Skip to main content

Tala I Vaifanua

TU’UVA’A PASESE MO AMERIKA, AUSETALIA MA ISI MALO - MAI SAMOA

 

I le lipoti fa’asalalau mai Apia - o le aso Tofi i Samoa na taunu’u ai le va’alele tele mai Vanuatu ma lana pasese o nisi e fia malaga atu i Hawaii, e feso’ota’i ai ma latou va’alele e toe pu’e ina ia o atu i latou malo. O nei malo e aofia ai Amerika ma Ausetalia.

 

O i latou uma fo’i sa i Samoa mai le tele o le taimi lea ua tapunia ai alava’a mo faigamalaga i fafo, na tapena e latou te o ese atu ai i lea malaga mo Honolulu Hawaii.

 

Sa fa’ataua lava le fa’asa ona toe afea e nisi o pasese sa i lea aumalaga ona tu’ua le va’alele, ae ua na’o le ali’i pailate sa oo ane ina ia mae’a fa’amautu pepa o le faigamalaga, ma siakia mea uma o le va’alele ae maise o lona kesi mo le malaga.

 

Sa galulue fa’atasi Ofisa o Emepasa eseese o i Samoa o lo’o malaga ese atu nisi o sitiseni o latou malo i lea aumalaga, ina ia kilia o latou pepa malaga, fa’atasi ai ma le fa’amau fa’ailoga a le Ofisa o Femalaga’iga.

 

Ua lipotia e le’i i ai le Coronavirus i Samoa na lua, Tonga, Tokelau, Vanuatu, Tuvalu ma wallis ma Futuna i le vasa pasefika.

 

DR. URHLE - FA’AMALOSIA TAOFIA PEPESI CORONAVIRUS

 

I le fonotaga a le komiti o le coronavirus a le malo sa faia i le aso Faraile ua te’a sa fa’ailoa ai e le ali’i foma’i mo le VA Dr. Fred Urhle le tatau lea ona fa’amalosia tulafono e taofia ai le pepesi o le coronavirus.

 

Ua mafua lea saunoaga ona o lo’o va’aia lava le faia pea o fa’atasiga tetele a nisi o aiga, ae maise lava i maliu sa fa’atinoa i le aso Faraile ua te’a i Futiga sa toatele ai tagata.

 

“O le tapenaga lea ua taumafai atu nei, e tatau ona nofouta e le o faigofie i le malo, pisinisi o so’o se ituaiga ae maise o Ekalesia lea ua tapunia fale tapua’i ma fa’apotopotoga ona o le coronavirus,” o se tala lea a Dr. Urhle.

 

Sa ia fa’afetaia galuega a le  Matagaluega o le Soifua Maloloina, e puipui le atunu’u i le pepesi o lea fa’ama’i, e leai sona togafitiga.

 

Saunoa Dr. Aifili John Tufa, “Afai ae tuu atu i le faitau aofai o tagata soifua i isi malo ua maumau le ola i lenei fa’ama’i pipisi, e tusa ma le 2.5% o le faitau aofai o le tatou malo e maumau le soifua i lea fa’ama’i pe afai e ulufale mai ma a’afia ai le to’atele o tatou tagatanuu.”

 

“O le vaega sili ona faigata, o i latou ua i ai le ma’i lenei, ae le’i alia’i ona auga ua maua o ia, aua o lea lava e manatu i tatou o lo’o manuia i lena vaitaimi o le a feso’ota’i atu ai ma isi, ma o iina lava e pesia atu ai loa na tagata ua latou feso’ota’i.”

 

“Alofagia le atunuu pele, ia fa’amasani i tatou ia faia mea ua fa’atonuina e mafai ai ona tatou manumalo i lenei taua,” o sana tala lea.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all