Skip to main content

Tala I Vaifanua

‘GAO’- TALANOA I TAGATA FAIGALUEGA FA’APEA MA LE PULEGA

 

I le asiasiga a le US Government Accountability Office (GAO) i lenei vaiaso i Amerika Samoa sa latou fono ai ma tagata faigaluega a le malo ae maise pisinisi tua fa’atasi ai ma sui sinia o le malo ae maise le StarKist Samoa.

 

O su’esu’ega a le GAO pe ua talafeagai ona si’itia totogi o tagata faigaluega i Amerika Samoa e pei ona fa’atulagaina e le tulafono fetarale.

 

O le aumalaga lea a le GAO o i latou nei e fa’amoemoe i ai le Konekeresi latou te fa’atautaia se suesuega mae’ae’a i le tulaga o le tamaoaiga maua a le tatou malo fa’apea ma pisinisi, ina ia agava’a ai mo le totogia o tagata faigaluega uma ua talafeagai ma le totogi maulalo ua fa’atulaga ai e le Malo o le Konekeresi.

 

O le aumalaga lenei o lo’o ta’ita’ia mai e le tama’ita’i o Emil Friberg, ma ua i ai a latou fonotaga fa’apitoa lea ua mae’a fa’atulaga ma le aufaipisinisi ma tagata faigaluega fo’i, ae masie o Ofisa fo’i o le malo i ona pulega ma nisi o le aufaigaluega.

 

Ua mae’a le fonotaga ma le afioga le Kovana Sili Lolo Moliga, sosoo ai ma le fonotaga ma le Sui Kovana ma nisi o le aufaigaluega a le Ofisa o le Kovana, ona fa’asolo ai loa lea i le latou asiasiga i le Kamupani I’a, lea e sili ona to’atele tagata lautele o le atunu’u fa’apea ma pisinisi laiti o lo’o galulue fa’apa’aga ai.

 

I le asiasiga i le Kamupani a le Star Kist, sa fa’atulaga le latou fonotaga ma le vasega o le pulega, ae ese ai le latou taimi na fa’aalu e talatalanoa ai i nisi o le aufaigaluega o le a latou pikia, pe tusa o le 6-10 o le aufaigaluega e fono ma le aumalaga lea.

 

Soso’o ai ma le fonotaga ma le American Samoa Economic Authority, le vaega o le Malo lea e fa’asoasoa mai ai fa’atupega mo le toe fa’aleleia o pisinisi pe fa’atuina fo’i se pisinisi aoga mo le tautuaina o le mamalu lautele o le atunu’u.

 

Ina ua mae’a sa faia se latou asiasiga i le motu atoa, e ala i se malaga ta’amilo i le motu atoa.

 

Sa faia ai le fonotaga ma le vaega a le NOAA, e i ai fonotaga na faatulaga ma faia ma nisi o matagaluega o le Malo, ae maise le vasega o le aufaipisinisi i totonu o Amerika Samoa, le DOI ma le Matagaluega o Fefa’ataua’iga, Vaega o le Tupe a le Malo ma le Matagaluega o Tagata Faigaluega a le Malo ma le Tupe Fa’asoa ale tatou Malo, e fa’aiu i ai a latou fonotaga.

 

I le aso Lua na te’a nei, na fono ai i latou ma le ASCC i lana pulega, ma fa’asolo fo’i avanoa mo le aufaigaluega i le tatou Kolisi Tuufaatasi. O le latou fonotaga fo’i ma le ASPA, e amata i le fono ma le pulega ae uma ane fo’i o lo ua maua le avanoa e talanoa ai ma nisi o le aufaigaluega.

 

Ae faaiu ai galuega o le aso Lua i le fonotaga ma le ASEDA i a latou poloketi o lo’o fa’atupeina, fonotaga ma le ASTCA ma le Customs Warehouse.

 

Na asia e i latou le falema’i i le latou Pulega ma fa’asolo ane ai fo’i i avanoa e talanoa ai nisi o le aufaigaluega. Na maimoaina e i latou le falema’i atoa. I le aoauli o lea lava aso na fa’afetauia ai e i latou nei nisi o pisinisi ma talanoa fo’i i ona tagata faigaluega, ma asiasi ai loa i latou i poloketi fa’atupe a le ASEDA, lea e aofia ai le MV Manu’atele.

 

Sa maua foi le taimi e fono ai ma le American Samoa Chamber of Commerse, Sosaiete a le Aufaipisinisi i le atunu’u, ona soso’o ai lea ma le fa’atalanoaga o nisi o tagata faigaluega a e tusa mai le 6-10 le to’atele o nei tagata faigaluega i pisinisi tumaoti.

 

Ae le’i toe foi i Amerika i le po anapo le aumalaga a le GAO sa faia la latou fonotaga mulimuli i le aso ananafi ma le kovana ma sui o lona ofisa.

 

 

TA’AVALE A LE MALO LISI MA FA’ASOLO ATU INA FA’ATAU MOTU

 

O se poloaiga fa’alaua’itele a le afioga le Kovana Sili, Lolo Matalasi Moliga, i matagaluega a le malo ina ia taofia le toe faia o fa’atauga ta’avale lea e masani ona faia fa’alisi ae uma ane ua faatau motu ai le ta’avale, le avea o se mea totino a le Malo, ae ua fa’aalu aga’i i le igoa o le sui o loo fa’aaogaina le ta’avale e faigaluega ai.

 

I le tusi a le kovana ia Oketopa 22, sa ia fa’atonuina ai fa’atonusili o matagaluega “O le a taofia lea faiga i le taimi nei lava!”

 

“Afai e le’i mae’a totogia nei ta’avale ua fa’alisi, e ao ina fa’afo’i ta’avale uma nei, pe afai e le’i mae’a le tau, ae le o gafatia foi e le matagaluega ona totogia uma le tau o le taavale o totoe. A mafai foi ona totogia fa’auma e le Matagaluega lenei ta’avale, ia fa’amaumau uma nei ta’avale o ta’avale a le Matagaluega o loo fa’auia atu ai le tupe mo peimeni.”

 

“O se mea leaga tele pe afai o le a le aofia i lisi o mea totino a le malo nisi o taavale ae le taugofie nei ta’avale i matagaluega ta’itasi, ae o le tele o ta’avale o loo faatau i tupe mai le Malo tele.”

 

Ua fa’atonuina fo’i e le Kovana le ali’i fa’atonu o le Ofisa o Oloa a le malo, ina ia tu’ufa’atasia atoa se lisi o ta’avale ua fa’atauina e matagaluega ta’itasi e aafia i lea ituaiga o faatauga, ma ia taua’aoina mai ia te ia i le isi lua vaiaso o lumanai nei, e afua lea i le aso ananafi.

 

Mai le suesuega lea na fa’atautaia e le Office of Inspector General i le 2018 ua faamauina ai le aofaiga o ta’avale a le Malo e 519, peita’i e uma ane le toe iloiloga, ua o’o i le 637 ta’avale a le Malo ae maua ane lava e le o sa’o lava lea faitauga.

 

Ua fa’amaonia mulimuli ane e le’o sa’o fa’amaumauga nei, ae ua fa’ailoa mai e 143 ta’avale ua aofia i lea faitauga, ae le’o i ai lena aofaiga o taavale le 143 o ta’avale, o ta’avale la na o loo aiaia fa’alisi lo latou fa’atauga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all