Skip to main content

Tala I Vaifanua

POLOKALAMA FA’ATAUTAIA MO FANAU TUUAGA O A’OGA

 

Ua loma nei le aso e fa’aalia ai e le Pacific Island Foundation a latou siva o taga ese’ese fa’asamoa ua mae’a a’oina i le fanau e amata mai le 5 tausaga se’ia pa’ia le 38 tausaga ua mae’a ulufale ma a’otauina mo lea fa’amoemoe lelei.

 

O se tasi o sui iloga o le laulauatofi a le Pacific Island Foundation, Irene Lake, sa ia fa’ailoa mai, ua mae’a toe talo atu i le vasega o fanau aoga o lo’o avanoa mai le lua vaiaso talu ai, ia o’o ane e lesitala mo nei a’oga siva fa’apitoa.

 

O le to’atele au i ai nei, ua silia i le to’a 60 i latou ma ua a’oa’oina lelei e sui ua fa’akonekarate mai Samoa, o se tasi o le ausiva a Le Tiumasalasala Dance Group, Eterei Maiava Salele ma  Ben Lelevaga, ina ia a’oa’oina le fanau ua latou talia le vala’au ina ia auai i lea ausiva.

 

“O le tu’ufa’atasiga o mea uma ua mae’a a’otauina ai le fanau, i pesega ma siva o taga eseese o le a fa’atinoina lea i le Hall a le Multi Purpose Center a le Kolisi Tu’ufa’atasi . O se aso e tatau ona o mai fa’atasi matua ma aiga e maimoaina taumafaiga a le fanau.”

 

O le tala o lo’o fa’atino e le fanau o le Laumei ma le Malie, ma o le a fa’afiafia ai le ausiva mata’alia ma le matagofie o a latou fo’i taga i lenei vaitau, Le Tiumasalasala. O i latou na e tatalaina le fa’atinoga a le fanau ma toe tapunia fo’i i lea aso, Aukuso 31, 2019.

 

Ua toe lua vaiaso ona mae’a lea aoga siva a le fanau ae faia loa le latou fa’aaliga lea i le aso To’ona’i.

 

MATA’INA ULUA’I FA’AALIGA A LE STEAM - VA CENTER

 

O le ulula’i fa’aaliga a le STEAM na faatautaia i le VA Center i Tafuna ua fa’ailoa mai le matagofie o galuega na fa’atino e fanau talavou e fa’aalia ai lo latou talenia, ma le naunau ina ia fa’alautele lo latou silafia i mataupu fa’asaeanisi, matematika, Atisi ma Inisinia.

 

O galuega na fa’aalia a le fanau sa auai e fa’aalia tatou tomai, ua iloga ai lo latou agavaa ma le talenia i nei fo’i matata eseese ua i ai lo latou naunau e fa’aleleia atili.

 

O mea na fa’aaogaina, na taua’aoina ia i latou e fausia ai le ala o tu’uga ae maise o le fausaga lea o le ta’avale e fa’aaogaina ai le ma’a mo le malosi’aga o le eletise mai le Panele e tasi. O le fausaga o lena ta’avale, e fai lava e i latou o tauva, e fa’aaogaina ai mea ua taua’aoina ia i latou uma ala taito’atasi.

 

O le tama’ita’i o Edna Asalele Noga mai le ASPA a’o le Taitaifono fo’i o le STEAM, sa ia fa’ailoa, “O le fa’aaliga lenei ua mafai ai ona fua fa’atatau le tomai ua i ai fanau talavou i matata nei e fa’amamafa pea ona tau’avea e fanau i a’oa’oga, aua e tele ina sue ai e i latou Tusi pasi fa’apitoa mo avanoa e aoao ai.

 

“Ua iloga o lo’o aluga fa’atasi lava le tomai o i a tatou fanau ma i  tatou o lo’o a’oa’oina i fafo, aua o le tatou aumalaga na masi’i e tauva i le fa’aaliga a le STEAM i fafo, lea ua taliu mai ma le tulaga fitu i lea tauvaga. O i latou na o lo’o aooga i le Pacific Horizon School i Tafuna,” o se saunoaga lea a Noga.

 

“O lo’o ia i tatou lava taleni nei, ae e le’i u’una’ia malosi mai i le amataga, lea ua tatou o gatasi lava fo’i ma fafo i le tauvaga lea a le STEAM, lea e agaga e fa’aosofia lagona o fanau talavou ia tauva atili i fa’aaliga nei e fa’atino ai tomai fa’a-inisinia, matematika, tekonolosi, saeanisi ma le Atisi.”

 

“E le vaivai alo o Amerika Samoa i so’o se mataupu, peita’i o le le una’ia malosi o i tatou e tau’avea mataupu nei e ala ai ona fa’atu’utu’u le soifua o tatou fanau. E tatau ona soifua tausaili i mea faigata ona malamalama gofie ai. Sailiili i uiga o mea e le faigofie ona ola ma gaoioi, o masini na o le lumana’i, po’o le tekonolosi o le vaitau nei ma fa’asolo i le lumana’i,” o le tautalaga lea a Noga e faailoa ai fo’i lona naunau ia to’atele le fanau e tauavea mataupu nei i a’oga maualuluga ma fa’asolo atu i le Kolisi.

 

O pa’aga o lo’o sapalaia le tele o mea e fa’aaogaina mo nei ituaiga o tauvaga, e aofia ai ASPA, ASCC Land Grant, DOE -CTE Division.

 

“O avanoa lava isi mea e le faigofie ai ona tofu maua e fanau uma o le atunu’u auala e fa’aleleia ai latou tomai nei. O le ala fo’i lea ua tapena ai lenei fa’aaliga ina ia faia iinei, e maua ai e fanau uma o le atunu’u o fia auai e fa’atauva i tausaga ta’itasi, ma tapena ai le fanau mo le tauvaga tele e filifili ai sui e malaga i fafo,” o se tala lea a Noga.

 

FA’AMALOSI TINO MO LEOLEO - FALE I TUA O LE TINEIAFI

 

Ua fa’ailoa e Kovana sili, Lolo Moliga, “O le fale lea e mae’a lelei lava i le aso fa’apitoa mo tagata faigaluega a le atunu’u, Aso Faraile 30 Aukuso, 2019. O le fale ua fa’apitoa lea mo fa’amalositino a le vasega o leoleo uma o le tatou atunuu.”

 

“Ua matinoa e mae’a lelei le fale lea i le aso atofaina, peita’i e le’i maua mai uma masini e fa’aaogaina ai ma isi meaafale mo lea fale ina ia atoatoa mo koleniga fa’apitoa a malu o le Malo. E fa’ato’a to’ai mulimuli mai na mea, ae ua i ai le nofoaga fa’apitoa e fa’amautu i ai koleniga ia a leoleo,” o se toe fa’aaliga lea  a le kovana.

 

“Ua matauina, toetoe a leai se leoleo e i lalo mai o le 240 pauna le mamafa, ma ua le faigofie ona fa’atino nisi o tiute ona o lea tulaga. O lea ua fausia fa’apitoa ai lea nofoaga, ia fa’aaogaina tatau e i latou mo koleniga o le tino ia lava le manava e fa’atino ai tiute.”

 

O lea fo’i fale o lo’o fausia lava e le Kamupani Faufale a le Nana’s Construction, o i latou fo’i ia sa fausia le faletele o le Matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Lautele ma le Faletinei Afi fou ua ma’ea.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all