Skip to main content

Tala I Vaifanua

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

A’OGA MAUALUGA FAGA’ITUA FETAULA’IGA METOTIA FA’ALEAOAOGA

 

I le taimi nei ua fa’agasolo le taumafaiga a le Pulega ma Faia’oga o le A’oga Maualuga a Fagaitua ina ia feso’ota’i ma Matua o fanau a’oga i le latou Laumua, ina ia sologa lelei le aluga o a’oga o le a feagai ai ma fanau a’oga i le tausaga a’oga fou o le a amatalia i le toe aso 31 o Aukuso, 2020.

 

“Ua mae’a a’oa’oga mo faia’oga, aua e le o se mea na tulimata’ia e le pulega o le Matagaluega o A’oga, le pulega o le Laumua i Fagatua po’o le vasega fo’i o Faiaoga lenei suiga, ae ua alagatatau ona faatino le suiga lenei, i le aga’i i luma o a’oa’oga i le atunuu atoa,” o se amataga lea o le saunoaga a le ali’i pule a’oga e tusa o le taumafaiga ua aga atu i latou uma e fa’amautu i le va o matua, le faia’oga ma le fanau a’oga i potu a’oga, ma so’otaga fa’ainiteneti.

 

“O le taumafaiga o lo ua fa’atino nei, ina ia malamalama lelei matua i le sootaga ma ala e maua ai le so’otaga ma ituaiga o aoaoga o le a feagai ma le fanau i le tausaga a’oga 2020-2021. E tatau ona iloa lelei le Uepesite o le a so’otaga ai i latou uma i taimi o vsega i potu aoga ma taimi o vasega i potu aoga ma faia’oga.”

 

“Ua mautinoa e le faigofie i matua ona fa’amasani i le tele o feuiuiaiga i luga o feso’ota’iga fa’ainiteneti, peita’i,  ua tatau lava ona vave fa’amasani matua, faia’oga ae maise o fanau a’oga i lenei suiga vave ua fa’atautaia ai aoga o le tatou vaitau, ua lu’ia fa’avave i le fa’ama’i pipisi ua a’afia ai le lalolagi.” 

 

“O le polokalama ua fa’aigoaina o le Fetaulaiga o Metotia Fa’alea’oa’oga, lea ua soofa’atasi i ai le a’oa’oga i potu a’oga e fa’atautaia e faia’oga ma le fa’atautaiga o lesona i luga o so’otaga o upega tafa’ilagi  e faatautaia fo’i e faia’oga, e fa’aaogaina ai le polokalama e ta’ua o le Zoom i luga o Kompiuta.”

 

“Ua le misia lava se aoaoga e fa’atautaia e le faia’oga, pau o le mea e nonofo lava fanau i le aiga, e fa’atautaia i taimi o aoga masani a le fanau i potu a’oga, ma o le a taua’aoina fo’i taimi fa’atulaga o vasega ta’itasi, e talanoa lava so’ofa’atasi tamaiti aoga uma ma le faia’oga, e pei o talanoa i fanau i fafo ua masani ai nei matua i le vaitau o masini o le talutalufou o Kompiuta.”

 

O se fa’apupulaga lea sa folasia mai e le tamaitai pule o le polokalama o fa’atautaia nei, ma ua fa’agasolo e soo fa’atasi ai matua ma faia’oga ma fanau a’oga ma latou aoaoga o le a mafuli atu e faatautaia ai aoaoga i Fagaitua.

 

Ona o lo ua fa’atulaga fo’i taimi e faia ai a’oga a vasega 9 ma le 10, ua ese fo’i taimi e faia ai a’oga a le vasega 11 ma le 12 i a’oga maualuluga. O lea fa’atulagaga a le Matagaluega o A’oga ua usita’ia ai le aotelega o fanau a’oga e i ai i le lotoa i aso ta’itasi.

 

O aso Gafua, aso Lulu ma aso Faraile lea ua fa’atulaga e faia ai aoga a le vasaega 9 ma le 10, ae o le vasega 11 ma le 12 ua fa’atulaga aoaoga i potu a’oga mo le aso Lua ma aso Tofi. O nei aso uma e tatau ai i le fanau a’oga ona fa’aaogaina latou pupuni fofoga, ma e le mafai ona fesuia’i e i latou nei tapuni fofoga ma nisi fanau a’oga.

 

“O le fa’ataua a le Pulega o le A’oga i Fagaitua, o le faataua lea ua manana’o i latou uma fa’atasi ma matua e fa’ailoa atu i fanau, lo latou naunauta’i ia soofa’atasi i latou ina ia maua e le fanau a’oga le a’oa’oga sili ona taua i lenei tausaga aoga,” o se tala lea a le ali’i pule a’oga Pooch Ta’ase.

