Skip to main content

Tala I Vaifanua

Pago Pago, AMERIKA SAMOA -  

 

TOE FO’I AOGA A LE FANAU - 5 ASO AOGA IA OKETOPA 13, 2020

 

Ua mautinoa nei, o le mae’a ai o le Lotu a tamaiti, o le a toe fa’agasolo ai a’oga a le fanau a’oga a le atunuu i le faiga sa masani mai ai, lima aso a’oga i le vaiaso e tasi, ma e afua lea i le aso 13 Oketopa, 2020.

 

Ua fa’ailoa fa’alauaitele fo’i e le tamaitai Fa’atonusili o A’oga Dr Ruth Matagi Tofiga, “Ua mae’a le fonotaga atoa a le vasega o pule a’oga, mai a’oga tulaga muamua se’ia oo i a’oga maualuluga, fa’atasi ai ma le ERATE, ECE, ma le SPED i le aso tofi o le vaiaso ua te’a, ma ua latou fa’aalia lo latou sapaia o le faiga ua mae’a fa’amasani ai nei i latou pe afai ae lutia loa le atunuu i le fa’ama’i Covid-19, peitai ona o lea e sefe lava le tatou atunuu uma, ua alagatatau loa ona toe se’e lelei a’oga a le fanau e faia e pei ona masani ai, a’o fa’aauau ona tapena mai mea faigaluega ina ia fa’aaogaina tonu i taimi e lutia ai i tatou i lea fa’ama’i pipisi.

 

Ua mae’a tapena fo’i le aotelega o fa’amaumauga o aso a’oga a le fanau mai a’oga tulaga muamua ma a’oga maualuluga ina ia iloilo toto’a i ai ni suiga e ao ina faia i aoga a le fanau, aua e le o toe mamao ae mae’a le ulua’i kuata muamua o le tausaga aoga a le fanau.

 

Ua fa’amaonia mai foi i le saunoaga a le tamaitai fa’atonu o a’oga, o le a moni lava le tala ‘ua logo i logo ta’ ai le atunuu, o le a amata a’oga a le fanau e pei ona masani ia Oketopa 13.

 

“O le a vaai totoa ai i le fa’asologa o a’oga a le fanau ma latou galuega ua ausia ona faia, po’o a mai a latou taumafaiga. O le taimi tonu lava lea o le a va’ai toto’a ai i ni mea e ao ina toe fa’aleleia atili, ia mautinoa e le o misia se mea i le taga’i toto’a a le matagaluega ma aoga ta’itasi,” o se tala lea a Matagi-Tofiga. 

 

E pau le a’oga o le a tumau pea le fetogia’i o aso a’oga mo le fanau a’oga uma, ona o le tulaga o lo’o i ai vaega o le tautuaina o fanau a’oga e le o mafai ona atoatoa aua o lo’o fa’atautaia le fausaga o le latou Faleta’alo ma le isi vaega uma o le latou lotoa e aofia ai le fale’ai ma le faleta’ele.

 

E le o toe mamao fo’i ona mae’a lea o lea galuega tele i le Laumua, ona fa’ato’a fa’atautaia lea e pei ona masani ai a latou a’oa’oga. I le taimi nei ua manatu ina ia fono a’oga i le pulega fa’apea ma Matua uma i le PTA ina ia fa’ailoa atu lenei suiga ua toe faia i aso a’oga a le fanau.

 

“O le fa’afetai e avatu i matua, aua poo le a lava le faigata o suiga na taumafai nei ona fa’amasani i ai le fanau a’oga ma matua, fa’apea fo’i Faia’oga, sa va’aia lava le agaga sapaia e matua o nei taumafaiga uma, ia mautinoa o a’oa’oina latou fanau. Ua tatou galulue fa’atasi lava, ma ua iloga ai e tatou gafatia lenei suiga, pe a oo ina toe fa’amalosia mai i le taimi ae lutia le atunuu i fa’ama’i pipisi.”

 

Ua fa’ailoa mai o le to’atele lava o pule a’oga sa aofia i le fonotaga lenei, sa latou fa’ailoa sa’o lo latou taofi, e sili ai ona toe fo’i a’oga a le fanau i le ta’i lima aso e pei ona sau a’i. E sili atu lena mo le aoaoga o le fanau a le atunuu, aua o lea e fa’atuai lava ona oo mai le Covid-19 i le atunuu.

 

I le taimi nei, ua fesiligia nisi o le atunuu, i le vasega o matua fa’atasi ai ma le fanau a’oga maualuluga i so latou taofi i lea itu, ae fa’ailoa mai e matua, “E sili lava le faia o le a’oga i le potu a’oga mo le fanau i aso e lima, o lea ua va’aia i nisi faia’oga ua fa’atuutuu e alu le tamaititi e fai lana sailiga i le Initeneti e faia ai ana galuega o meaaoga, ae o le sootaga fo’i o le potu a’oga ma le aiga lea sa tuu e faia ai vasega ta’itasi, e le o mafai ona feso’ota’i i le taimi nei. E le o i ai mea faigauega e ao ina faia ai so’otaga nei ma aiga, aua e le tofu aiga ma initeneti, e le o lelei atoatoa fo’i le tautuaina o aiga e le ASTCA e ala i laina o so’otaga ma le vave e fa’aleleia pe a leaga laina. E alu le tolu vaiaso o motusia se laina, ae ua alu lava le a’oga a le fanau ia e fa’atalia sei lelei lea tautua.”

