Skip to main content

Tala I Vaifanua

TUFATUFAGA SIAKI STIMULUS & SIAKI LAFOGA MA ONA OMIGA

 

Ua va’aia le to’atele o nisi ua faia fa’asalalauga i luga o le facebook e fa’ailoa atu i nisi o lo ua se atu a latou siaki stimulus i a latou pusa meli. Ua fesoota’i i latou ma ua faigata fo’i i nai na tagata ona avatu a latou siaki ae le alolofa atu ia i latou na mauaina. Peita’i ua avea ma ala ua faigata atili ai lagona tagata e mau fa’atuatuaina ai e i latou le faiga o lo’o faia nei, ua feseta’i a latou siaki i pusa meli a isi tagata.

 

Ina ua fesiligia la le Ofisa o Tupe a le tatou malo ae ua fa’ailoa mai, “E le faigofie le tele na’ua o le aofai o siaki ua mae’a fa’atulaga ina ia tufaina i pusameli. E muamua lava fa’afetaia le vasega o tagata faigaluega sa faigaluega ina ia mafai ona fa’ataunuu le fa’amoemoe e tufa atu siaki nei. Ae o le tulaga o le feseta’i o pusameli ua tuu sese i ai siaki, o lo ua mafua ona o i latou sa sotia le meli. Ua tele na’ua le meli e tufatufa i pusa meli. O le isi tulaga o i ai, ona o loo sese fo’i numera o pusa meli ua lisia i le failaga o lafoga a tagata.”

 

“Pe afai e tatala atu lau pusameli ae maua ane ai se siaki Stimulus a se tasi e le o sau siaki, ia alofagia fa’afo’i ane i le falemeli e toe fa’aoo ai i le pusa meli sa’o.”

 

Afai o le a faigata ona e toe fa’afo’ia i le falemeli e mafai fo’i ona e fa’afo’ia lea siaki i le Ofisa o Lafoga i le EOB i Utulei.

 

Ina ua tatala le falemeli ua leva fo’i ona i ai ma le vasega o leoleo ina ia latou fa’asolo leleia laina ma ia talafeagai foi ma aiaiga o le fa’asa o lo’o fa’amamaluina nei o le Covid-19.

 

Na faailoa e le Teutupe a le Malo, Tonumaipe’a Ueligitone, “O se taimi muamua lea ua fesaga’i ai le matagaluega o le tupe a le tatou Malo ma lea fo’i ituaiga o auaunaga e tufaina atu i le lautele o le atunuu. E soo se ituaiga faiga lava e tufaina atu lenei alamanuia, e mautinoa lava e i ai ona lape, e pei fo’i ona matauina i lenei taumafaiga. Peita’i i le aotelega o ala uma e tatau ona fa’ao’o atu ai alamanuia nei, ua sili atu lava lea auala nai lo nisi faiga uma.”

 

Ua tula’i mai le aufaigaluega a le falemeli tele i Fagatogo, fa’apea fo’i ma le aufaigaluega ale faletupe a le TBAS ma ua va’aia lava le uumi tele o laina ua fa’asolo atu lava i fafo, se’ia oo atu i totonu,” se toe fa’aopoopo lea a le Teutupe.

 

“Sa mua’i va’ai toto’a lava pe o lava le tinoitupe ua i ai i le faletupe ina ia mafai ona talaina uma siaki nei a le Stimulus fa’atasi ai ma siaki o lafoga totogi a tagata faigaluega. O le aotelega o nei vaega e lua e $23.7miliona mo le Stimulus ma le $1.9miliona mo siaki lafoga a tagata faigaluega ua maua fa’atasi nei.”

 

Ua fa’aalia fo’i e le Ofisa o Tupe, ua mae’a tima’ia fo’i e i latou pisinisi uma ina ia nofo sauniga mo fa’atauga tetele o le a faia e le atunuu, aua o lea ua latou taulimaina a latou siaki stimulus ma siaki lafoga.

 

Peita’i e i ai fo’i nisi sa pa’au atu ma le fa’amoemoe e maua se latou seleni i le aso Toona’i mai le pusa meli, ae le’i fa’amanuiaina. O i latou nei ua fa’atonuina ina ia toe pa’au atu i le Ofisa o Lafoga e toe sailia pe aisea ua le maua ai latou siaki stimulus.

 

Ua fa’ailoa mai ua matua leai ni televise o toe totoe i le PX, ma ua matua gaogao foi pusa’aisa a le tele o faleoloa, aua ua tetele fo’i fa’atauga a le mamalu o le atunuu. O oloa fo’i e fa’aaoga mo teu o tuugamau i le aso Gafua na te’a nei, ua matua leai ni mea o totoe. 

 

O lo ua lata mai fo’i le masina o fa’auuga mo le fanau i a’oga maualuluga ma o le isi lava lea vaitau e matua mana’omia ai e matua ona tapena mea sili mo latou fanau fa’au’u. O lona uiga ua tagolima fo’i le tele o aiga mo latou fa’amoemoega ua leva ona tuupoina mai, peitai ua fa’atalosagaina lava, ina ia usita’ia aiaiga o le fa’asa.

 

O lo ua fa’ailoa mai e le o mafai ona tuusa’o siaki stimulus i teugatupe a i latou e mananao e fa’auia lea tautua. Ua fa’ailoa mai e le o mafaia i lenei vaitau lea tautua.