 

I le vasega o matua sa auai i le aoaoga ina ia latou iloa lelei feso’ota’i ma a’oga a latou fanau, sa fa’ailoa atu lo latou agaga fa’afetai tele i le vasega o faia’oga sa aotauina i latou. Ua fa’ailoa atu e i latou e le faigofie le ala ua faia ai a’oa’oga a le fanau, peta’i o le a taumafai i latou i se ala e fa’afaigofie ai mo le fanau ae mase ia i latou fo’i.

 

“Pe afai e matou te toe o e aoao lelei le fa’aaogaina o komipiuta ma telefoni ina ia mafai ai ona fesoasoani i matou fanau, o le a taumafai i ai, aua e leai se mea e taofia mai ai lo matou naunau ina ia papasi le fanau ma iu manuia latou taumafaiga i aoaoga i nei vaitau faigata. Afai e faigata ia i matou nei mea ma faatuutuu ai, e le maua le manuia e matou fanau i le lumana’i,” o se tala lea a se tasi o tina matua sa auai lenei a’oa’oga i le Maota o le galuega Metotisi i Lauli’i.

 

E lua vaiaso o Aukuso lea e faia ai aoaoga mo Matua i nuu uma lava o lo’o  aoaoga fanau i le Laumua Fagaitua. O le aso mo Laulii lea sa oo atu ai le sui o le tatou nusipepa e pu’ea mai ai ata, ae o le aso Lulu na te’a nei na masi’i atu ai faia’oga ma le pulega i le motu o Aunuu.

 

Ua fa’atulaga le aso Tofi e oo atu ai i latou i Onenoa i le taeao ma siitia atu ai i Aoa i le afiafi. O se taui taua sa fa’ate’ia ai le mamalu o matua i le fa’aiuga o lenei fa’amoemoe na fa’atulaga ai loa le taua’aoina o tusi pasi o le mafai ai ona auai ma aoao e iloa feso’ota’i ma faia’oga fa’apea ma latou fanau i taimi o latou a’oa’oga, lea ua tuufa’atasia ai aoga i potu a’oga ma a’oga i laina feso’ota’i o upega tafa’ilagi. 

 

“O le fa’amoemoe maualuga ia a’e ane le a’oga ale fanau, ua i ai fa’atasi matua, faia’oga ma le fanau a’oga i le itulau e tasi, ia faitau fa’atasi i mea e tatau silafia o le a fa’atautaia ai a’oga a le fanau, ma ia malamalama itu uma o lenei tafatolu, e manino mea uma pe a loto fa’atasi e fa’ailoa atu, fa’amalamalama ia iloa ma fa’ataunu’u mo se taunuuga mo a’oa’oga a le fanau,” o se saunoaga lea a le alii pule a’oga o Fagaitua High.

 

TATALA NOFOAGA FOU MO SUESUEGA CORONAVIRUS

 

O nisi sa malaga fa’apitoa mai le Va’alele a le FEMA mai Honolulu, ua nonofo nei mo suesuega a le Matagaluega o le Soifua Maloloina poo ulufale mai i latou ma le fa’ama’i.

 

O le fale fou e nofoia e nisi e nofo va’ava’aia i suesuega fa’afoma’i mo le coronavirus na tatala aloa’ia i le aso Gafua, ma ua faafetaia fo’i ua amata faaaogaina nei mo le fa’amoemoe na mafua ai ona fausia. 

 

O le a faaaoga foi nei fale e nofo vaavaaia ai mo le 14-aso tagata e aumai mai Samoa ma isi malo mo galuega mo’omia i Amerika Samoa. O nei malaga sa amata i le vaiaso lenei e o’o atu ia Aukuso 17.

 

I le taimi nei ua fa’ailoa mai ua mana’omia ona fa’aalia lou tui suesue o le Covic-19  ua mae’a faia ma fa’ailoa ai e le o maua oe i lea fa’ama’i,  so’o se taimi e ulufale ai atu i Samoa. O lea suega e le tatau ona silia ma le 3 aso talu ona mae’a faia a’o le’i malaga i Samoa.

 

Mai le taimi umi sa le fa’amalosia ai e Samoa lena aiaiga o le fa’ama’i mo tagata e malaga atu, aua o loo i ai lava le silafia mautu, e le’i oo mai le coronavirus i Amerika Samoa nei.

 

Ua fa’ailoa e Samoa, o lo’o i ai alo o Amerika Samoa sa a’o’oga i Fiti lea ua fuafua e ulufale ane i Samoa, ona fa’ato’a malaga mai ai lea i va’alele nei e auina ma ai tagata faigaluega agava’a mo Kamupani.  A tupu lea mea, e le nonofo va’ava’aia i latou i Samoa, ae o le a fa’aoo vave mai i le teritori, lea fa’atoa nofo fa’ava’avaaia ai.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all