 

“O la’u tama le lea ua toe fa’anoi i faia’oga e toe alu atu sei fai ana meaa’oga i se masini komipiuta a le aoga, aua ua motusia le initeneti, ua matua safa ai lava ma le mafaufau o le tamaititi pe fa’apefea ona fai ana meaa’oga.” O se tala lea a le isi matua e tusa o le toe alu o lana i le aoga i aso e lima i le tami nei.

 

Ua mae’a atoa le tolu vaiaso talu ona fa’afaigaluega atu le vasega o Sui e Fesoasoani faapitoa i faia’oga i totonu o vasega. O nisi faia’oga e le o mananao i latou i se sui mo latou vasega, ma ua le faia lava se sui pe a talosaga mai faia’oga e le mana’omia, ae maise lava i potu a’oga o vasega  i aoga tulaga muamua.

 

Ua fa’atulaga fo’i galuega e ao ina faia e nei sui ua fa’afaigaluega mai i le tupe a le Covid-19. Ua le mautinoa fo’i la pe motusia ai ma galuega a i latou na pe fa’aauau pea pe afai o le a toe fo’i le fanau a’oga i le ta’i lima aso o a’o’oga pea lava.

 

Ua fa’avasega lelei fo’i tiute e faia e nei fesoasoani mo le faia’oga. E latou te le faia ma se aoga a le fanau, ae o le a fesoasoani fo’i e fa’avava mamao le nonofo a le fanau a’oga, pe latou te faia isi tiute o le fa’amama o kesi ma nofoa o le fanau ina ia mautinoa e le fepesia’i siama o le fa’ama’i pipisi mai le isi tamaititi i le isi tamaitiiti a’oga.

 

LUSI E TAFUNA HIGH FANUA SA PITOALALO O LE LATOU ELEELE

 

I le taimi nei, ua fa’ailoa mai, o le ala na aveesea ai le Ofisa Autu o le JROTC mai lea laufanua pitoalalo o le A’oga Maualuga a Tafuna, ona o lo ua mae’a faatulaga lea eleele ina ia fa’atula’ia ai le fale tele e avea ma nofoaga autu o le ERATE ma isi Ofisa o le Matagaluega o A’oga.

 

Na tele se gaoioiga a le Laumua o le Toa na taumafai ai fa’atasi ma le latou PTA ina ia toe fa’afo’i ane lea eleele mo le fa’alauteleina atu i ai o nisi falea’oga fou mo le Polokalama lava a le JROTC ma faia ai latou koleniga masani, fa’atasi ai ma isi kalapu ma potu a’oga lava fo’i sa fa’aaogaina e le fanau a’oga i vasega eseese.

 

Peita’i ua faailoa mautu mai nei o lea fuafuaga ua mae’a faia mai e le fa’auluuluga o le Malo ma le Matagaluega o A’oga. O le ala lea o le si’itia ese mai o le JROTC i luga i le nofoaga ua i ai nei, e ui lava ina tumutumu ae ua maua lava le avanoa.

 

I le taimi la o le fa’atalanoaga a le Laumua o le Toa ma paga tauva mo le tofiga Kovana ma le Sui Kovana, sa fesiligia ai e le peresetene o le PTA po’o i ai lava se avanoa e mafai ai ona fa’aulu atu se toe talosaga a le fanau a’oga ma le PTA ina ia toe fa’afo’i mai le eleele ina ia fa’amautu i ai se isi falea’oga mo e JROTC ma isi fo’i vasega eseese fa’akalapu sa faia ai, aua ua fai lava si tumu tele o le fanau a’oga i le laufanua pitoaluga o le lotoa o le Toa.

 

O iina sa tali ai le susuga le Sui Kovana, ma ia faailoa, ua mae’a faia le fuafuaga a le Malo, o lea le eleele o le a fa’atula’ia ai le ERATE, ae lelei tele fo’i le tulata o le Laumua i lea ofisa aua e lelei ai atili ai le so’otaga fa’ainiteneti ma latou, aua ua mautinoa lava o le lumana’i o aoaoga o le lelei o so’otaga fa’ainiteneti. 

 

“E ui i lea lelei, ae le o se fa’aiuga faigofie sa faia ina ia filifilia ai lea eleele mo lea fa’amoemoe. Ona ua una’ia mai fo’i le tulaga o le eleele i luga o le Uafu e ao ina fa’aavanoa e fa’alautele mai i ai nofoaga e fa’atutu ai pusa oloa tetele, aua o lea lava le tupe tele e maua e le malo, o luga o le uafu.”

 

“E oo mai lava i le taimi nei o loo sailiilia pea lava nisi eleele o le Malo pe mafai ona fa’atulaia ai nisi o Ofisa o lo’o latalata i luga o le Uafu.”

 

“Peita’i, o le a taumafai i la’ua e sailia pea se isi eleele o le malo olo’o avanoa ina ia fa’atula’ia ai le ERATE, ae fa’aavanoa pea le eleele mo le JROTC ma latou Koleniga faapitoa ina ia lelei atoatoa tomai o le fanau i matata fa’amiliteri.”

Ua saunoa fo’i le vaega a Iaulualo ma Tapa’au, “O le a ma’ua faauau ona faalogo muamua i fanoga o fanau a’oga faapea ma matua i nei ituaiga o mataupu ona fa’ato’a faia lea o la’ua fa’aiuga tatau, pe afai ae manuia le la’ua taumafaiga.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all