Skip to main content

Tala I Vaifanua

LE A’AFIA ASPA FA’AITIITIA O ITULA FAIGALUEGA

 

Ua fa’ailoa e le pule sili o le ASPA, Utu Abe Malae, e le a’afia itula faigaluega o le aufaigaluega atoa a le ASPA i le fa’aitiitia o itulaga faigaluega a le malo e pei ona faatulaga e le kovana.

 

Peita’i, ua ia fa’ailoa mai, “O le masina o Aukuso o le tausaga ua te’a, na amatalia ai ona fa’avasega e i matou le faiga e ao ina sologamalie ai lea tulaga ua alia’i mai nei ma ua fa’aitiitia ai itula faigaluega. Na taumafai fa’aitiitia muamua lava nisi o peimeni o totogia e le ASPA fa’apea fo’i ma nisi o tagata faigaluega ua oo i le taimi e litaea ai, ae maise i latou ua tele tausaga o faigaluega, ma nisi fo’i ua totogia latou penefiti ma ua manana’o ai e fa’amuta a latou tautua i le ASPA.”

 

O le aofai o tagata faigaluega a le ASPA i le fa’aiuga o le tausaga 2013 e silia i le 500, ae o le taimi nei e na o le 417.

 

Ua fa’ailoa mai, e le o mafai ona a’afia le ASPA ona ua vave tapena nei tulaga uma ma o lo’o fa’aauau mai ona va’ai toto’a i le tupe maua ma le tupe fa’aalu i aso ta’itasi, ia tumau ai le matagaluega i lona tulaga saogalemu i le taimi nei.

 

ULUA’I FA’AALIGA OLOA GAOSIA A’OGA MAUALULUGA A LE TERITORI

 

A’o le’i tu’uina atu Oloa gaosi a le Vocational Technical High i le Fa’aaliga o Oloa a A’oga Maualuluga lea faia i le Lee Auditorium i Utulei, 22 Aperila, ae ua mae’a ona fa’atauina e nisi o matua ma e na maimoaina nei oloa gaosi, o seti laulau ma nofoa mo aiga, o pusA tu ma isi lava ituaiga o meafale sa tu’ufa’atasia e le vasega o tomai tau Kamuta i lea aoga o matata eseese a le malo.

 

Ona o lenei le ulua’i tausaga ua tu’ufa’atasia uma ai afoga i lenei fa’aaliga o Oloa Gaosi ona o tomai o lo’o a’oa’oina i totonu o a’oga maualuluga uma lava, ae peita’i ua masani le Vocational Technical High i lea matafaioi e maua ai o latou maka mulimuli fa’aletausaga mo a latou matata o tau’avea i le potu a’oga.

 

Na mua’i faia le latou fa’aaliga lea i o latou laufanua i Tafuna, a’o le’i oo mai le aso o le fa’aaliga tele lea mo aoga maualuluga. Ma ua taumafai lava ona sefe mai a latou oloa mai le fa’atauina e matua ma e ua masani ona asia lenei fa’aaliga a le VocTech High i tausaga ta’itasi ina ia faatauina a latou oloa.

 

O nisi o oloa ua iloga ona alumia o ituaiga oloa e fausia e le ‘au Uela, lea e maua ai Oso, Koloa, Nofoa Siisii U’amea mamafa, Moega u’amea, mea ua aoga tele i faifa’ato’aga ma fa’amatagofie ai lumafale o aiga.

 

O le itu o kuka eseese ma isi tomai mo tina i le fatuaiga, sa matua fa’ateleina mai isi a’oga uma, aua o lo’o matele ina a’oa’oina le fanau teine i tomai tau Home Economics.

 

I le tausaga fou, ua fa’ailoa mai e le vasega o faia’oga, o le a matua tapena lelei mea uma mo latou vasega e fa’ao’o mai i lea fa’aaliga taua.

 

I se tala a le ali’i faia’oga o le Vasega Kamuta, Kenneth Jagon, “O le tupe aofai na koleti mai i meafale uma ua fa’atau atu a le matou vasega e latalata i le $1,000 ma ua fa’aaoga fo’i mo le fanau, ae maise o le toe fa’atau mai ai o nisi laupapa mo matou meafale o le tausaga a’oga fou.”

 

MAIMOA TURISI ATA O LE GATAIFALE A LE ‘OKEANOS EXPLORER’

 

O le vasega o turisi na asiasi mai i meli e lua na taula a’o i ai pea le Okeanos Exporer i le teritori, sa maua lo latou taimi e maimoa ma fa’afofoga ai i le ali’i o David McKinnie, lea e va’aia atoa le sailiiliga ma fa’amaumauga o malaga mo suesuega fa’amaumau a le Okeanos Explorer, o se va’a a le NOAA, e sailiilia i le gataifale, i o tatou vaega sami loloto ma motu tu’ufua lea e aofia i le tatou sone e tuu fa’atasi ai Rose Atoll, Swains ma tafatolu ua avea ma National Marine Sanctuary.

 

Ua oo mai McKinnie ina ia toe tapena se ripoti e aofia ai manatu fa’aalia mai ta’ita’i iloga o le atunu’u ae maise i motu ia ua aofia i lenei Fa’asao o le Gataifale, ma ia fa’ailoa fo’i ma maimoaina, fa’amaumauga matagofie ua mae’a faia ma tu’ufa’atasia e i latou ua fa’aigoaina: “Suesuega o le Moana o Amerika Samoa!”

 

O nisi o nei tapenaga uma ua mae’a faia sa fa’atautaia mai atu motu o le Manu’atele, Ta’u ma Swains. Ua fa’ailoa mai le maofa tele o le to’atele o tagata o le lalolagi atoa ua mae’a maimoaina Suesuega ua mae’a fa’ailoa i ala fa’ainiteneti a le Okeanos, ona o le tele o ‘amo ma meaola o le sami ua fa’ato’a va’aia i nei fa’amaumauga a le NOAA mai le tatou malo.

 

FEAGAIGA A SAMOA MA KAMUPANI VA’A FAGOTA SAINA

 

Ua mae’a ona fa’atulaga le feagaiga i le va o Samoa ma le Kamupani I’a a Saina, Huanan Fisheries ina ia avea le Uafu tele i Samoa ma le nofoaga e fa’amautu mai i ai pusa oloa e fuafua e fa’ae’e ma avatu i atunu’u i fafo.

 

Ua fa’ailoa mai o lenei Kamupani Saina ua fai si leva o taumafai e saili se nofoaga e fa’amautu ai se latou Fale Gaosi I’a Tu’uapa.

 

E le’i fa’amautuina e le malo o Samoa se nofoaga mo se latou Falei’a, peita’i, ua asiasia pea e le Hunan Fisheries le uafu i Satitoa, Aleipata, i le itu i saute o le motu o Upolu mo lea fa’amoemoe.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all