Skip to main content

Tala I Vaifanua

ALOFA I MEAOLA - FA’ALAUILOA E FANAU A’OGA SPA

 

O le afiafi ananafi na fa’afeiloa’ia fanau e to’afa mai le South Pacific Academy le to’atele o tagata lautele sa i le Laufou Shopping Center ina ia taua’ao ia i latou tusi e fa’amalosia ai le latou mau “Alofa mo Meaola!” O i latou ua ofo le latou tautua ina ia faalautele ai lea feau taua o le alofagia o fagafao po’o meaola o tatou tausia i totonu o le li’o o tatou aiga ta’itasi.

 

“Afai tatou te tausia lelei a tatou meaola, fagaina i latou ma ave i latou e faia tui puipuia mai le toe toloa’i, ma ia puipuia fo’i mai le a’afia i fa’ama’i o meaola,” O se tala lea a le fanau a’oga na talanoa mai ai. O i latou nei e aofia ai: Clarence Herdrich, Kevin Liang, Patrick Bellosillo ma Dongni Liang o le SPA, Tafuna.

 

Peita’i, sa i ai fo’i le laulau sa fa’aautu i ai a latou folasaga i autafa mai o le Laufou, ma o iina sa fa’amautu ai le tamaita’i o Pua Toefaeono e fesoasoani e talanoa faasamoa i le fanau sa avea ma latou fofoga fa’afeiloa’ia tagata lautele.

 

“Ua matou faia lenei galuega, ina ia mautinoa ua fa’aitiitia le aofai o meaola e ta’aloa, ia ofo ane ni aiga e tausia lelei i latou, ma ia silafia lelei fo’i e aiga ta’itasi o i ai latou meaola, e ao ina fagaina sa’o meaola pe afai ua outou alolofa i ai, ma tausia lelei fo’i.”

 

I pepa sa taulimaina mo tagata lautele ua i ai le vaega e fa’amanino ai le ituaiga o talavai e mafai ona tausia lelei ai fagafao o so’o se ituaiga o meaola ae maise ai lava o Ta’ifau ma Gose poo pusi.

 

“Ua talosagaina e fafaga meaola i a latou lava mea’ai, peita’i, i le aiga Samoa lava ia, e fafagaina latou meaola i toega o mea’ai a tagata. Ia tautuana, afai o ivi, e fa’aleagaina ai info o maile ma pusi.”

 

Afai e va’aia ua vaivai se ta’ifau pe ua foliga mai, e ao ina fa’ao’o ane i le Matagaluega o Faato’aga i le vaega o lo’o i ai le foma’i o meaola, e va’aia ma togafitia ai lau fagafao.

 

Talosagaina fo’i le mamalu femalaga’i i ta’avale, ia alofagia, pe afai e va’aia nai meaola o kolosia le alatele, tu’u avanoa ia fa’asaoina lo latou ola.

 

I le fa’aaliga o Poloketi o le Talafa’asolopito, sa i ai se tamaititi sa ia tau’avea le Mau mo Meaola, ma ia fa’aulutalaina ai lana galuega fa’atino - “O le Leo mo e Leleoa!” [Voice for The Voiceless] ma sa tula’i mai lea galuega i lona tulaga muamua i lana vaega na tauva ai.

 

E fa’alagolago lo latou ola maloloina ia i tatou tagata o lona matai, e fa’alagolago fo’i lona saogalemu i la tatou puipuigamalu, peita’i, afai tatou te so’ona fasi i latou ma le tausia lelei, e toe o’o mai tiga ia i tatou e ala i ma’i e afaina fa’atasi ai meaola ma i tatou o tagata, pe a tatou le fa’aeteete lelei i le tausiga mo meaola fa’atasi ma i tatou i le li’o o tatou aiga.

 

LE GAFATIA E TONGA TALIMALO TA’ALOGA PASEFIKA - PACIFIC GAMES

 

Ua fa’ailoa mai, ua le gafatia e le Malo o Tonga ona talimalo i le tausaga  2019 ma ua fa’ailoa se manatu o le Peresetene a le Pacific Games - Vidya Lakhan, e mana’omia ona fa’ao’o atu aloa’ia le tala sa’o mai ia Tonga i lenei mataupu.

 

O le tala mai Tonga na fa’ailoa mai se saunoaga a le Palemia o Tonga, Akilisi Poiva, i le Kaniva News i Tonga lava, ona ua fa’ailoa i ai e le faletupe o le Lalolagi i ta’ita’i o le Malo o Tonga, ia taofia le manatu o i latou e talimalo i le Ta’aloga a le Pasefika ona o tulaga tau tupe o lo’o feagai ma le malo i le taimi nei.

 

Ina ua fesiligia e le Fiji Times ia Lakhan, pe mata o ai se malo e ono mauaina lea fa’amanuiaga pe a le gafatia e Tonga ona talimalo, ae fa’ailoa mai e ia, “O le a tauva ai fo’i Samoa ma Fiti i lea avanoa.”

 

Pe afai o le a toe maua e Samoa lea avanoa, o lo’o lelei lava latou tapenaga uma mo ta’aloga eseese aua o i latou sa talimalo i le tausaga 1993 ma le 2007.

 

MALAGA SUI AMERIKA SAMOA I TONGA

 

Ua toe fo’i mai i le teritori le au malaga a Amerika Samoa lea na malaga atu mo se asiasiga i Tonga.

 

O le ‘au malaga e aofia ai le fa’atonu o le Matagaluega o Fefa’ataua’iga, Keniseli Lafaele, le So’oupu a Amerika Samoa i le va ma le Sosaiete Tagata Tonga iinei, Mafi To Sione Kava ma Paul Young mai le ASPA.

 

A o i ai i Tonga sa va’aitoto’a i ala e mafai ona fa’aaogaina ai le eleele i Tonga o lo’o lisi e Amerika Samoa, faatasi ai ma tulaga i fefa’atauaiga i le va o Amerika Samoa ma Tonga.

 

O le isi mau sa talanoaina a’ia’i, o le fa’aaogaina lea o le tatou Nofoaga e Fa’aleleia ai Va’a o so’o se ituaiga mo le toe lipeaina o Va’a o le malo o Tonga. Ua mautu atu nei le nipoti a le aumalaga i le ali’i Kovana Sili Lolo Matalasi Moliga mo sana fa’ai’uga i ai, ma fa’alauiloa mai ai sana fa’aiuga o mea e ao ina fa’aaogaina tatau ai lea eleele i Tonga.

 

O lea eleele e pei ona au silafia na fesuia’i ai se fasi fanua i Tonga mo Amerika Samoa, ae o le eleele mo Tonga i Tafuna mo i latou e fa’atautaia ai ni a latou foi galuega e atina’e ai se manuia mo le Malo o Tonga ma ona tagata. Ua tatou va’aia, ua i ai le maketi a Tonga i lea laueleele i Tafuna. O le faigamalo a Kovana Aifili Paulo Lutali sa faia ai lea fesuia’iga tau eleele.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all