latou uma na e oo i le fanau ua tautua i le vaega au, ma fanau o lo’o taumafai i a’oa’oga i fafo, ma aofia ai loa ma i latou e nonofo mau i Amerika Samoa ae ua le toe mafai ona fo’i mai ona o le fa’ama’I pipisi, ua mafai ona faia mai latou palota i le laina feso’ota’I o upega tafa’ilagi, pe afai o lo’o lelei pea lou pepa palota.
O le taofi o le afioga le Kovana o le tatou malo e tusa o lea mataupu, sa ia fa’aalia ai lona taofi, “Ua ou malie e sainia lenei iugafono ina ia fa’atulafonoina ai i latou o lo’o opea i fafo ae le’I faia latou palota, a’o agava’a fo’i i latou e palota, ina ia fa’auia mai latou palota e tusa o latou aia tatau e palota ai i lenei tausaga, esailia ni taitai o le atunuu. E leai se tasi na fuafuaina nei taimi o le a oo mai, peita’I e ao ina tatou gafatia ona faia fa’aiuga lelei, e fa’afaigofie ai ona fa’ataunuu pea galuega lelei uma mo le sologa lelei o le atunuu.Fa’amalo atu le magafagafa i mea lelei i le maualuga o le fono faitulafono.”
TOLOPO MALAGA VA’ALELE TOGIPAU MO HAWAII IA OKETOPA 26
O le malaga fa’apitoa a le va’alele togipau mo Hawaii lea e avatu ai le pasese o gasegase e 111 fa’apea ma nisi o tagatanuu o setete eseese o lo’o opea iinei ona o le fa’asa o le fa’ama’I Covid-19, ua tolopo nei se’ia fa’ataunuu i le aso Gafua a sau nei, Oketopa 26, 2020.
Ua fa’ailoa mai, “Ona ua mana’omia e le Kamupani Va’alele a le Hawaiian Air lea e togipau mo le malaga lea, se isi taimi fa’aopoopo mo le siakiga a’ia’i o lana aufaigaluega o le a malaga mai ai, ia mautinoa e le o a’afia i latou i le Covid-19, ma o se faiga fou lea ua fa’amalosia e le Kamupani Va’alele ina ia le a’afia le pasese i ana malaga uma lava o fa’atautaia i le taimi nei.”
Ua le gata la i le aiaiga fou a le Kamupani Va’alele ua fa’atautaia nei mo ana tagata faigaluega, ae ua fa’apea fo’I ona i ai le aiaiga fou a le Matagaluega o le soifua Maloloina I le tatou malo, ua latou faia fo’i suega o le Covid pe a tu laueleele mai lea va’alele i o tatou laufanua.
E ese mai lea, ae ua fai fo’i sina pisi o le aufaigaluega i le Malae va’alele i Honolulu, ona o lo’o tapena fo’i le siakiga o le va’alele a le Cargo mo Amerika Samoa e malaga mai fo’i i le aso Faraile, ma ua mana’omia ai se isi taimi atofa mo le tapenaga e le Hawaiian Air o latou kilia nei mo le aufaigaluega e malaga mai i le va’alele togipau lea mo le teritori.
“O le mea e sili ona taua, ia faia lenei malaga ae ua mautinoa ua mae’a puipuia uma le soifua o i latou o le a malaga ese atu ai, ma saogalemu fo’i i latou o le a feso’ota’I ma le auva’a a le Hawaiian Air pe a tulaueleele mai i o tatou malaeva’alele,” o se fa’amatalaga le i le malaga tolopina.
O le malaga i le aso Gafua, Oketopa 26:
• Malaga #HA1331: HNL-PPG tuuvaa ese atu mo Honolulu @ 8AM ae to’ai taunuu mai i PPG @ 12:40PM i le aoauli:
• Malaga #HA920: PPG-HNL Tuuva’a ese atu mai Pago @ 2:40PM Toai Taunuu i HNL @ 9:00PM i le po,
Ua fautuaina le mamalu lautele, ua fa’ailoa mai e le Ofisa o le Medicaid lea o lo’o pasia le pasese mo lea malaga togipau, ua le toe mafai ona fa’aulu atu se isi gasegase i le aumalaga ua mae’a ona tapena i le taimi nei. Ua o gatasi le pasese o tagata e gasegase ma le pasese fo’i na avanoa mo tagata e toe fia fo’i i o latou aiga ma e ua mae’a taimi e tautua ai mai le tatou nei malo, ma ua fa’atulaga e le toe taliu ese atu mai le teritori.
TOE TATALA LOTOA AOGA ALATAUA LUA
O le aso ananafi sa toe tatala ai le lotoa o le aoga a Alataua Lua Elementary talu mai le tapunia i le aso Gafua, ona o le aafia o lea aoga i lolovai ma tafega i le vaiaso ua te’a.
I le taimi na tapunia ai le aoga, sa mafai ona aooga fanau i le Leone Midkiff Elementary.
Fa’aalia e le Fa’atonu o A’oga, Dr Ruth Matagi Tofiga, i le aso Gafua “O le fa’amuamua lava o le soifua maloloina lelei ma le saogalemu o le fanau a’oga ma le vasega o faia’oga, ma o lea la o le a tapunia ai le a’oga lea, se’ia mae’a ona va’ai toto’a i ai le matagaluega o Galuega Lautele a le Malo, pe saogalemu le toe fo’i mai i ai o le fanau a’oga ma faia’oga, ona fa’ato’a toe tatala lea o faitoto’a o lea a’oga i lana aufaigaluega ma le fanau a’oga.”
O le a lipotia mai e le Matagaluega o Galuega Lautele se latou fa’aiuga i le tulaga o auvai ma tafega i le lotoa i Alataua Lua ina ia faia I ai se fa’aiuga e talafeagai ma aoga a le fanau I le lumana’i. Ua iloga mai e tauau e faia se isi alavai ina ia mafai ona faaalu ese mai le vaitatafe mai le lotoa i taimi e tetele ai timuga fa’apenei.
I le tulaga na i ai le va’aiga i le fa’aiuga o lena vaiaso ua te’a, e lua ni aso a’oga atoatoa e tatau ona faia ai le galuega toe fa’amama ma fa’aleleia atili le lotoa ma falea’oga na a’afia i tafega ma lologa ae maise o le palapala na sau fa’atasi ma tafega i totonu o potu a’oga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus