Skip to main content

Tala I Vaifanua

30,000 PAUNA O LE MELI E FIA O'O I AIGA I LE KERISIMASI

 

I lenei vaitau fiafia o le tausaga, o le aotelega o le Meli e auina atu i fafo o fa'amomoli ma fa'amanuiaga o le Kerisimasi ma le Tausaga Fou mo pelega a le atunu'u, ua tula'i mai le 30,000 pauna i le taimi nei.

 

Saunoa le Post Master o le Falemeli i Fagatogo, Tao Sauni, "O le aotelega lea o le mamafa o le Meli ua i ai i le Aso Gafua Tesema 10, ae o lo'o gasolo mai pea tagata ma le anoanoai o afifi ina ia lafoina a'o le'i tapunia le Meli e tatau ona malaga ese atu i le va'alele o Tesema 13, 2018."

 

O le tele o meli auina i fafo e aofia ai lavalava elei ma mamanu Samoa, ae maise o fa'amomoli tau apa Wahoo ma oloa a Amerika Samoa o lo'o auina atu i fafo i aiga o i ai. O fa'amomoli mo fanau i le Militeri ua fa'asilia ai le anoanoai o mea'ai e masani ona fiafia i ai le fanau.

 

O pepa kuki ituaiga e le o maua i fafo, TimTam ma Bongos mo i latou i nofoaga o lo'o alaala ma tiute ai. Ua fa'apena fo'i latou la'ei Samoa o sikaili lava e fiafia matua e fa'aonomea ai nai a latou fanau a'o mafuta, ua auina atu i fafo e avea ma fe'au masani o le alofa fa'amatua mo i latou.

 

"E, ua maua fo'i le fa'amomoli o le seleni mai si a'u tama, ae momo'o mai lava i nei kuki ma se puletasi o le latou Kerisimasi, e fia mana'o e la'ei ai, ia ua fai lava mea sili ae talosia ia o'o atu e le'i pasi le pati a si a'u tama." O le tala lea a se tasi o tina ua fa'ato'a malaga se tasi o le fanau i le vaega au.

 

Ua lafo fa'atasi atu ai ma pisupo, "O le feleiva lava lea a talavou Samoa o le tama o Pama."

 

Mo meli puipuia i le Express, e ao ina meli atu lau afifi lena ia Tesema 17, 2018 ona maua lea i le aso Kerisimasi.

 

Ua fa'ailoa mai fo'i e Sauni, "O le a tatala le falemeli i le taeao lava o le aso Kerisimasi, Tesema 25 mai le 9:00 i le taeao se'ia o'o i le aoauli.”

 

NOFOUTA I LE SUAVAI TAUMAFA MAI PAIPA I LENEI VAITAU

 

O le vaitau timuga ma louloua e tetele ai fo'i tafega o vai ma palapala atili ai fa'atanoa o le suavai taumafai e fa'auia atu i maota ma laoa o le atunu'u, ua masani fo'i ona fa'alauiloa mai ai e le Matagaluega o le ASEPA ni fa'asalalauga tau le suavai taumafa ua mae'a latou suesueina po'o mama pe leai mai afio'aga ta'itasi.

 

E ui e le’i maua se fa’asalaga fou mai le ASEPA, ae ua fa’ailoa mai e le Puleaga a le Eletise ma le Suavai Taumafa (ASPA) ua ma’ea ona tuuina atu lapataiga i le mamalu lautele o le atunu’u ina ia manatua e fa’apuna le suavai ae maise lava lenei vaitau i le tulaga o timuga ma tafega.

 

O lea lapataiga e patino i aiga mai Tafuna e o’o i Fagatogo ma o afioaga foi ia o lo’o i lalo o le fa’alalauga a le ASPA, Boil Water Notice - po’o vaega o Tutuila e tatau ona fa’apuna muamua le suavai ae le’i fa’aaogaina.

 

O nisi o lipoti maua e le Samoa News o lo’o taua ai fa’apea ua vaaia pe a utuina le suavai manino i fagu pa'u i'ila, ua matua enaena lava, ma ua le tatau ai ona toe inumia i afio'aga e i ai Nuuuli ma Tafuna. E tele vaitafe i Nuuuli o lo'o tetele tafeaga o lo'o i ai, peita'i o le suavai o lo'o ta'ia i paipa i Nuuuli o lo'o aga'i mai Malaeloa. O le tele fo'i lena o le suavai o lo'o ta'ia mai i Futiga ma Iliili fa'apena Pavaiai ma le Taualauta atoa.

 

Sau se taimi ona fa'ao'o atu lea o se fa'asalalauga na taua'aoina mai e se lipoti mai le ASEPA.

 

MATUA - TAUTUANA TUI PUIPUIA FANAU O LE MA'I MENINGOCOCCAL

 

Ua fa'ailoa mai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ua i ai nei tui puipuia mo le fanau i le gasegase ua fa'aigoaina o le Meningococcal ona o lea ua maua fo'i nisi o fanauiti ma talavou i lea fa'ama'i i Samoa.

 

Ua fa'ailoa fa'alaua'itele e le Ministry of Health a Samoa, e tatau ona faia tui puipuia mo fanau i lea ma'i.

 

O le ma'i lea, o ona auga e amata mai lava i le fiva e aga'i lava i le maualuga tele le fiva, tiga le ulu, malosi le tuaua, e fa'afaufau ma pua'i i nisi taimi, ma e matele ina niniva ma tiga le ulu ae galogalo ai fo'i ma mea.

 

Fa'ailoa mai e Dr, Saipale Fuimaono mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina, "E iloga mai loa auga ia i sau tamaititi, e ao lava ina vave auina atu i le falema'i ma faia o latou tui puipuia nei, e aoga e gafatia ai ona fetaia'i le tino o le fanau ma le fa'atetele atili o le gasegase. Peita'i o le vave lava ona faia o tui puipuia o le fanau i le taimi a'o le'i maua i lea ma'i, e aoga lea ia i latou uma."

 

O lo'o faia tui puipuia nei i falema'i fa'aitumalo e le totogia foi lea tui po'o le talavai e pei ona faia ai nei siakiga i falema'i fa'aitumalo.

 

O lo'o ua faia nei tui puipuia i le fanau e tai 11-12 tausaga le matutua, peita'i e o'o loa i le 16 tausaga ua si'itia fo'i le tele o le vaila'au e tuia ia i latou aua ua matutua ma mamafa o latou tino.

 

"Afai e le o mautinoa e so'o se matua pe ua faia lea tui puipuia o lou alo, ae ua o'o i lea matua, e ao ina fa'afesiligia mai le Falema'i o lo'o masani ona ave i ai lau fanau mo latou tui puipuia masani, ina ia maua sa'o ai se tali pe ua tatau loa ona faia sona tui lea pe leai,” o se toe fa'aopoopo mai lea i le fa'asalalauga ua tu'uina mai.

 

Ua le gata la ina tima'ia matua i lea taumafaiga, ae ua fa'apena fo'i ona vala'auina a'oga ina ia latou sailia i faila o fanau a'oga, pe mata ua mae'a faia le tui puipuia o fanau a'oga i le latou a'oga. A leai e mafai ona fa'ailoa i fanau e ala ise fe'au tusitusia, e fa'ao'o i matua ina ia faia tui nei mo fanau.

 

Afai e fa'aauau pea ona maua so'o lou alo i le fiva ma le tiga o le ulu ma niniva ae maise o le fia pua'i ma le sao se mea'ai, ua tatau ona e mataala ma ave loa le fanau i le falemai e togafitia ai. Afai ae fa'aauau pea ona le togafitia lelei lea gasegase, e i'u lava ina maumau ai le soifua.

 

AU USUFONO AMERIKA SAMOA I LE WCPFC - HAWAII

 

I  le fonotaga o lo'o usuia nei a le Western & Central Pacific Fishery Commission i Hawaii o lo’o auai le ‘au usufono mai Amerika Samoa o lo'o ta'ita'ia e le ali'i fa'atonusili o le DMWR Va'amua Sesepasara, fa'atasi ai ma le Taitaifono o le American Samoa Fisheries Task Force Solip Hong, le loia faufautua fesoasoani a le Kovana Alema Leota, Taotasi Archie Soliai, Phil Key Shin ma Hong Yoon o le Star Kist, Taulapapa Willie Sword ma Ed Husseine o le Pacific Energy, Joe Hamby ole Tri Marine International ma Peter Lamy o le International Cargo Support.

 

Ona o lea le mataupu e ogaoga tele i le tamaoaiga o Amerik Samoa, o fagotaga ma ona aiaiga, e ao ai ina mautinoa o lo'o malaga lenei aumalaga e va'aia toto'a a tatou aseta mo le atina'e ma le tamaoaiga tausi o si tatou malo i lea fo'i fonotaga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all