 

O le toega ma o le vaega lua o siaki stimulus o le a toe tufatufaina foi i pusa meli ma ua fa’ailoa mai e le toe tele e pei o le vaega muamua lea ua mae’a tufaina mai. O le 79% o siaki uma o le Stimulus lea na aofia mai i le vaega muamua, e tusa ma le 17% lea e totoe o le a fa’auia foi i pusa meli le latou tufatufaina mai, lea e fa’auia mai ai le $4.8miliona o le tinoitupe.

 

Ua maua mai le tele o tali o nisi o fesili i le laina o fesootaiga tau upega tafailagi i le tuatusi [email protected]

 

TUTUMU LAINA O LE FALETUPE I UTULEI, FAGATOGO MA TAFUNA

 

Ua fa’ailoa e le faletupe o le Faletupe of Amerika Samoa (TBAS), ua fa’ato’a oo lea o le latou faletupe i ni laina uumi fa’apenei ina ia tatalia ai le taimi e tala ai latou siaki talu mai ona tatala latou faitotoa e tautuaina le mamalu o le atunuu i le 2016. 

 

I lala e lua a le TBAS i Tafuna ma Utulei, sa va’aia ai le uumi tele o laina i le aso Toonai, ua leai se tasi e fa’asea i le umi na tutu i le vevela o le la, ma le tiga o vae e tutu, ae pau le mea ua manaomia o le fia tala o latou siaki.

 

Na i ai fo’i le vasega o leoleo e fesoasoani i le tautuaina o tagata ina ia leai se fevesia’iga e tupu ma o se tala fiafia lea. Ua vaaia foi le i ai o le fanau talavou e sui tulaga i laina uumi nei mo latou matua, ae tatalia e matua mai i totonu o latou ta’avale le avanoa e latalata ai i le taimi e tautuaina ai i latou i totonu e tala a latou siaki stimulus.

 

Ua fa’ailoa mai e se tasi o le pulega a le TBAS na mafai ona talaina e i latou le 1,200 siaki stimulus i le taimi na atofa e tatalaina ai le faletupe, lea e tusa ma le $3.5 miliona le tinoitupe na fa’aaluina ai. 

 

Na tapunia le faletupe lea i le itula e 1:30 i le aoauli o le aso Toona’i. Peitai o tagata e lei tutu mai le itulaa na tatala ai faitoto’a o faletupe, na amata tutu mau sui tamoe o aiga i le itula e 7:00 i le taeao e taofia latou tulaga.

 

O le sui la lea na tula’i mai le taeao e fia talaina lana siaki, na ia fa’ailoa mai, na fa’ato’a tala lana siaki i le itula e 11:00 i le taeao.

 

“Ua iloga mai e le o kea lava tagata i le umi ona tu, pe tu fo’i i le timuga po’o le la vevela, ua le toe kea tagata i le tigaina ae ua manana’o lava e fia maua le avanoa e tala ai a latou siaki Stimulus ina ia fa’aaogaina mo le aso malolo foi i tapenaga mo tuugamau

 

“O le tala moni lava, na tutu atu loa le vasega o leoleo e fa’amalosia le fa’asa, fa’ato’a va’aia loa tagata ua amata ona tala le va o e tutu i le laina, ua sau aga’i i fafo i le pakaga o ta’avale lona umi.”

 

“Fa’afetai i nisi ua mafai ona latou fa’ailoa maia i luga o le facebook ua latou taulimaina siaki stimulus a nisi ua se atu i latou pusa meli. Peita’i e sili ona saogalemu le maua a’ia’i e tagata moni e ona nei siaki a latou siaki pe afai e toe fa’afoi sa’o i le falemeli e latou te toe tu’ua i pusa meli sa’o nei siaki nai lo le taumafai e fa’auia atu e oe i le sui e ona lea siaki, ina ne’i le moni lea sui o le a taua’ao i ai le siaki.”

 

ONO FA’ALETONU FO’I SAPALAI OLOA - FAALETONU VA’A OLOA 

 

Ua fa’ailoa e le va’a oloa o le Fesco Askold, o le va’a le Kamupani Va’a a le Humburg Sud lea e aga’i mai le West Coast i Amerika ma aga’i mai i le Pasefika i Saute, ua i ai se fa’aletonu i lona afi a’o malaga atu aga’i i Kalefonia, lea ua toe fo’i i Honolulu ina ia toe galueaina ai lona afi mo le fa’aauauga o lana malaga.

 

I le taimi nei ua sailia e le Humburg Sud se isi vaa oloa e fa’aauauina le malaga lea ma le sapalai  o lo ua toe fo’i i Hawaii ma avatu ai. Afai e le mafai ona vave faafo’ia lea fa’aletonu i  fela’ua’iga o uta a va’a nei e tujsa fo’i o le masina atoa o le a fa’atuai ai ona oo mai nisi o oka a faleoloa ma kamupani estese sa fa’amoemoe e oo mai ma le malaga a le Fesco Askold.

 

O le malaga toe fo’i a le Feso Askold i Hawaii e to’ai taunuu ia Iuni 6, 2020, ona faato’a iloa fo’i lea o le umi e mafai ai ona taofia iina mo ona lipea fa’ato’a toe fa’aauau ai lana malaga.

 

Peita’i o le isi va’a e taula mai i le tatou Uafu tele i Fagatogo mai Amerika e oo mai ia Me 28, 2020.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all